Pratite nas

Događaji

Sjećanje na Gvozdansko – hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora

Objavljeno

na

Misno slavlje u spomen na 438. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 10. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom. Misu u sklopu 7. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, kancelarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem, mons. Lovrom Cindorijem, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem i vlč. Sašom Ilijićem.

[ad id=”93788″]

Ovogodišnje hodočašće u Gvozdansko održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ante Deur, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i narodni zastupnik Antun Vidaković, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, general zbora Josip Lucić, general bojnik Marinko Krešić, brigadni general Zvonko Peternel, general bojnik Ljubo Ćosić-Rojs i general bojnik Ivan Tolj. Među prisutnima je bila i dr. Željka Markić, članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.

“Ove sam godine po prvi put sa suprugom došla u Gvozdansko na obilježavanje obljetnice sjećanja na junaštvo hrvatskih vitezova u dalekom 16 stoljeću. Hrabrost, vjernost i spremnost na žrtvu za svoje obitelji i svoj dom pretvaraju i vojni poraz u svjetlo koje, evo danas i nama svjetli. Sljedeće ću godine doći u Gvozdansko i sa djecom i prijateljima” , izjavila je dr. Željka Markić.

Začetnik ovog hodočašća je Damir Borovčak iz udruge Macelj 1945.

Udruga veterana domovinskog rata (hrvatskog domovinskog obrambenog rata) 145 brigade i Miljenko Badjun provode program edukacije po školama o povijesti Banovine – vode djecu na Zrin i Gvozdansko.

Biskup Vlado Košić: naša Domovina kao da opet stoji pred navalom osvajača i traži od nas da ju branimo

Na početku je sve okupljene pozdravio biskup Košić podsjetivši kako je biskup Petanjak porijeklom iz Zrina, također mjesta velikog stradanja naših ljudi, osobito u Drugom svjetskom ratu, ali i mjesta dugogodišnjeg stolovanja slavne hrvatske obitelji Zrinski „koji su svojim viteštvom obranili opstojnost naše Domovine i zadužili sve nas da se ne bojimo voljeti i braniti svoje“. Biskup Košić je istaknuo i kako naša Domovina kao da opet stoji pred navalom osvajača i traži od nas da ju branimo i da se za nju žrtvujemo. „Možda te ugroze nisu tako očite kao nekada, ali one nisu nimalo manje stvarne niti opasne. Neka nas u žrtvi za Domovinu nadahnjuju i slavni branitelji utvrde Gvozdansko koji se nisu predavali ni u najtežim uvjetima, već su svi radije izginuli braneći svoj Dom“, poručio je sisački biskup.

Biskup Ivica Petanjak: Kolika je tu pouka, lekcija, primjer za svakog čovjeka, i za sva vremena

U homiliji govoreći o današnjem blagdanu Krštenja Gospodinova biskup Petanjak istaknuo kako Isusovom krštenjem završava jedan ciklus liturgijskog vremena u Crkvenoj godini, a to je božićno vrijeme.

„Počelo je s rođenjem Isusovim, a završava krštenjem na rijeci Jordanu. To je najveće razdoblje u Isusovu životu, razdoblje od trideset godina. Tu su ključna dva krajnja momenta: rođenje i krštenje. Po rođenju Bog postaje čovjekom, vječnost ulazi u vrijeme, nebo silazi na zemlju, besmrtni postaje prolazni i smrtni. Sve je to Sin Božji dobio kad je čovjekom postao. To je nešto što ne biramo nego baštinimo po rođenju. To je sastavnica ljudske prirode. U krštenju se događa nešto drugačije. Ovdje Isus kao odrastao čovjek bira način svoga života. Hoće li se kao ljudsko biće poistovjetiti s cijelim čovječanstvom koje je u manjoj ili većoj mjeri grešno, ili će se od tog čovječanstva distancirati kao pravednik i svetac. Isus je izabrao solidarnost, a ne distanciranost, s grešnim svijetom i u ovom krštenju na Jordanu predoznačio i nagovijestio svoje krštenje krvlju, mukom i smrću na križu. Po svome rođenju u Betlehemu Bog je zakoračio u svijet i u čovjeka. Po svome krštenju na Jordanu Isus je donio odluku da ide do kraja u spasenju čovjeka, do kraja za čovjeka. Ovo je odluka života nakon koje nema okretanja glavom i vraćanja na staro, nego se ide naprijed sa svim mogućim posljedicama, pa makar to koštalo života“, ustvrdio je krčki biskup.

U nastavku biskup Petanjak je rekao kako u svijetlu ovog Isusovog ponašanja i njegovih odabira, možemo promatrati i životne odluke mnogih ljudi iz naše hrvatske povijesti. „Mi smo danas ovdje u Gvozdanskom, u starom i povijesnom gradu Zrinskih u spomen tragičnog i slavnog događaja koji se zbio u noći s 12. na 13. siječnja 1578. kad je nakon tromjesečnog opsjedanja i borbi grad pao u turske ruke jer su se posljednji njegovi branitelji, koji već prije nisu poginuli, jednostavno smrzli od hladnoće i gladi, ali nisu napustili svoje položaje. Prizor je bio toliko potresan i strašan da je sam zapovjednik turske vojske Ferhat beg zapovijedao da se pronađe katolički svećenik i da ih se pokopa po kršćanskom obredu i da se ni jednom od poginulih i smrznutih branitelja ne smije ništa uzeti, tj. da ih se ne smije opljačkati. U tim hrabrim ljudima, od kojih većina nisu ni bili profesionalni vojnici, nego seljaci i radnici, mi promatramo ljude-kršćane, koji su poput Isusa Krista u odlučujućem trenutku svoga života rekli ostat ćemo do kraja. Odluka koja se ne mijenja ni pod cijenu mučeničke smrti. Izgubiti glavu i život, ali sačuvati obraz. Ostati na nogama, na svome mjestu i položaju, pa makar smrznut, ukočen, ali na mjestu na kojem tog trenutka moram biti. Kolika je tu pouka, lekcija, primjer za svakog čovjeka, i za sva vremena“ rekao je biskup te dodao kako se ovdje ne radi samo o hrabrosti, nego i o časti i poštenju.

Gvozdansko2

„Održati zadanu riječ. Ostati vjeran danoj riječi pa i pod najvišu cijenu života. Ne okretati glavu, ne predomišljat se. Nakon što si dao riječ više nema uzmaka. Jedan gospodin, sada već pokojni, dugogodišnji orguljaš u jednoj crkvi znao je ovako govoriti: ‘Ne mijenjam vjeru, ne mijenjam ženu, ne mijenjam stranku’. Od ova tri načela ovog pokojnog kršćanina, koliko je danas prisutno: ‘Ne mijenjam ženidbenog druga? Ne mijenjam vjeru u kojoj sam odgojen? Ne mijenjam političku stranku i načela koja sam prihvatio?’ Koliko ima istine u ovome? Kako se može vjerovati ljudima koji nisu vjerni danoj riječi? Kako možemo živjeti svoje kršćanstvo ako nas ono ne zanima? Kako možemo graditi obitelji kad muž i žena žive u nevjeri? Kako možemo graditi svoju domovinu kad mijenjamo stranke ko’ prljave čarape, svaki dan druga. Kako možemo očekivati od mladih da budu postojani u svojim izborima i odlukama, kad ne nalaze primjera u nama starima. Kako će netko položiti svoj život za nešto i nekoga u što ne vjeruje? Kako će se za nešto boriti kad ne vidi da ima smisla to zašto bi se trebao boriti? Kako možeš vjerovati onom, koji ne drži do svoje riječi? Kako će dati svoj život, najvišu cijenu, kad nije vjeran u malim stvarima? Vjerujem da su ovi hrabri ljudi čiji spomendan slavimo i čija uspomena živi već stotinama godina znali učiti od Isusa Krista i ako su mrtvi još uvijek govore i pozivaju nas da ih nasljedujemo. Da nasljedujemo Isusa Krista koji nije stao nasred puta i nasred svoga mesijanskog poslanja nego ga živi cijelim svojim bićem i svojom ustrajnošću darovao nam je vječno spasenje“, zaključio je biskup Petanjak.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga iz više gradova, te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Zagrebu održan Okrugli stol ‘Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine’

Objavljeno

na

Objavio

U napretkovom kulturnom centru u Zagrebu je 21. ožujka upriličen Okrugli stol pod nazivom “ Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine” a koji je organiziran u suradnji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Udruge Hrvatsko zajedništvo. U najavi ovog događaja organizatori su napomenuli da se radi o znanstvenom skupu te da se isti ne organizira kao politički skup, nego je temeljna intencija bila pokušati mladima predočiti europske vrijednosti i upozoriti ih na neodrživost sadašnje opće situacije življenja na prostoru Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Napretkovog kulturnog centra prof. dr. Dražen Vikić-Topić uputio je pozdravnu riječ i preuzeo moderatorsku palicu, a svoja izlaganja iznijeli su:  dr. sc. Nediljko Matić, prof. dr. Pavo Barišić, mr.sc. Marija Šerić te akademik Mislav Ježić.

Predsjednik Napretkovog kiulturnog centra u Tagrebu pozdravljajući izlagače i okupljene goste nije zaboravio spomenuti kako je Napredak društvo koje je utemeljeno i na očuvanju hrvatskoga identiteta i kako je puno napravilo po tom pitanju. Također je kazao kako je  tema interesantna te da je Napredak otvoren i za druge teme te napomenuo  kako je dan prije u Naperetkovom kulturnom centru bio jedan događaj hrvatsko-iranskog društva.

Govoreći na temu “ Ustavno pravni položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i ideja Hrvatskoga zajedništva” dr. sc. Nediljko Matić je, između ostaloga, istakao kako su Hrvati i međusobno izloženi stalnom “ogađivanju” da BiH nije i njihova država.

– Mislim da je u ovaj “Zeman” potrebno čitati upravo Ivu Pilara da se s time prestane. Ne može se htjeti BIH, a ne htjeti da ona bude i tvoja država. Moramo ovdje biti potpuno jasni i principijelni. Hrvati kao politički narod imaju dvije države gdje su oni konstitutivan narod. To su RH i BiH. Mi smo tu jasni u tome kada tvrdimo da smo u BIH konstitivni narod uz Bošnjake i Srbe također kao konstitutivne narode. Naravno da kod toga priznajemo konstitivnost svakog građanina koji su pripadnici drugih naroda, kazao je, između ostaloga, dr. sc. Nediljko Matić.

Prof. dr. Pavo Barišić je nazočnima kroz svoju temu “ Prinosi Hrvata filozofiji i znanosti u Europi – s posebniom osvrtom na Juraja Dragišića (oko 1445. – 1520.), Josipa Stadlera( 1843. – 1918.) i Ivu Pilara (1874. – 1933.)”, pokušao približiti ulogu koju su Hrvati iz Bosne i oni koji su vezani uz Bopsnu, imali u znanstvenom smislu svojevremeno u Europi. Prof. dr. Barišić je u tom smislu posebno naglasio ulogu Juraja Dragišića, između ostaloga , kazavši:

– Juraj Dragišić je porijeklom iz Srebrenice. Srebrenicu danas znamo po jednom sasvim drugom kontekstu, kojim je ona ušla u jednu europsku priču, ali podsjetimo se , kad je Dragišić rođen, (smatra se negdje 1443. godine ili 1445. – ne zna se točno), u vrijeme, Srebrenica je već jedno stoljeće bila središte otkrića srebra, koje kontroliraju trgovci, koji su se naselili iz Dubrovnika. Oni kontroliraju svu prekomorsku trgovinu Srebrenice. Srebrenica je bila jedno malo europsko sjedište. Dragišić se obrazuje u Franjevačkom samostanu. U to vrijeme, sredinom 15. stoljeća u BiH je bilo oko 30 franjevačkih samostana. I tamo negdje oko 1463., kada Srebrenica pada pod Turke, onda je i on izbjegao prvo u Jajce, a onda i  nakon toga u Zadar, neki kažu u Dubrovnik, a onda u Italiju , gdje stječe najveće počasti, kako u svojoj crkvenoj tako i znanstvenoj razini. Stječe doktorat na bolonjskom sveučilištu, najstarijem europskom sveučilištu. Odlazi u Firencu i postaje odgojitelj sinova poznate obitelji Lorenca medici. Jedan sin je kasnije postao papa. Čovjek koji je doista stekao velike časti. O njemu su najveličastvenije govorili najveći filozofi toga doba. Kada su Medici pali on se nastanio u Dubrovniku, a bio je i sudjelovatelj Petog Lateranskog sabora. Ono što je ključno jeste činjenica da je on za svojega života sudjelovao u najznačajnijim raspravama, intelektualne i kulturne Europe, između ostaloga, kazao je prof. dr. Pavo Barišić ovom prigodom.

Mr. sc. Marija Šerić dobila je zadatak govoriti na temu “Multikulturalnost i multikonfesionalnost u Bosni i Hercegovini”. Prema reakcijama nazočnih vidjelo se odobravanje njezina znanstvenoga pristupa, ali i poznavanja materije o kojoj govori, što potvrđuje razmišljanja mnogih da mr.sc. Šerić izrasta u znanstvenika svjetskoga glasa na svom znanstvenom području.

Akademik Mislav Ježić je u svom nadahnutom i vrlo koncizno pripremeljenom te izrečenom izlaganju govorio o Europskim perspektivama Hrvata u Hrvatskoj i BiH, nimalo se ne libeći govoriti i o onim pitanjima koja su “škakljivija” i u koja se upuštaju samo najbolji poznavatelji situacije. Koncizno je izrekao svoja stajališta ali i nadu za kvalitetnijem i jačem pristupu problemu Hrvata u BIH kako hrvatske političke elite tako i svih drugih segmenata europskoga društva.

U kulturnom dijelu programa nastupila je mlada glazbenica Lucija Štivičić na klasičnoj gitari. Prema procjenama uglednih svjetskih profesora glazbe, ali i po izvedenih skladbama riječ je o velikom talentu i početku jedne velike glazbene karijere.

Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska – to je cilj moje politike!

Objavljeno

na

Objavio

Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine

Hrvati su najstariji konstitutivni narod u BiH i jedan su od stupova moderne hrvatske države, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata za Hrvate iz BiH u svome uredu.

– Vi u BiH niste gosti, pridošlice ni nacionalna manjina, nego njezin najstariji konstitutivni narod koji ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s druga dva naroda u zajedničkoj domovini BiH, rekla je Grabar-Kitarović.

Poručila je da BiH nije nacionalna država jednog naroda, već država triju konstitutivnih naroda. Ta činjenica “jamči vaša ustavna prava i tu činjenicu dužni smo braniti, tumačiti i promicati. To je, slikovito rečeno, prag vaše konstitutivnosti i ravnopravnosti i s tog praga nema uzmaka. Zajedno s vama na tom pragu stoji Hrvatska”, rekla je Grabar-Kitarović.

Smatra da Hrvati u BiH imaju pravo birati svoje političke predstavnike koji će ih “legitimno predstavljati i zastupati na svim razinama vlasti”, kao i pravo na nacionalne, kulturne, obrazovne i medijske ustanove te pravo na ravnopravnu javnu uporabu hrvatskog jezika. Istaknula je da Hrvati, tražeći ta prava ne zahtijevaju “ništa više od drugih” te da je to na najbolji način za očuvanje BiH kao države, a da se time u BiH ugrađuju europske vrijednosti.

“Naše srce kuca isto”

Predsjednica je ustvrdila da su bosanskohercegovački Hrvati, uz “sunarodnjake i sve domoljube u Hrvatskoj” te uz iseljeništvo, “jedan od triju stupova moderne hrvatske države i naše pobjede u Domovinskom ratu”. Grabar-Kitarović je kazala kako je susret s Hrvatima iz BiH “izraz kontinuiteta politike izgradnje nacionalnog zajedništva”, koju je zacrtao Franjo Tuđman.

“Ne samo vi Hrvati koji živite u BiH kao njezin autohtoni narod, nego i Hrvati koji su iselili iz BiH, kao i oni iseljeni iz Hrvatske, dio su nedjeljivog hrvatskog bića. Naše srce kuca isto”, istaknula je. Založila se za uspostavu mehanizama za povezivanje Hrvata u Hrvatskoj, BiH i iseljeništvu kako bi se omogućilo da se svi hrvatski “nacionalni resursi” stave “u funkciju demografske obnove i opstojnosti u našim domovinama, jačanja našeg gospodarstva te političke i kulturne afirmacije u svijetu.”

“To je cilj moje politike: hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska koja će i vama biti siguran oslonac, a susjedima dobar susjed, zaključila je Grabar-Kitarović. Po njezinim riječima, BiH je druga domovina hrvatskog naroda i Hrvati su u BiH prisutni više od tisuću godina. Oni su, poručila je hrvatska predsjednica, “učinili sve za opstanak Bosne i Hercegovine kao države”.

Istaknula je da je Hrvatska pružila “najveći mogući politički i vojni doprinos” obrani i opstanku BiH, da su bosanskohercegovački Hrvati na referendumu 1992. glasali za neovisnost BiH te da su pristali na stvaranje Federacije BiH kako bi doprinijeli “suradnji, miru i povjerenju”. Također, podsjetila je da je Hrvatska zbrinula stotine tisuća prognanika iz BiH “ne gledajući njihovu vjeru i naciju” te da je omogućila humanitarnu pomoć i “naoružavanje svih obrambenih snaga”. Poručila je da sve navedeno zaboravljaju ili prešućuju neki u Bosni i Hercegovini.

Europska unija treba BiH

Hrvatska se predsjednica založila za intenzivnije pregovore o pristupanju BiH Europskoj uniji, ali pod uvjetom da su Hrvati ravnopravan narod. “BiH sa svim svojim posebnostima treba Europskoj uniji, ali to može biti samo s Hrvatima kao ravnopravnim konstitutivnim narodom”, poručila je i dodala da je pristupanje BiH Europskoj uniji od velike političke, kulturne i sigurnosne važnosti za EU.

EU, a i ostali utjecajni međunarodni akteri, će “učiniti veliku pogrešku s nesagledivim posljedicama”, ako ne podupru europski put BiH, smatra Grabar-Kitarović. “Put nije jednostavan, ali želimo pomoći i spremni smo pomoći, a vi Hrvati BiH jamstvo ste da konačan cilj može biti uspješno ostvaren”, istaknula je.

Hrvati u Republici Srpskoj u BiH

Danu otvorenih vrata prisustvovao je banjalučki biskup Franjo Komarica koji je za Hinu rekao da su Hrvati u jednoj polovici BiH, odnosno u Republici Srpskoj, svedeni na “ostatak ostataka”. Komarica se nada da će državno vodstvo Hrvatske još više pomoći onima koji žele ostati, “i to ne kao ljudi drugog ili dvadesetdrugog reda, nego kao ravnopravni sa susjedima”, te onima koji se žele vratiti, a vratiti se, prema Komarici, želi četiri tisuće obitelji.

Banjalučki je biskup ustvrdio da se predsjednica trudi pomoći, ali da pomoć trebaju pružiti i drugi akteri, misleći na hrvatsku vladu, Sabor i hrvatske predstavnike u BiH. Hrvatski predstavnici u BiH “trebaju dići odlučnije i više glas za one Hrvate koji su teško obespravljeni i nemaju temeljna ljudska prava”, poručio je Komarica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari