Pratite nas

Kronika

Sjećanje na žrtve partizansko komunističkih zločina u svibnju 1945 u Gornjoj Kustošiji

Objavljeno

na

Ove nedjelje kod Spomen-obilježja žrtava komunističkih zločina stradalih 1945  te ekshumiranih iz masovne grobnice. u Gornjoj Kustošiji, obilježen je Dan sjećanja na žrtve komunističkog režima na lokaciji Gornja Kustošija. Na njivi na kojoj je postavljeno spomen obilježje, 9. Svibnja 1945 partizansko komunistički zločinci bez suda i zakona zvjerski su pobili 17 ljudi, velikom većinom mladih ranjenika – kadeta iz obližnje bolnice na Sv.Duhu. Osobe upućene u ove zločine govore da je zločine izvršila pripadnici 13 proleterske brigade iz istočne Hercegovine i Crne gore.

[ad id=”93788″]

Ovom sjećanju ove nedjelje nazočili su hodočasnici kao i predstavnici političkih i društvenih institucija i organizacija –  vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija te Predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija. Među sudionicima bili su i Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u EU Parlamentu te povjesničar Stipe Pilić. Kod Spomen obilježja održana je Sveta Misa za sve pokojne i nestale koju je predvodio vrč Božidar Tenšek, župnik u kustošijanskoj župi Sv.Nikole Tavolića. Nakon Svete Mise organizirano je druženje hodočasnika uz domaću hranu i kolače.

Ova komemoracija održava se već drugu godinu za redom, a organizirali su je u čast žrtvama Milan Grašovec, Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Gornja Kustošija, Željko Pavković, Predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Gornja Kustošija te Marko Grbeš.

Nakon što je jedan od likvidatora pritisnut grižnjom savješću, pred smrt otkrio lokaciju likvidiranih ranjenika iz obližnje bolnice na Sv.Duhu 9. Svibnja 1945.,, domaći ljudi su se udružili, organizirali ekshumaciju te podigli Spomen obilježje u obliku velikog križa te nekoliko manjih križeva. Otac vlasnika njive na kojoj su pokopani ranjenici iz bolnice i nekoliko domaćih ljudi,  inače je diskretno u mraku godinama palio svijeće.

Komunistički zločini u Gornjoj Kustošiji pričaju stravične priče.

Pripadnici 13 proleterske brigade ušli su 8 svibnja 1945 u Kustošija i odmah su nekoliko domaćih kolaboracionista pokazivali koga treba likvidirati. Te osobe dovedene su u obližnju školu, bili su mučeni i likvidirani.

Brutalno likvidirane  ranjenike iz obližnje bolnice Sveti Duh i par domaćih ljudi, lokalni su stanovnici morali zakapati drugi dan. Među ubijenima prepoznali su i jednog domaćeg mladog, netom oženjenog potpuno nevinog čovjeka po imenu Blaže. Domaći stanovnici koji su ukapali ubijene, tajno su ga odvukli  u šumu i javili supruzi. Ona je tijekom noći došla tačkama i vozila ga 2 km do mjesnog groblja gdje ga je tajno i zakopala.

Među domaćim stanovništvom koje je likvidirane moralo pokapati, bio je i 13 godišnji dečko. Njegov otac molio je partizane da ga poštede zakopavanja ubijenih, ali partizani su zaprijetili da će i njega likvidirati ako bude inzistirao.

2010 je napokon napravljena stručna ekshumacija (ne kao u Sincu kada su bageri prenosili kosti, a mještani sakupljali koštice koje su ispadale po cesti) a nakon toga je uređeno i Spomen područje. Kosti se  navodno još uvijek nalaze na Patologiji poput kostiju žrtava iz Brotnje, kao što su 12 godina na Patologiji stajale i kosti maceljskih žrtava prije nego su dostojanstveno ukopane u Maclju. Tamo čekaju bolje dane, odnosno dostojanstveni ukop.

Osobe koje su pokrenule izradu Spomen obilježja nisu nikoga izgubile krajem 2. Svjetskog rata ili u poraću, već su se angažirali iz čisto humanitarnih razloga. Budući se nije mogla dobiti podrška općine, Spomen područje uređeno je u privatnom aranžmanu na privatnom zemljištu.

Na spomeniku piše:

U svom zločinačkom pohodu podsljemenskim krajevima partizansko – komunistički zločinci pobili su krajem i nakon II svjetskog rata bez suda i zakona stotine nedužnih ljudi.

Tako je i na ovom mjestu 9. Svibnja 1945. Zvjerski pobijeno 17 ljudi za koja zlodjela do danas nije nitko odgovarao. Njihove kosti su ekshumirane 2010 godine.

Ovu manifestaciju organizirao je mjesni odbor i Crkva.

Gornja Kustošija krije na poznatim lokacijama još mnoštvo neekshumiranih kostiju žrtava komunističkih zločina. Isto tako podsljemenska zona kao i mnoge lokacije na zagrebačkom području kriju stotine neobilježenih i neistraženih grobišta sa tisućama žrtava. Pred nama je veliki posao.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu iznio informacija da Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju.

Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.

On je istaknuo da je u dokumentu navedeno da se “vodi obrada” desetak medija, među kojima je i Večernji list.

Glavni i odgovorni urednik “Večernjeg lista” Jozo Pavković kazao je za “Avaz” da je to “u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedništva BiH. – Očekujem da se do kraja istraži ova informacija.

Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti zaštitu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za pokušaj gušenja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama – kazao je Pavković, piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Uskoro će đaci i radnici ostati bez javnog prijevoza

Objavljeno

na

Objavio

Prijevoznici okupljeni unutar Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika upozoravaju da će u sljedećim mjesecima biti primorani obustaviti javni prijevoz putnika diljem RH. U udruženju se nalazi preko 4000 radnika i 2000 autobusa, kojima se održava preko 80% županijskog prijevoza putnika za potrebe dnevnih migracija.

Privatni prijevoznici su diskriminirani u odnosu na javne prijevoznike unatoč činjenici da pokrivaju najveći dio teritorija RH i da održavaju linije koje imaju najmanju isplativost. HŽ Putnički prijevoz kao i autobusni prijevoznici u javnom vlasništvu su potpisali Ugovore o javnim uslugama te osigurali svoje financiranje, na isti način kako je to riješeno u ostatku EU.

Trenutno je završilo e-savjetovanje za pravilnik kojim se pruža ista prilika i privatnim prijevoznicima, no rokovi su vrlo kratki, te je nužno da se isti što prije donese te da se pod hitno sklope Ugovori o javnim uslugama i osigura nesmetano financiranje javnog linijskog prijevoza širom RH. Privatni prijevoznici u ostalim EU zemljama imaju ove uvjete i sada ne ostvaruju gubitke u poslovanju kao što je slučaj s našim prijevoznicima, kaže Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Danas svjedočimo stalnom odlasku naših radnika (posebice vozača) koje više ne možemo zadržati s obzirom na gubitke koje ostvarujemo na ovim linijama. Ovim vozačima su otvorena radna u EU upravo iz razloga što su njihovi prijevoznici rentabilni, tj. mogu im ponuditi puno bolje uvjete nego naši prijevoznici, ističe Meštrović.

Situacija je hitna i upitno je održavanje linija, tj. uskoro će se dogoditi da će građani u diljem RH ostati bez prijevoza đaka, radnika, umirovljenika ukoliko se ne sklope Ugovori o javnim uslugama u najkraćem mogućem vremenu. Kolaps je pred nama i prijevoznici upozoravaju da je vrlo malo vremena preostalo da se to spriječi.

“Trenutno su autobusni linijski prijevoznici diskriminirani u odnosu na gradske prijevoznike i HŽ putnički prijevoz budući da s njima nisu sklopljeni Ugovori o javnim uslugama sukladno europskoj direktivi. Hrvatska se mora prilagoditi uredbi EU 1370/2007 o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, koja ima krajnji rok primjene 03. prosinca 2019″, kaže Meštrović i dodaje da je već u zakašnjenju.

“Kako da mi organiziramo posao, imamo problema s vozačima koji odlaze van na ista radna mjesta, samo na veće plaće, kako poslovati u neizvjesnosti i jamčiti posao vozačima”, objašnjava Meštrović i ističe da će veliki problem nastati jer djeca iz udaljenih mjesta neće već ove zime moći doći do škole.

Udruga je pri osnivanju imala 29 autobusnih javno linijskih prijevoznika koji zajedno zapošljavaju 4018 radnika, raspolažu s 2045 autobusa i obavljaju preko 80% županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza na području Republike Hrvatske.

Kako doznajemo, razgovori u ministarstvu prometa su započeli, ali rješenja zasad nema. Tako da bi taj problem uskoro mogao postati posredno i problem ministrice Blaženke Divjak, jer đaci iz udaljenih mjesta će bez prijevoza teško do škole, piše Hrvatska Danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari