Pratite nas

Iz Svijeta

Sjeverna Koreja prijeti: Nanijet ćemo SAD-u patnju i bol

Objavljeno

na

Sjeverna Koreja upozorila je SAD da će im ‘nanijeti najveću patnju i bol’ ukoliko nastave sa zahtjevima za novim, strožim sankcijama Sjevernoj Koreji zbog njezina raketnog i nuklearnog programa.

Sjedinjene Države formalno su zatražile od Vijeća sigurnosti UN-a da u danas  glasuje o nacrtu rezolucije koji predviđa nove, strože sankcije Sjevernoj Koreji. SAD želi da Vijeće sigurnosti nametne naftni embargo Sjevernoj Koreji, zabrani izvoz tekstila, zapošljavanje sjevernokorejskih radnika u inozemstvu te da zamrzne imovinu i donese zabranu putovanja sjevernokorejskom vođi Kim Jong-unu, stoji u nacrtu rezolucije.

Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje je upozorilo da ako Washington ustraje u usvajanju, kako su je nazvali, nezakonite rezulucije, Sjeverna Koreja će poduzetio mjere kako bi ‘SAD platile cijenu’. Mjere koje ćemo poduzeti nanijet će Sjedinjenim Državama najveću patnju i bol. Svijet će biti svjedok kako Sjeverna Koreja može ukrotiti američke gangstere nizom mjera koje će biti teže nego što oni mogu zamisliti, stoji u priopćenju Pjongyanga.

Vijeće sigurnosti UN-a zasjedat će danas i raspravljati o novim sankcijama Sjevernoj Koreji, optuženoj da ugrožava mir svojim nuklearnim i balističkim programom. Zasad nije poznato kako će sjevernokorejski saveznici Kina i Rusija glasovati. Da bi se prihvatilo rezoluciju Vijeća sigurnosti, treba devet glasova “za”, s time da nijedna od stalnih članica – Britanija, SAD, Francuska, Rusija i Kina – ne smije uložiti veto.

Napetosti na korejskom poluotoku eskalirale su nakon više ovogodišnjih lansiranja raketa te nakon nedavnog šestog nuklearnog testiranja. Stručnjaci vjeruju da je Sjeverna Koreja blizu postizanju cilja da razvije moćno nuklearno oružje koje bi moglo dosegnuti SAD.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Migranske kvote više nisu na dnevnom redu EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u petak je nazvao “dobrim vijestima” to što pitanje obveznih migrantskih kvota više nije na dnevnom redu Europske unije te je rekao kako su “svi razumjeli da neće biti obveznih kvota”.

Szijjarto je na marginama Azijskom-europskog sastanka (ASEM) u Bruxellesu na pitanje mađarskih novinara o ishodima ovotjednog europskog sastanka na vrhu o migracijama, kazao kako “nema ishoda jer neće biti obveznih kvota”.

Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je kako neke od zemalja članica ne žele naseljavanje migranata na njihovom teritoriju čime bi postale “države imigranata”.

Dodao je da se države članice ne bi mogle nikada dogovoriti oko provođenje takvog projekta. “Mađarska smatra da je ispravno rješenje utemeljiti jasan red, a prioritet je zaštita vanjskih granica Europe”, objasnio je Szijjarto.

Dodao je kako se “situacija nije mnogo promijenila”, naglasivši da unutar europskog bloka i dalje postoji prijepor između zemalja koje podržavaju migraciju i onih koji ju odbijaju. Szijjarto je kazao kako postoje zemlje koje žele upravljati migracijom i one koje ju žele zaustaviti u cijelosti, a te razlike još nisu riješene.

Ministar je naglasio kako je interes pograničnih država članica jenjavanje priljeva migranata duž njihovih granica. Szijjarto je naglasio kako je iz tog razloga potrebno saslušati države koje žele zaustaviti ilegalnu migraciju. Istaknuo je kako Mađarska podupire plan prema kojem EU “neće pozivati ilegalne migrante, te završiti besmislene razgovore” i jasno proglastiti da svatkom tko se ukrca na plovilo kojem upravljaju krijumčari ljudima u sjevernoj Africi neće biti zagarantiran ulazak u Europu.

“I dalje smo još daleko od dostizanja točke u kojoj bi se europski građani mogli opustiti, no konačno je donesena odluka koja im daje sigurnost”, rekao je Szijjarto.

(Hina)

 

Orban i Putin: Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kosovo glasovalo za stvaranje nacionalne vojske

Objavljeno

na

Objavio

Parlament Kosova, koje se dosad oslanjao na zaštitu NATO-ovih snaga, glasovao je u četvrtak za uspostavu vojske od 5000 vojnika, unatoč prigovorima srpske manjine koja tvrdi kako je takav potez nelegalan.

Tri zakona, koja je kosovska vlada predložila pri prvom čitanju u četvrtak, unaprijedili su ovlasti lako naoružanih Kosovskih snaga sigurnosti prema transformaciji u vojsku.

Vlada je kazala da takav potez zaobilazi potrebu mijenjanja ustava. Nacrte zakona poduprijelo je 98 od 120 zastupnika u parlamentu, dok je 11 srpskih predstavnika bojkotiralo glasovanje. Odobrenje u drugom čitanju, koje će se biti za nekoliko dana, potrebno je kako bi se zakoni usvojili.

Zamišljeni zakoni namjeravaju stvoriti vojsku od 5000 aktivnih vojnika i 3000 pričuvnih vojnika. Kosovske snage sigurnosti čini 2500 pripadnika koje je obučavao NATO za slučajeve kriznih situacija, civilne zaštite i održavanja reda. “Ta tri zakona imaju jedan zadatak, a to je da zaštite teritorijalni integritet Kosova i da zaštite građana svih zajednica na Kosovu”, izjavio je premijer Ramush Haradinaj uoči glasovanja.

Srpski predstavnici, koje podupire Beograd koji ne priznaje nezavisnost Kosova, u prošlosti su blokirali svaki takav pokušaj uz napomenu da bi stvaranje nacionalne vojske zahtijevalo promjene ustava. Zadnji je takav pokušaj bio prošle godine.

NATO je također upozorio Prištinu da ne ide u proces stvaranje vojske ukoliko nisu donesene ustavne promjene koje će poduprijeti srpska manjina, iako nije protiv mijenjanja Kosovskih snaga sigurnosti. “Svaka promjena strukture, ovlasti i misije Kosovskih snaga sigurnosti, odluka je kosovskih vlasti”, kazao je za Reuters dužnosnik NATO-a.

“Ukoliko se ovlasti tih snaga povećaju, Sjeveroatlantsko vijeće trebat će preispitati razinu NATO-ovog angažmana na Kosovu”, napomenuo je NATO-ov dužnosnik. NATO savez na Kosovu je rasporedio 4000 vojnika.

Njegove su snage ondje prisutne gotovo dva desetljeće nakon završetka rata na Kosovu, kada su snage Sjevernoatlantskog saveza zračnim napadima zaustavile ubijanje i protjerivanje albanskih civila koje su provodile srpske snage.

Sjedinjene Države i većina Europske unije priznaje Kosovo. Rusija i Kina, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, podupiru Srbiju u nepriznavanju Kosova, što sprječava pridruživanje Kosova Ujedinjenim narodima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari