Pratite nas

Sjećamo se ustroja Oružanih snaga RH, ali ne i Tuđmana

Objavljeno

na

 Sramotno, ali je tako

Sjećamo se ustroja Oružanih snaga RH, ali ne i Tuđmana i svih sudionika ovog povijesnog događaja

Prije 23 godine ustrojene su Oružane snage Republike Hrvatske. Na nogometnom stadionu Zagreba, 28. svibnja 1991. okupile su se ratne i ine postrojbe, pod zapovjedništvom prvog hrvatskog predsjednika, vojskovođe i pobjednika Domovinskog rata dr. Franje Tuđmana. Tada smo pokazali srpskom agresoru – zube. Međutim, kao što se štošta brzo zaboravilo iz hrvatske povijesti, tako se dogodilo i sa tim danom. Obilježava se skromno da skromnije ne može biti.

Tuđman_Knin_1995Naime, nije dovoljno tek reći: s ponosom se prisjećamo svih poginulih hrvatskih branitelja koji su dali život za suvrenost i neovisnost  Republike Hrvatske, (nekima uručiti pokoje odličje i sl.), tim prije što su imena onih koji su poginuli već odavno trebala biti zapisana zlatnim slovima. No, ne samo da nisu zapisana tim i takvim slovima, ona se  poimenično ni ne spominju. A još manje se u svezi ovog iznimnog dana spominje ime dr. Franje Tuđmana, bez kojeg teško da bi se  to i ostvarilo. Tuđman je svojedobno rekao da su u okviru MUP-a organizirane i postrojbe Zbora narodne garde (prema njegovoj odluci od 20. travnja 1991.), dovijajući se takvoj mogućnosti u tadašnjim ustavno-pravnim okvirima. Prve postrojbe, odnosno brigade ZNG-a, istaknuo je Tuđman, činile su jezgro i začetak izgradnje hrvatske oružane sile, a njihovu tradiciju nastavile su gardijske brigade i posebne postrojbe Hrvatske vojske.

Ali, kad se danas “licitira” s brojem onih koji su sudjelovali u hrvatskom Domovinskome ratu, valja također podsjetiti na riječi prvog hrvatskog predsjednika:

Potkraj 1991. i na početku 1991. pod oružjem smo imali oko 200.000 ljudi, ili 4,2 posto ukupnog pučanstva, ili oko 20 posto onog dijela što pripada pod vojnu obvezu. No, svih mobiliziranih u Domovinskom ratu bilo je točno 340.617 ljudi, ili 7,13 posto od ukupnog pučanstva. Taj podatak pokazuje da je Hrvatska  morala mobilizirati više negoli je bio prosjek mobiliziranih u II. svjetskom ratu. U Domovinskom ratu na svim bojištima sudjelovali su dobrovoljci mobilizirani iz čitave Hrvatske i dobrovoljci iz BiH i iseljene Hrvatske- kazao je Tuđman nekoliko godina kasnije, tj. 1995.

E, sad će se mnogi opet zapitati, odakle u Registru branitelja pola milijuna ljudi, ako su točni, a jesu, podatci čovjeka koji je vodio Domovinski rat?

nranj.jpgAli, kako bilo da bilo, ime dr. Franje Tuđmana, kao i još živih branitelja, gotovo se i ne spominje na Dan Oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske.

Sve se pretvorilo u “rutinu”- bilo pa prošlo!

Međutim, ovo je prigoda da se zapitamo i da zapitamo one koji su trenutačno na ili oko vlasti, osobito pojedine SDP-ovce (svaka čast izuzecima), gdje ste bili kad je grmjelo? Znamo da niste sudjelovali u stvaranju oružane sile, ali (Staziću i slični) recite nam onda barem iskreno, jeste li 28. svibnja 1991. barem  gledali na televiziji oružanu silu koja vas je dovela i koja vas drži u državnim i inim foteljama? Kad su ovih dana bili izbori za Europski parlament, tko se osim HDZ-a i pravaša uopće sjetio tih velikana hrvatske prošlosti? Razne komunjare za te ljude koji su bili prvi kad je trebalo i dalje govore da se radi o “povlaštenim” ljudima, pa čak i ruljom! A bivši sramni predsjednik države Stjepan Mesić također je zaboravio kako je bio mali na stadionu Zagreba, pokraj velebnog Tuđmana, od kojeg sada bježi čak i od njegova groba bojeći se da ovaj ne uskrsne!

S druge pak strane, na ovaj dan, gdje je bio  najveći Srbin Pupovac, njegov kompanjon Stanimirović i slični?

Sve su to pitanja  koja, i prigodom ovakvih i sličnih obljetnica, traže odgovor!

Da se ne zaboravi!

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Talijanske vlasti zaplijenile brod sa 49 migranata, a posadi prijeti optužnica za poticanje ilegalne migracije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Talijanske vlasti naredile su zapljenu broda Mare Jonio sa 49 migranata, koji je u utorak uplovio u luku na otoku Lampedusa.

Brod Mare Jonio nevladine organizacije Mediterranea spasio je 49 migranata u ponedjeljak sa gumenog čamca 78 kilometara od libijske obale. Protiv posade broda državni tužitelji su pokrenuli istragu zbog mogućeg poticanja ilegalne migracije.

“U Italiji sada imamo vladu koja razumije što su granice i koja se brine da se poštuju zakoni, posebno oni koji se tiču krijumčara ljudima. Migrantima će biti osigurana hrana, medicinska pomoć i druge potrepštine, ali što se mene tiče oni neće ući u Italiju”, kazao je u utorak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Salvini je optužio nevladinu organizaciju Mediterranea da je počinila kazneno djelo poticanja ilegalne migracije. On tvrdi da su članovi Mediterranee spriječili libijsku obalnu stražu u spašavanju migranata, koja bi ih vratila na libijsku obalu.

“Također, posada broda Mare Jonio oglušila se na zapovijedi talijanske granične policije da ne ulaze u talijanske vode, te su se zaputili prema Lampedusi, umjesto da krenu prema Tunisu ili Libiji, koji su bliže negoli Lampedusa”, kazao je ministar Salvini, dodavši kako očekuje da posada broda bude uhićena.

Otok Lampedusa udaljen je 205 km od Sicilije, a 113 km od Tunisa.

(Hina)

 

Salvini: Talijanske luke jesu i ostaju zatvorene za migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudova danas će izreći pravomoćnu presudu Karadžiću

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći će u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.

Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

(Hina)

 

Krvnici Karadžić i Mladić žderu prasetinu u Haagu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari