Pratite nas

Komentar

Kolinda Grabar-Kitarović u Dublinu podsjetila na Irca koji je poginuo za Hrvatsku

Objavljeno

na

Hrvatska i Irska, iako udaljene jedna od druge, dijele brojne sličnosti, od snažne katoličke tradicije do dugovječne borbe za neovisnost i povijesnih valova ekonomskog i političkog egzodusa stanovništva, izjavila je u ponedjeljak navečer hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na državnoj večeri koju je u njezinu čast priredio irski predsjednik Michael D. Higgins.

“Hrvatska i Irska dvije su prijateljske zemlje koje dijele brojne sličnosti, bez obzira na međusobnu udaljenost povezane su snažnom katoličkom orijentacijom, dugovječnom borbom za neovisnost, kao i povijesnim valovima ekonomskog i političkog egzodusa stanovništva”, kazala je Predsjednica.

Podsjećanje na Irca koji je poginuo za Hrvatsku

Govoreći o osvjedočenom prijateljstvu dvaju naroda u povodu 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske, jer je Irska bila među prvim zemljama koja je to učinila, podsjetila je na posebnog junaka, hrabrog Irca Thomasa Crowleya, koji je poginuo boreći se za Hrvatsku tijekom Domovinskog rata.

Crowley se borio na mnogim ratištima, sudjelovao je i u oslobađanju Škabrnje i Maslenice, a poginuo je u lipnju 1995. te je pokopan u Splitu.

“U sjećanje na njega i sve borce za slobodu, danas osnažujemo još jednu poveznicu našeg prijateljstva i jedinstva u ujedinjenoj europskoj zajednici”, kazala je Predsjednica istaknuvši da će to prijateljstvo dodatno dobiti na snazi tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom i suradnjom Galwaya i Rijeke, Europskih prijestolnica kulture 2020.

Istovjetna stajališta, prioriteti i interesi

“Dijelimo europske vrijednosti (…) gledamo na zajedničku europsku budućnost s gotovo istovjetnim stajalištima, prioritetima i interesima”, dodala je Grabar-Kitarović.

U kontekstu novih globalnih i unutarnjih izazova, Brexita i rasta populizma, nastavila je, važno je odvažno raditi na jačanju jedinstva svih 27 članica i solidarnosti unutar EU-a.

“Važno je postići konsenzus oko prijeko važnih pitanja, istovremeno poštujući interese zemalja članica, pronaći najbolja rješenja za izazove s kojima se suočavamo kako bi znali valjano odgovoriti na zabrinutosti naših građana. To je naša zajednička odgovornost”, rekla je Grabar-Kitarović.

U govoru je upozorila da gospodarska suradnja, nažalost, nije dovoljno razvijena. No postoji potencijal za daljnji razvoj na brojnim područjima, od turizma, digitalizacije, IT sektora, do razmjene iskustava na području poticanja malog i srednjeg poduzetništva, reforme javne uprave, korištenja EU fondova i integracije migranata.

Emigracija kao zajedničko povijesno iskustvo

Irski predsjednik Higgins rekao je da su srdačni bilateralni odnosi dviju zemalja djelomično rezultat mnogih zajedničkih iskustava, uključujući i “teško stečenu nacionalnu neovisnost” te emigraciju u samom srcu povijesnih iskustava.

Kao dvije zemlje koje sada dijele i zajednički europski projekt, upozorio je na “izazove bez presedana, vanjske i unutarnje”.

“U dijelovima Unije svjedočimo zabrinjavajućim sigurnosnim prijetnjama i ozbiljnim političkim krizama”, kazao je Higgins, izdvojivši kao primjer Brexit. Upozorio je da u odgovorima na krize i izazove ne smijemo postati “pijuni ksenofobnog populizma”.

“Uvjeren sam da tim krizama trebamo pristupiti s nadom, hrabrošću i obnovljenom političkom voljom”, poručio je Higgins.

Za EU je kazao da je veličanstven, ali nedovršen projekt, dodajući kako se svi u Uniji oslanjaju na Hrvatsku kao “ambasadora dobre volje” za bivše jugoslavenske republike, čiji narodi čekaju da “podijele obećanje mira stabilnosti i prosperiteta koje pruža EU”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve pa i za pozdrav ‘Za dom spremni’

Objavljeno

na

Objavio

Izjavu predsjednice kako je ”pogriješila tvrdeći da je pozdrav ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav” za Direktno.hr komentirao je prof. dr. Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a, ratni ministar zdravstva, a kasnije i obrane, čovjek koji je od prvoga dana javno podržavao:

”Gospođa Predsjednica u svojoj procjeni da bez otklona prema lijevo liberalnoj ljevici kojoj hrli sve više Hrvata ne može dobiti drugi mandat, odrekla se i pozdrava ‘Za dom spremni’. Smatram da je njezina odluka o otklonu ispravna, jer sve više naših ljudi na svim razinama biraju one ‘lijevije’, ali o pozdravu treba još raspravljati. Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, povjesničari se spore-spominju primjere Zrinskoga, bana Jelačića i druge- ali je točno da je kontaminiran za vrijeme NDH zbog njezine suradnje s fašistima i nacistima. Postoji spornost tog pozdrava čak i u zaključcima  Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji članovi, iako neravnopravno odabrani, preporučuju da je pozdrav ‘Za dom spremni“ dopustiv u iznimnim situacijama”, kaže dr. Hebrang.

No, dodaje:

”Doduše, to jednostrano Vijeće potpuno abolira zločinački simbol crvene petokrake, tvrdeći da je imala pozitivnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Preostaje nam  pitanje, je li razdoblje toga rata jedino važno za povjesna stajališta?! Nije li ta crvena petokraka, u koju su mnogi u nas još uvijek zaljubljeni, poslije rata dobila savim drugačiji predznak, jer su pod tim znakom dubijene u miru stotine tisuća ljudi bez suđenja? Uostalom, kao i u nedavnoj srpsko-crnogorskoj agresiji”.

Hebrang nadalje objašnjava:

”Pozdrav ‘Za dom spremni’ doživio je drugačiju sudbinu. Taj je pozdrav u srpsko-crnogorskoj agresiji postao antifašistički! Naime, ta je agresija imala sva obilježja fašizma, uključivši strategiju ubijanja civila kao primarni cilj. To dokazuje i naša evidencija identificiranih civilnih žrtava i to je jedini rat u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika. Naime, po evidenciji i identifikacijama Glavnog sanitetskog stožera RH, srpsko-crnogorski agresor ubio je 7263 civila, od čega su 43,8% žene i 4,8% djeca, dakle polovina ubijenih su žene i djeca! Njihova artiljerija srušila je 14 bolnica, uništila hrvatsko gospodarstvo za desetljeća u naprijed. Na taj fašizam ustala je hrvatska mladost koja je pozdravljala s pozdravom ‘Za dom spremni’.

Prisjeća se i ovoga:

”Moj prvi susret s tim pozdravom bio je na istočnom slavonskom bojištu, gdje su ga pod kišom granata rabile hrabre jedinice HOS-a. Poslije sam ga čuo na bojištima Posavine, zapadne Slavonije, prilikom slobađanja Kupresa, ali i u okruženoj Srednjoj Bosni i svugdje gdje sam sudjelovao u ratnom sanitetu. Nitko nije te momke zbog pozdrava kritizirao, nego su im zahvaljivali na hrabrosti što su se oduprli novovjekom fašizmu. Zato su i hrvatski sudovi oslobodili Marka Perkovića Thompsona koji je taj pozdrav uvrstio u jednu od najljepših domoljubnih pjesama.

Što zaključiti? Povijest ne počinje i ne završava na Drugom svjetskom ratu. Barem ne za Hrvatsku, koja je stvorena i obranjena od srpsko-crnogorske fašističke agresije i to razdoblje bi se konačno trebalo vrednovati u povijesti. Jer, u tom ratu zauvijek je obranjena neovisna Hrvatska i za Hrvate i sve građane koji u njoj žive i vole je, nema važnijeg povijesnog razdoblja. Zato to razdoblje treba poštivati i objektivno vrednovati. Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve  pa i za  pozdrav ‘Za dom spremni’, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari