Pratite nas

Situacija se malo primirila, ali nas oni i nadalje pljačkaju…

Objavljeno

na

zgrada-parlamenta-bihSARAJEVO – BiH je jedinstvena država u svijetu koja na tri nivoa vlasti (državnom, entitetskom, županijskom) ima čak 15 parlamenata u čijim klupama sjedi 611 zastupnika s prosječnim primanjima od 3.500 € mjesečno.

Zbrajanjem njihovih plaća vidljivo je da parlamentarci državu koštaju oko 2.140.000 € mjesečno, odnosno preko 25 mil. € godišnje, što znači da za jedan četverogodišnji mandat samo za plaće iz državnog proračuna uzmu više od 100 milijuna €.

Osim toga, U BiH postoji i 14 vlada (državna, dvije entitetske, deset županijskih i vlada Brčko Distrikta) s nekoliko stotina ministara i njihovih zamjenika koji imaju čak i veća primanja od parlamentaraca.

Prema podacima Ministarstva financija BiH plaće nekih BH dužnosnika u 12-om mjesecu 2013. godine bile su:

– Predsjedništvo BiH: Nebojša Radmanović – 5.684 KM, Bakir Izetbegović – 5.494 KM, Željko Komšić – 5.185 KM (usporedbe radi, za isti period predsjednik Srbije Tomislav Nikolić primio je 2.321 KM).

– Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda – 4.987 KM (što je za 2.380 KM više od njegovog kolege iz Beograda, Ivice Dačića).

– Nikola Špirić, ministar financija u Savjetu ministara – 4.876 KM (Špirić mjesečno zaradi i duplo više jer je po funkciji angažiran u brojnim institucijama BiH, kao što je npr. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH gdje prima 2.400 KM).

– Dom naroda: Sulejman Tihić – 4.966 KM, Božo Ljubić – 4.914 KM…

Ali, kako PLAĆA ZASTUPNICIMA NIJE DOVOLJNA ZA ŽIVOT, oni imaju pravo na MNOGOBROJNE NAKNADE, a neke od njih su: neograničen broj dnevnice za putovanja, naknade za članstvo u ad hok komisijama i radnim grupama (750 KM), naknada za odvojeni život od porodice (450 KM), naknada za smještaj (500 KM), naknada za korištenje telefona i mobitela (150 KM), naknada za korištenje osobnog automobila, paušal (713 KM), naknada za reprezentacije, topli obrok, itd, itd….

dnevno.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Takozvanim antifašistima na tzv. Partizanskom groblju oteto cvijeće

Objavljeno

na

Objavio

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na tzv. Partizanskom groblju u Mostaru delegacije UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ljudevit Marić glasnogovornik MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info je potvrdio kako je došlo do verbalnog napada na pripadnike UABNOR-a i SDP-a.

”Grupa osoba s kapuljačama napala je verbalno članove koji su došli položiti cvijeće. Incident se dogodio jutros oko deset sati, no brzom intervencijom uspjeli smo zaštiti članove UABNOR-a i SDP-a”, kazao je Marić, ističući kako se ovo javno okupljanje nije najavilo, piše Bljesak.info.

Službeno okupljanje i polaganje cvijeća najavljeno je za sutra, 25. studenog, no članovi koji su danas polagali cvijeće, no policija nije bila na mjestu događaja za vrijeme polaganja jer inicijatori nisu najavili ovo javno okupljanje, pojasnio je Marić. Novinska agencija Patria piše kako su ‘maskirani huligani mostarskim antifašistima oteli cvijeće i vrijeđali ih’.

Iz delegacije UABNOR-a istaknuli su za agenciju Patria da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili ”da partizani ovdje ne mogu biti”.

Zastupnica u Skupštini HNŽ Vesna Saradžić iz SDP-a kazala je za NAP da je danas svjedočila pravom fašističkom napadu na dan kada se treba odati počast svim onima koji su u državnost ove zemlje ugradili svoje živote. ”Danas je trebala biti vijest da je položeno cvijeće na Partizansko groblje, a vijest je da je oteto cvijeće. To je strašno. Svjedočimo da se fašizam ponovo budi u cijelom svijetu, a evo vidimo i kod nas.”

Ovakve stvari ne priliče jednom demokratskom i civilizovnom svijetu i svi zajedno moramo ustati protiv ovakvih pojava ”, kazala je Saradžić. Predsjednik Udruge boraca i antifašista NOR-a Mostar Sead Đulić je nakon incidenta pozvao policiju, piše NAP.

Đulić je poručio da današnji napad nije ništa drugo nego rezultat politike Dragana Čovića i HDZ-a koji su “stvorili takav ambijent da u Mostaru cvjetaju samo fašizam i neofašizam. “, prenosi Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari