Pratite nas

Siromaštvo kuca na vrata! Jeli kriva poplava ili nesposobna vlast?

Objavljeno

na

Službeni podatci u BiH, posebice sada nakon katastrofalnih polava koje su zadesile BiH i regiju, zasigurno ne bi dali točan prikaz stanja bogatih u odnosu na siromašne.

135d1fd030b33e3db97a9437c05636f6_gallery_single_view

No, i prije ovoga ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijetili su i dalje prijete da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Kako Europska unija zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva, čak i u svojim nekim članicama, domaći ekonomisti s pesimizmom upozoravaju da će novi val krize još snažnije pogoditi BiH.

Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane s mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto, što se odnosi na oko 538.000 stanovnika, i najveća je u regiji. Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s podatkom o 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima.

Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 670.000 od ukupno 3,7 milijuna stanovnika prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz listopada prošle godine.

Prema procjenama, siromaštvo u BiH najveća je prijetnja mladim osobama i umirovljenicima. U prilog tako crnoj procjeni govori i činjenica prema kojoj projekcije međunarodnih financijskih institucija otkrivaju da će BiH gospodarski stagnirati, a dotok novca iz fondova EU-a je sve manje. Pojedinci pak drže kako će tako biti sve do listopadskih izbora, a do tada će se, prema nekim procjenama, dogoditi još dva bunta nezadovoljnih građana.

S druge strane, svi parametri govore u prilog da neće doći do poboljšanja ekonomskih aktivnosti, prije svega kod opsega industrijske proizvodnje, kao i privlačenja izravnih stranih investicija koje uz inodoznake sudjeluju u pokrivanju vanjsko-trgovinskog deficita BiH. Također, zbog problema koji su se događali u eurozoni, ti faktori slabe i utječu na ekonomsku stagnaciju koja će u BiH trajati barem do kraja 2015. godine, što će za krajnju posljedicu imati povećanje stopa nezaposlenosti i siromaštva.

Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih proračuna uglavnom nisu usmjerena k najugroženijoj populaciji. Socijalna davanja iz proračuna uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju na težak položaj starije populacije u BiH, a u tom kontekstu zanimljivi su izvori primanja starije populacije. Izvori primanja starije populacije, koja se odnosi na životnu dob iznad 45 godina, različiti su.

Tako njih 35,5 posto nema nikakva primanja, 11 posto živi od mirovine, a 0,3 posto od obiteljske mirovine, 0,8 posto ima socijalnu pomoć, 8,1 posto ima plaću, a 17 posto živi od pomoći iz obitelji, dok ih 16 posto živi od drugih izvora sredstava. VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

‘Prevršili ste svaku mjeru bagro!’

Objavljeno

na

Objavio

Partizansko-komunistički koljači i njihovi potomci fašisti koji glume antifašiste primjenjuju i dalje metode osuđenih totalitarističkih sustava uz blagoslov ministarke Obuljen.

Prevršili ste svaku mjeru bagro!

Na ulaz u zagrebački HNK postavljen je rad “Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći”, s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o bolesnoj čestitci tzv. redatelja Olivera Frljića za dan antifašističke borbe koja zaslužuje svaku osudu.

Ovim novim istupima Frljić se svrstao uz bok najvećih fašista i propagatora metoda osuđenih totalitarnih režima.

Krajnje je vrijeme reći mu STOP tvojoj bolesnoj MRŽNJI Frljiću kad već ministarka neće i čuva ga očito za sjeme, komentirala je Zorica Gregurić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Objavljeno

na

Objavio

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Na početku je sve gledatelje pozdravio srpskim izrazom dobro veče, iako u hrvatskom standardnom jeziku postoje dva izraza dobra večer i dobar večer.

Onda je nastavio uporabom tuđica koje prihvaća srpski standardni jezik, primjerice: transparentno, rejting, potencijal, konsolidirati, alternativa, centar, pardon, realizacija, vizija, ambicija, konstrukcija, prvenstveno, infrastruktura, konflikt i dr., dok hrvatski standardni jezik traži uporabu hrvatskih riječi – zamjenu ako postoji.

Previše je rabio imenički srpski genitiv (dvije imenice, umjesto pridjev i imenica što traži hrvatska jezična norma) pa kaže, primjerice: centar grada umjesto gradski centar ili još bolje gradsko središte, zatim je više puta govorio građanima Hrvatske umjesto hrvatskim građanima, također često je rabio izraz vodstvo stranke umjesto stranačko vodstvo, vladanje Bandića umjesto Bandićevo vladanje, cilj SDP-a umjesto SDP-ov cilj, smisao SDP-a umjesto SDP-ov smisao i dr.

Zatim rabi sljedeće srbizme ili riječi i izraze koje pripadaju srpskomu standardnom jeziku, a ne hrvatskomu standardu, primjerice: narednih mjeseci umjesto sljedećih, idućih mjeseci, desiti umjesto dogoditi, da li umjesto je li, pardon umjesto ispričavam se, oprostite, šta umjesto što, ka nekom cilju umjesto k nekom cilju ili samo bez prijedloga; nekom cilju, prvenstveno umjesto prije svega, ponajprije, najprije i sl.

Veznik da čest je u uporabi u hrvatskomu standardnom jeziku, ali ako se njime pretjera kao što to čini g. Maras, onda je popularno i razumljivo rečeno srpska dakavica, evo samo dio iz njegova govora: da postane, da mogu, da vide, da može, da mora, da bude, da zaslužimo itd.

Ili neke poštapalice, primjerice: Pa ja sam uvjeren…, ne treba pa, zatim na kraju krajeva, s druge strane, s te strane…

Za sve navedene nepravilnosti nema opravdanja dok bi za riječi stav i stvar mogao imati, iako bi bilo bolje da riječ stav ostavi u značenju položaju tijela: klečeći, sjedeći, stojeći stav i sl., a rabi jednu od sljedećih riječi; stajalište, mišljenje, gledište, motrište ili ja držim, smatram i sl.

Gospodin Maras i mnogi govornici kada ne znaju što će reći, onda kažu, primjerice: te stvari, ove stvari, puno stvari, prva stvar i sl., a zapravo riječ je svemu drugom, a ne o stvarima.

Toliko nepravilnosti u šest minuta, damo li dvije minute voditeljici koja je bila razgovorljiva, onda je stanje još nepodnošljivije.

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori