Pratite nas

Kronika

SJEĆANJE NA DAN KADA JE U BOROVU SELU UBIJENO 12 REDARSTVENIKA

Objavljeno

na

Na današnji dan sjećamo se zločina kojega su 02. svibnja 1991. u Borovu Selu počinili pobunjeni hrvatski Srbi – ubili su 12 hrvatskih policajaca, a 21 policajac je ranjen.

25. godine poslije sjećamo se dvanaestorice pripadnika tadašnje specijalne jedinice MUP-a mučki ubijenih u dobro organiziranoj zasjedi srpskih pobunjenika – Stipan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.).

[ad id=”111317″]

Tijekom noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvije su policijske ophodnje napadnute na prilazu Borovu Selu i pri tom zarobljena dvojica hrvatskih policajaca, Zvonimir Matković i Dalibor Križanović. Jurica Tolj i Mario Marinović vozilom su se uspjeli povući. Nakon neuspjelih pregovora o njihovom oslobađanju u potragu za kolegama kreće tridesetak redarstvenika. Ušli su u Borovo Selo 2. svibnja oko podneva i uspjeli su doći do samog središta sela, pred tadašnjom mjesnom zajednicom su razoružali dvojicu civila te iznenadnim upadom ušli u zgradu u kojoj se nalazilo mnoštvo naoružanih Srba. Dočekani su u zasjedi, borba je trajala dva i pol sata, sve do trenutka kad je u selo ušla kolona od sedam oklopnih transportera JNA.

Prema riječima svjedoka iz jednog je transportera otvorena vatra na policiju, iza njih su hodali naoružani civili, a navodno su čak iz jednih kola Hitne pomoći bacane ručne bombe na hrvatske policajce. Zarobljeni policajci prebačeni su tijekom borbi u Novi Sad ali su vraćeni u Osijek još iste večeri.

Ovaj događaj, uz pogibiju prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama, bio je neslužbeni početak Domovinskog rata. Nažalost, za pokolj do danas nitko nije odgovarao.

Spomen na dvanaestoricu policajaca ubijenih ’91 u Borovu Selu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Uskoro će đaci i radnici ostati bez javnog prijevoza

Objavljeno

na

Objavio

Prijevoznici okupljeni unutar Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika upozoravaju da će u sljedećim mjesecima biti primorani obustaviti javni prijevoz putnika diljem RH. U udruženju se nalazi preko 4000 radnika i 2000 autobusa, kojima se održava preko 80% županijskog prijevoza putnika za potrebe dnevnih migracija.

Privatni prijevoznici su diskriminirani u odnosu na javne prijevoznike unatoč činjenici da pokrivaju najveći dio teritorija RH i da održavaju linije koje imaju najmanju isplativost. HŽ Putnički prijevoz kao i autobusni prijevoznici u javnom vlasništvu su potpisali Ugovore o javnim uslugama te osigurali svoje financiranje, na isti način kako je to riješeno u ostatku EU.

Trenutno je završilo e-savjetovanje za pravilnik kojim se pruža ista prilika i privatnim prijevoznicima, no rokovi su vrlo kratki, te je nužno da se isti što prije donese te da se pod hitno sklope Ugovori o javnim uslugama i osigura nesmetano financiranje javnog linijskog prijevoza širom RH. Privatni prijevoznici u ostalim EU zemljama imaju ove uvjete i sada ne ostvaruju gubitke u poslovanju kao što je slučaj s našim prijevoznicima, kaže Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Danas svjedočimo stalnom odlasku naših radnika (posebice vozača) koje više ne možemo zadržati s obzirom na gubitke koje ostvarujemo na ovim linijama. Ovim vozačima su otvorena radna u EU upravo iz razloga što su njihovi prijevoznici rentabilni, tj. mogu im ponuditi puno bolje uvjete nego naši prijevoznici, ističe Meštrović.

Situacija je hitna i upitno je održavanje linija, tj. uskoro će se dogoditi da će građani u diljem RH ostati bez prijevoza đaka, radnika, umirovljenika ukoliko se ne sklope Ugovori o javnim uslugama u najkraćem mogućem vremenu. Kolaps je pred nama i prijevoznici upozoravaju da je vrlo malo vremena preostalo da se to spriječi.

“Trenutno su autobusni linijski prijevoznici diskriminirani u odnosu na gradske prijevoznike i HŽ putnički prijevoz budući da s njima nisu sklopljeni Ugovori o javnim uslugama sukladno europskoj direktivi. Hrvatska se mora prilagoditi uredbi EU 1370/2007 o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, koja ima krajnji rok primjene 03. prosinca 2019″, kaže Meštrović i dodaje da je već u zakašnjenju.

“Kako da mi organiziramo posao, imamo problema s vozačima koji odlaze van na ista radna mjesta, samo na veće plaće, kako poslovati u neizvjesnosti i jamčiti posao vozačima”, objašnjava Meštrović i ističe da će veliki problem nastati jer djeca iz udaljenih mjesta neće već ove zime moći doći do škole.

Udruga je pri osnivanju imala 29 autobusnih javno linijskih prijevoznika koji zajedno zapošljavaju 4018 radnika, raspolažu s 2045 autobusa i obavljaju preko 80% županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza na području Republike Hrvatske.

Kako doznajemo, razgovori u ministarstvu prometa su započeli, ali rješenja zasad nema. Tako da bi taj problem uskoro mogao postati posredno i problem ministrice Blaženke Divjak, jer đaci iz udaljenih mjesta će bez prijevoza teško do škole, piše Hrvatska Danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Izrečene mizerne kazne za ratne zločine protiv civila u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Sudsko vijeće tročlanog suda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu jednoglasno je u četvrtak donijelo presudu kojom su osmorica okrivljenih za ratne zločine protiv civila u Lovasu 1991. proglašeni krivima i osuđeni na kazne u rasponu od 4 do 8 godina, ukupno na četrdeset i sedam godina zatvora.

Osuđeni su Željko Krnjajić, Milan Devčić, Darko Perić, Radovan Vlajković, Radislav Josipović, Saša Stojanović, Jovan Dimitrijević  i Zoran Kosijer.

Suđenje koje je započelo prije 11 godina time je okončano ali presude još nisu pravomoćne jer je na njih moguće uložiti žalbu u roku od 30 dana.

U prvim komentarima promatrača na današnju presudu iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo i hrvatske Dokumente ocijenjeno je da ovom presudom nije dosegnuta pravda te da je protokom vremena i činjenicom da je nekoliko optuženih u međuvremenu umrlo paradoksalno umanjen i ukupan broj žrtava za koje su okrivljeni odgovarali pred sudom. (I.s. Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari