Pratite nas

Iz Svijeta

Sjevernokorejska hidrogenska bomba mijenja pravila igre

Objavljeno

na

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Testiravši, kako tvrdi, hidrogensku bombu, Sjeverna Koreja učinila je velik korak prema ostvarenju svojeg cilja razvoja projektila s nuklearnom bojnom glavom koji može dosegnuti Sjedinjene Države, kazali su stručnjaci, ocjenjujući da bi novo sjevernokorejsko oružje moglo promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima.

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Svih šest pokusa Sjeverne Koreje, uključujući zadnji u nedjelju, izvedeni su na podzemnim poligonima u Punggye-riju, duboko u planinskom području, što je teško potvrditi iz neovisnih izvora.

No stručnjaci koji su proučavali potres izazvan eksplozijom, magnitude 6,3 stupnjeva po Američkoj geološkoj službi, kazali su da postoji dovoljno snažnih dokaza koji sugeriraju da je Sjeverna Koreja ili razvila hidrogensku bombu ili je jako blizu tome.

Detonacija je bila deset puta snažnija od petog pokusa prije godinu dana, kazali su južnokorejski i japanski dužnosnici.

NORSAR, norveška agencija za praćenje potresa, procijenila je jačinu bombe na 120 kilotona, puno više od 15 kilotona koliko su otprilike bile jake bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki na kraju Drugog svjetskog rata.

“Ta jačina odgovara razini za koju se može reći da je test hidrogenske bombe”, rekao je Kune Y. Suh, profesor nuklearne tehnologije na Nacionalnom sveučilištu u Seulu.

“Sjeverna Koreja doista je dokazala da je nuklearna sila”, rekao je, dodajući da bi se time mogla promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima. “To je ne samo promjena pravila igre, to je kraj igre”, rekao je Suh.

Sjeverna Koreja tvrdi da njezini interkontinentalni projektili, testirani dva puta u srpnju, mogu dosegnuti kopneni dio SAD-a.

No stručnjaci smatraju da je taj potencijalni domet postignut samo zato jer se na projektilu nalazio teret lakši od bilo kakve nuklearne bojne glave koju trenutačno može proizvesti.

Sjeverna Koreja tek treba dokazati da bojna glava koju postavi na projektil dugog dometa može preživjeti povratak u atmosferu nakon interkontinentalnog leta.

Razvoj hidrogenske bombe bio bi ključan za proizvodnju lakše bojne glave jer bi omogućila daleko veću snagu u odnosu na veličinu i težinu.

Fizičar David Albright, osnivač neprofitnog Instituta ta znanost i međunarodnu sigurnost u Washingtonu, još ne vjeruje da je Sjeverna Koreja doista razvila hidrogensku bombu.

Sjeverna Koreja objavila je u siječnju 2016. da je testirala minijaturnu hidrogensku bombu. No strani stručnjaci procijenili su da je riječ bila vjerojatno o atomskoj bombi pojačanoj izotopima vodika radi jačeg učinka.

Hidrogenska bomba koristi atomsku bombu da bi izazvala drugu, puno jaču eksploziju.

Takvo oružje, čija se prva faza temelji na nuklearnoj fisiji odnosno cijepanju atoma, a druga na nuklearnoj fuziji, puno je snažnije od tradicionalne atomske bombe koja je “čista fisija”.

Nekoliko sati prije testiranja, sjevernokorejski mediji objavili su fotografije svojeg vođe Kim Jong Una u inspekciji bombe u obliku kikirikija za koji tvrde da je hidrogenska bomba namijenjena za novi interkontinentalni projektil.

Ovalni oblik bombe jako se razlikuje od okrugle bombe čija je fotografija objavljena u ožujku prošle godine i čini se da ukazuje na hidrogensku bombu, kazali su stručnjaci.

Sjeverna Koreja spomenula je u nedjelju i mogućnost izvođenja EMP napada (elektromagnetski puls) na SAD odnosno detonacije bombe u atmosferi a ne ispaljivanja dalekometnog projektila. To bi nanijelo velik udarac američkoj električnoj mreži i ključnoj infrastrukturi.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Migranske kvote više nisu na dnevnom redu EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u petak je nazvao “dobrim vijestima” to što pitanje obveznih migrantskih kvota više nije na dnevnom redu Europske unije te je rekao kako su “svi razumjeli da neće biti obveznih kvota”.

Szijjarto je na marginama Azijskom-europskog sastanka (ASEM) u Bruxellesu na pitanje mađarskih novinara o ishodima ovotjednog europskog sastanka na vrhu o migracijama, kazao kako “nema ishoda jer neće biti obveznih kvota”.

Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je kako neke od zemalja članica ne žele naseljavanje migranata na njihovom teritoriju čime bi postale “države imigranata”.

Dodao je da se države članice ne bi mogle nikada dogovoriti oko provođenje takvog projekta. “Mađarska smatra da je ispravno rješenje utemeljiti jasan red, a prioritet je zaštita vanjskih granica Europe”, objasnio je Szijjarto.

Dodao je kako se “situacija nije mnogo promijenila”, naglasivši da unutar europskog bloka i dalje postoji prijepor između zemalja koje podržavaju migraciju i onih koji ju odbijaju. Szijjarto je kazao kako postoje zemlje koje žele upravljati migracijom i one koje ju žele zaustaviti u cijelosti, a te razlike još nisu riješene.

Ministar je naglasio kako je interes pograničnih država članica jenjavanje priljeva migranata duž njihovih granica. Szijjarto je naglasio kako je iz tog razloga potrebno saslušati države koje žele zaustaviti ilegalnu migraciju. Istaknuo je kako Mađarska podupire plan prema kojem EU “neće pozivati ilegalne migrante, te završiti besmislene razgovore” i jasno proglastiti da svatkom tko se ukrca na plovilo kojem upravljaju krijumčari ljudima u sjevernoj Africi neće biti zagarantiran ulazak u Europu.

“I dalje smo još daleko od dostizanja točke u kojoj bi se europski građani mogli opustiti, no konačno je donesena odluka koja im daje sigurnost”, rekao je Szijjarto.

(Hina)

 

Orban i Putin: Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kosovo glasovalo za stvaranje nacionalne vojske

Objavljeno

na

Objavio

Parlament Kosova, koje se dosad oslanjao na zaštitu NATO-ovih snaga, glasovao je u četvrtak za uspostavu vojske od 5000 vojnika, unatoč prigovorima srpske manjine koja tvrdi kako je takav potez nelegalan.

Tri zakona, koja je kosovska vlada predložila pri prvom čitanju u četvrtak, unaprijedili su ovlasti lako naoružanih Kosovskih snaga sigurnosti prema transformaciji u vojsku.

Vlada je kazala da takav potez zaobilazi potrebu mijenjanja ustava. Nacrte zakona poduprijelo je 98 od 120 zastupnika u parlamentu, dok je 11 srpskih predstavnika bojkotiralo glasovanje. Odobrenje u drugom čitanju, koje će se biti za nekoliko dana, potrebno je kako bi se zakoni usvojili.

Zamišljeni zakoni namjeravaju stvoriti vojsku od 5000 aktivnih vojnika i 3000 pričuvnih vojnika. Kosovske snage sigurnosti čini 2500 pripadnika koje je obučavao NATO za slučajeve kriznih situacija, civilne zaštite i održavanja reda. “Ta tri zakona imaju jedan zadatak, a to je da zaštite teritorijalni integritet Kosova i da zaštite građana svih zajednica na Kosovu”, izjavio je premijer Ramush Haradinaj uoči glasovanja.

Srpski predstavnici, koje podupire Beograd koji ne priznaje nezavisnost Kosova, u prošlosti su blokirali svaki takav pokušaj uz napomenu da bi stvaranje nacionalne vojske zahtijevalo promjene ustava. Zadnji je takav pokušaj bio prošle godine.

NATO je također upozorio Prištinu da ne ide u proces stvaranje vojske ukoliko nisu donesene ustavne promjene koje će poduprijeti srpska manjina, iako nije protiv mijenjanja Kosovskih snaga sigurnosti. “Svaka promjena strukture, ovlasti i misije Kosovskih snaga sigurnosti, odluka je kosovskih vlasti”, kazao je za Reuters dužnosnik NATO-a.

“Ukoliko se ovlasti tih snaga povećaju, Sjeveroatlantsko vijeće trebat će preispitati razinu NATO-ovog angažmana na Kosovu”, napomenuo je NATO-ov dužnosnik. NATO savez na Kosovu je rasporedio 4000 vojnika.

Njegove su snage ondje prisutne gotovo dva desetljeće nakon završetka rata na Kosovu, kada su snage Sjevernoatlantskog saveza zračnim napadima zaustavile ubijanje i protjerivanje albanskih civila koje su provodile srpske snage.

Sjedinjene Države i većina Europske unije priznaje Kosovo. Rusija i Kina, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, podupiru Srbiju u nepriznavanju Kosova, što sprječava pridruživanje Kosova Ujedinjenim narodima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari