Pratite nas

BiH

Sjeme džihada zasijano u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Počelo je kod Viteza kada su mudžahedini pregazili hrvatsko selo

[ad id=”93788″]

U rujnu 1993. bataljun stranih islamskih boraca pregazio je jedno selo u blizini grada Viteza, većinom nastanjenog Hrvatima, u središnjoj Bosni i Hercegovini. Na jedno su mjesto skupili sve zatvorenike i ranjene i ubili ih po prijekom sudu. Čak i u ratu koji je bio zloglasan po pokoljima, bio je to posebno okrutan moment. Ti mudžahedini, koji su netom bili stigli iz afganistansko-ruskog rata, počeli su se slijevati u Bosnu godinu dana prije. Nadali su se da će izvesti širi džihad u ratu koji je počeo raspadom Jugoslavije i rasplamsao se u sukob između pravoslavnih, katolika i muslimana.

Jeff Swicord

https://i2.wp.com/gdb.voanews.com/9E26CB35-34D9-433A-9FB0-68BB55E5F29E_mw1024_s_n.jpg?resize=342%2C193

Za njima su stigli i drugi borci regrutirani iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka. Među njima je bio i saudijski državljanina Aiman Dean. „Mnogi mudžahedini iz Afganistana osjetili su se otuđenima od onoga što se događalo u Afganistanu. Stoga kada je počeo rat u Bosni, u njemu su vidjeli odušak kojim bi mogli kanalizirati svoje džihadističke ambicije.” Dean, koji se kasnije pridružio Al-Kaidi da bi potom razočaran napustio terorističku skupinu, kaže da je mudžahedinska jedinica osnovana u vidu nekoliko desetaka stranih boraca. Kasnije su od bosanske vlade zatražili da postanu službenim dijelom redovne vojske. „Razlog zbog kojeg su mudžahedini željeli službeno priznanje bio je to što su željeli među sebe uvrstiti i Bošnjake”, kaže Dean.

Profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Sarajevu Vlado Azinović ima drugačiji pogled na strane islamističke borce koji su došli u Bosnu. On kaže da su neki od boraca bili povezani s nastojanjem muslimanskih zemalja da zaobiđu tadašnji embargo na uvoz oružja u organizaciji Ujedinjenih naroda i steknu utjecaj u regiji. „Vodstvo Bosne i Hercegovine od početka je tvrdilo da ne treba nikakve strane borce. Ono što im je bilo potrebno bilo je oružje, no s obzirom da dio tih u to vrijeme nezakonitih pošiljki oružja bio je povezan s poslom olakšavanja priljeva mudžahedina.”

Smaknuća po prijekom sudu; odrubljivanja glava

Mudžahedinska jedinica 1993. je službeno stavljena pod nadzor 3. korpusa Armije Bosne i Hercegovine i generala Envera Hadžihasanovića. Njihov je broj narastao na gotovo 1500 uglavnom bošnjačkih postrojbi. Poznati po surovosti, strani islamistički borci bili su mnogo agresivniji od redovnih vojnika Armije. Mučenja i smaknuća po prijekom sudu bila su uobičajena, uključujući odrubljivanja glava, što je danas prepoznatljiv znak skupine Islamska država. „Svjedočio sam smaknuću srpskih zarobljenika po prijekom sudu. Iskreno govoreći, svi su bili vojno osoblje ili pripadnici četničkih (srpskih) paravojnih postrojbi”, rekao je Aiman Dean.

General Hadžihasanović odbio je zahtjev Voice of America za snimani intervju i ispričao se svojim trenutačnim sudskim problemima, no pristao je razgovarati s nama neslužbeno u jednome sarajevskom kafiću. Hadžihasanović je osuđen za ratne zločine povezane s mudžahedinskom jedinicom pred Međunarodnim kaznenim sudom i odslužio je dvije godine zatvora u Haagu. Poetska je ironija života što je u zatvorskoj ćeliji do njegove boravio Slobodan Milošević, srbijanski čelnik koji je poticao antimuslimansku mržnju. Dvojica dužnosnika postali su prijatelji i zajedno su često pili čaj. „Iskreno, mislim da mu nije bilo stalo do toga kakvog je netko etničkog ili vjerskog podrijetla”, rekao je Hadžihasanović. „No ako ste mu se ispriječili u njegovoj grabeži za moći, ubio bi vas za sekundu.”

Hadžihasanović je ponovio ono što je kazao i u Haagu, odnosno da nije imao pravog nadzora nad mudžahedinskom jedinicom. Aiman Dean s tim se slaže. „Oni su vodili glavnu riječ”, kaže Dean, misleći na strane islamističke zapovjednike. „U konačnici oni nisu bili samo vođe svoje skupine, nego su i savjetovali druge bošnjačke čelnike i njihove zapovjednike.”

Uvoz ideologije

Strani islamistički borci sa sobom su donijeli i radikalniju salafističku interpretaciju islama u Bosnu, prema kojoj se zagovara koncept globalnog džihada. „Smatrali su Bosnu vrlo dobrom prilikom da uvedu tu vrstu rigidne religije – rigidno razumijevanje i tumačenje islama”, kazao je bošnjački stručnjak za islam Hajrudin Somun. „Uključili su se u rat s izričitom namjerom da preobrate mlade bošnjačke muslimane.” Većina Bošnjaka slijedi umjeren europski oblik sunitskog islama, objašnjava Somun. „Dobar je bošnjački musliman onaj koji dolazi na molitvu u džamiju petkom i potom odlazi kući na šljivovicu.”

https://i1.wp.com/radiosarajevo.ba/upload/images/HARD_BIH_2013/krizancevo_selo_1.jpg?resize=396%2C267

Spomenik pobijenim Hrvatima u Križančevu Selu kod Viteza od strane prethodnika onih koji danas ubijaju po Parizu, Bruxellesu, Toulouseu…

Nakon rata, bošnjačka vlada zatražila je da svi strani borci napuste zemlju. Neki su od njih ostali i uspostavili salafističke zajednice u planinama s drugim državljanima Bosne i Hercegovine iz mudžahedinske jedinice. „Po našim podacima, oko 5000 ljudi ušlo je u Bosnu i Hercegovinu i izašlo iz nje tijekom rata”, kazao je za VOA-u pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković. „Gotovo 1000 njih bilo je prisutno nakon rata i naše procedure pregleda. Uskratili smo državljanstvo za otprilike pet stotina njih i izbacili ih zemlje.” Više od 200 bošnjačkih boraca pridružilo se skupini Islamska država u Siriji, a dio njih stigao je iz izoliranih salafističkih zajednica u Bosni i Hercegovini. U veljači 2014. na jednoj se kući u selu Gornja Maoča pojavila zastava Islamske države. Enklavu je nekoliko puta u posljednjih deset godina pretresla policija Bosne i Hercegovine istražujući terorističke aktivnosti.

Učinak bošnjačke mudžahedinske brigade osjeća se diljem svijeta više od 20 godina. Među njima je bio Halid Šeik Mohamed, mozak operacije terorističkih napada u Sjedinjenim Državama 2001, ali i glasoviti pripadnici saudijske zajednice u Al-Kaidi, kao i Ramzi Bin al-Šib, dio hamburške ćelije koja je pripremala teren za napade u Americi. Stotine drugih pridružili su se Al-Kaidi u Afganistanu ili su se borili u Čečeniji ili Pakistanu. A sada se pridružuju skupini Islamska država. „Bosna je bila samo jedna epizoda u dugom nizu džihadističkih sukoba koji će se proširiti cijelim muslimanskim svijetom”, kazao je Aiman Dean, „čime se širi muslimanski svijet priprema za džihad za osnivanje kalifata.”

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Crkva analizirala uzroke iseljavanja ljudi iz BiH: strah od rata, loša politička situacija…

Objavljeno

na

Objavio

Svi smo pozvani odgajati svoja srca u kršćanskoj ljubavi. Onaj tko istinski upozna ljubav i živi ljubav, taj ispravno živi. Istina je da je najveća avantura biti dobar, a nema dobrote bez iskrene ljubavi – kazao je predsjednik Caritasa BK BiH kardinal Vinko Puljić na press-konferenciji upriličenoj uoči obilježavanja Nedjelje Caritasa, 17. prosinca.

Nedjelja Caritasa u BiH je izazov i poziv da nađemo sebe i u sebi susretnemo Boga koji je ljubav te prepoznamo da smo voljena bića – naglasio je kardinal Puljić te dodao da tu ljubav moramo ostvarivati živeći jedni s drugima i jedni za druge.

Kardinal Puljić poručio je da će se na Nedjelju Caritasa prikupljati prilozi kojima se želi pomoći potrebitima. – Nikada nismo tako siromašni da ne možemo pružiti znakove i darove kršćanske ljubavi, niti tako bogati da nam nije potrebna ruka bližnjih – naglasio je kardinal.

Ravnatelj Caritasa BK BiH mons. Tomo Knežević prezentirao je aktivnosti Caritasa u BiH tijekom protekle godine. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti Caritasa se realiziraju kroz tri nadbiskupijska Caritasa.

Hvale vrijedne su akcije koje provode volonteri na župnim razinama kroz svoje župne caritase – kazao je mons. Knežević te naglasio kako je na svim razinama u Caritasu BiH zaposleno 240 djelatnika raznih profila.

Skrbimo o svim vrstama korisnika, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili zemljopisnu pripadnost – kazao je mons. Tomo Knežević.

U posljednjem dijelu konferencije Zlatko Malić, voditelj Opservatorija siromaštva i resursa, iznio je informacije o uzrocima iseljavanja građana iz BiH. Prema njegovim riječima, iseljavanje je postalo ozbiljan problem u posljednjih nekoliko godina. Caritas nije želio provoditi velika istraživanja jer nema resursa za takvo što, ali je analizirao zašto ljudi odlaze iz BiH.

Prema analizi o razlozima iseljavanja, Malić je naveo 5 ključnih razloga.

Loša politička situacija, retorika i nesuglasice među političkim strankama. Među ispitanicima je prisutan osjećaj o mogućem novom ratu – kazao je Malić.

Ostali uzroci iseljavanja sadržani su u nepovjerenju u javna tijela, loša ekonomska situacija, nerazvijen zdravstveni i socijalni sustav i nesigurna budućnost djece.

O kampanji “Pomozimo zajedno”, u koju je uključeno poduzeće Violeta d.o.o. iz Gruda, govorila je predstavnica Violete Nevena Sučić. Violeta je, u suradnji s Caritasom BiH, Merhametom BiH, Crvenim križem RS-a, odlučila pokrenuti kampanju “Pomozimo zajedno” u sklopu koje će u proizvodima darivati potrebite obitelji u BiH u vrijednosti od 100.000 KM. Tom prigodom Sučić je uručila dar Caritasu u iznosu od 33 tisuće KM u proizvodima.

 

Kardinal Puljić protiv stigmatizacije jednog naroda u BiH

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bošnjački logoraši najavili tužbe protiv Čovića i Ljubića zbog nijekanja haške presude

Objavljeno

na

Objavio

Udruženje bošnjačkih logoraša iz Mostara najavilo je u petak podnošenje kaznene prijave protiv predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića te zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Bože Ljubića zbog navodnog nijekanja presude Haaškog suda.

”Čović i Ljubić su u više navrata prigodom javnih istupanja u medijima nijekali presudu Haaškog suda od 29. studenog koja je izrečena Prliću i ostalima”, navodi se u priopćenju Udruženja logoraša Mostar.

Nakon sjednice vodstva udruge naveli su kako će u najkraćem roku uputiti kaznenu prijavu nadležnom tužiteljstvu protiv dvojice hrvatskih dužnosnika.

„Udruženje logoraša Mostar poduzet će sve mjere, radnje i postupke za pokretanje kaznene prijave protiv Dragana Čovića i Bože Ljubića u skladu s kaznenim zakonom Federacije BiH“, navode iz udruženja.

Udruženje će se u prijavi pozvati na odredbe zakona u kojim se govori o izazivanju rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti za što je zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Čović je ocijenio zločinom prema Hrvatima presudu Haaškog suda, dok je Ljubić ocijenio kako presuda nema utemeljenja, napose tvrdnje o postojanju udruženog zločinačkog pothvata. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari