Pratite nas

Kronika

Sjećanje na žrtve partizansko komunističkih zločina u svibnju 1945 u Gornjoj Kustošiji

Objavljeno

na

Ove nedjelje kod Spomen-obilježja žrtava komunističkih zločina stradalih 1945  te ekshumiranih iz masovne grobnice. u Gornjoj Kustošiji, obilježen je Dan sjećanja na žrtve komunističkog režima na lokaciji Gornja Kustošija. Na njivi na kojoj je postavljeno spomen obilježje, 9. Svibnja 1945 partizansko komunistički zločinci bez suda i zakona zvjerski su pobili 17 ljudi, velikom većinom mladih ranjenika – kadeta iz obližnje bolnice na Sv.Duhu. Osobe upućene u ove zločine govore da je zločine izvršila pripadnici 13 proleterske brigade iz istočne Hercegovine i Crne gore.

[ad id=”93788″]

Ovom sjećanju ove nedjelje nazočili su hodočasnici kao i predstavnici političkih i društvenih institucija i organizacija –  vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija te Predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija. Među sudionicima bili su i Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u EU Parlamentu te povjesničar Stipe Pilić. Kod Spomen obilježja održana je Sveta Misa za sve pokojne i nestale koju je predvodio vrč Božidar Tenšek, župnik u kustošijanskoj župi Sv.Nikole Tavolića. Nakon Svete Mise organizirano je druženje hodočasnika uz domaću hranu i kolače.

Ova komemoracija održava se već drugu godinu za redom, a organizirali su je u čast žrtvama Milan Grašovec, Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija, Željko Pavković, Predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija te Marko Grbeš.

Nakon što je jedan od likvidatora pritisnut grižnjom savješću, pred smrt otkrio lokaciju likvidiranih ranjenika iz obližnje bolnice na Sv.Duhu 9. Svibnja 1945.,, domaći ljudi su se udružili, organizirali ekshumaciju te podigli Spomen obilježje u obliku velikog križa te nekoliko manjih križeva. Otac vlasnika njive na kojoj su pokopani ranjenici iz bolnice i nekoliko domaćih ljudi,  inače je diskretno u mraku godinama palio svijeće.

Komunistički zločini u Gornjoj Kustošiji pričaju stravične priče.

Pripadnici 13 proleterske brigade ušli su 8 svibnja 1945 u Kustošija i odmah su nekoliko domaćih kolaboracionista pokazivali koga treba likvidirati. Te osobe dovedene su u obližnju školu, bili su mučeni i likvidirani.

Brutalno likvidirane  ranjenike iz obližnje bolnice Sveti Duh i par domaćih ljudi, lokalni su stanovnici morali zakapati drugi dan. Među ubijenima prepoznali su i jednog domaćeg mladog, netom oženjenog potpuno nevinog čovjeka po imenu Blaže. Domaći stanovnici koji su ukapali ubijene, tajno su ga odvukli  u šumu i javili supruzi. Ona je tijekom noći došla tačkama i vozila ga 2 km do mjesnog groblja gdje ga je tajno i zakopala.

Među domaćim stanovništvom koje je likvidirane moralo pokapati, bio je i 13 godišnji dečko. Njegov otac molio je partizane da ga poštede zakopavanja ubijenih, ali partizani su zaprijetili da će i njega likvidirati ako bude inzistirao.

2010 je napokon napravljena stručna ekshumacija (ne kao u Sincu kada su bageri prenosili kosti, a mještani sakupljali koštice koje su ispadale po cesti) a nakon toga je uređeno i Spomen područje. Kosti se  navodno još uvijek nalaze na Patologiji poput kostiju žrtava iz Brotnje, kao što su 12 godina na Patologiji stajale i kosti maceljskih žrtava prije nego su dostojanstveno ukopane u Maclju. Tamo čekaju bolje dane, odnosno dostojanstveni ukop.

Osobe koje su pokrenule izradu Spomen obilježja nisu nikoga izgubile krajem 2. Svjetskog rata ili u poraću, već su se angažirali iz čisto humanitarnih razloga. Budući se nije mogla dobiti podrška općine, Spomen područje uređeno je u privatnom aranžmanu na privatnom zemljištu.

Na spomeniku piše:

U svom zločinačkom pohodu podsljemenskim krajevima partizansko – komunistički zločinci pobili su krajem i nakon II svjetskog rata bez suda i zakona stotine nedužnih ljudi.

Tako je i na ovom mjestu 9. Svibnja 1945. Zvjerski pobijeno 17 ljudi za koja zlodjela do danas nije nitko odgovarao. Njihove kosti su ekshumirane 2010 godine.

Ovu manifestaciju organizirao je mjesni odbor i Crkva.

Gornja Kustošija krije na poznatim lokacijama još mnoštvo neekshumiranih kostiju žrtava komunističkih zločina. Isto tako podsljemenska zona kao i mnoge lokacije na zagrebačkom području kriju stotine neobilježenih i neistraženih grobišta sa tisućama žrtava. Pred nama je veliki posao.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

U Somboru vandali devastirali katoličke grobove

Objavljeno

na

Objavio

Mještani su u ponedjeljak pronašli niz prevrnutih nadgrobnih spomenika i razbijenih grobnih mjesta te su nezadovoljstvo izrazili u Facebook objavama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari