Pratite nas

Iz Svijeta

Sjevernokorejska hidrogenska bomba mijenja pravila igre

Objavljeno

na

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Testiravši, kako tvrdi, hidrogensku bombu, Sjeverna Koreja učinila je velik korak prema ostvarenju svojeg cilja razvoja projektila s nuklearnom bojnom glavom koji može dosegnuti Sjedinjene Države, kazali su stručnjaci, ocjenjujući da bi novo sjevernokorejsko oružje moglo promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima.

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Svih šest pokusa Sjeverne Koreje, uključujući zadnji u nedjelju, izvedeni su na podzemnim poligonima u Punggye-riju, duboko u planinskom području, što je teško potvrditi iz neovisnih izvora.

No stručnjaci koji su proučavali potres izazvan eksplozijom, magnitude 6,3 stupnjeva po Američkoj geološkoj službi, kazali su da postoji dovoljno snažnih dokaza koji sugeriraju da je Sjeverna Koreja ili razvila hidrogensku bombu ili je jako blizu tome.

Detonacija je bila deset puta snažnija od petog pokusa prije godinu dana, kazali su južnokorejski i japanski dužnosnici.

NORSAR, norveška agencija za praćenje potresa, procijenila je jačinu bombe na 120 kilotona, puno više od 15 kilotona koliko su otprilike bile jake bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki na kraju Drugog svjetskog rata.

“Ta jačina odgovara razini za koju se može reći da je test hidrogenske bombe”, rekao je Kune Y. Suh, profesor nuklearne tehnologije na Nacionalnom sveučilištu u Seulu.

“Sjeverna Koreja doista je dokazala da je nuklearna sila”, rekao je, dodajući da bi se time mogla promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima. “To je ne samo promjena pravila igre, to je kraj igre”, rekao je Suh.

Sjeverna Koreja tvrdi da njezini interkontinentalni projektili, testirani dva puta u srpnju, mogu dosegnuti kopneni dio SAD-a.

No stručnjaci smatraju da je taj potencijalni domet postignut samo zato jer se na projektilu nalazio teret lakši od bilo kakve nuklearne bojne glave koju trenutačno može proizvesti.

Sjeverna Koreja tek treba dokazati da bojna glava koju postavi na projektil dugog dometa može preživjeti povratak u atmosferu nakon interkontinentalnog leta.

Razvoj hidrogenske bombe bio bi ključan za proizvodnju lakše bojne glave jer bi omogućila daleko veću snagu u odnosu na veličinu i težinu.

Fizičar David Albright, osnivač neprofitnog Instituta ta znanost i međunarodnu sigurnost u Washingtonu, još ne vjeruje da je Sjeverna Koreja doista razvila hidrogensku bombu.

Sjeverna Koreja objavila je u siječnju 2016. da je testirala minijaturnu hidrogensku bombu. No strani stručnjaci procijenili su da je riječ bila vjerojatno o atomskoj bombi pojačanoj izotopima vodika radi jačeg učinka.

Hidrogenska bomba koristi atomsku bombu da bi izazvala drugu, puno jaču eksploziju.

Takvo oružje, čija se prva faza temelji na nuklearnoj fisiji odnosno cijepanju atoma, a druga na nuklearnoj fuziji, puno je snažnije od tradicionalne atomske bombe koja je “čista fisija”.

Nekoliko sati prije testiranja, sjevernokorejski mediji objavili su fotografije svojeg vođe Kim Jong Una u inspekciji bombe u obliku kikirikija za koji tvrde da je hidrogenska bomba namijenjena za novi interkontinentalni projektil.

Ovalni oblik bombe jako se razlikuje od okrugle bombe čija je fotografija objavljena u ožujku prošle godine i čini se da ukazuje na hidrogensku bombu, kazali su stručnjaci.

Sjeverna Koreja spomenula je u nedjelju i mogućnost izvođenja EMP napada (elektromagnetski puls) na SAD odnosno detonacije bombe u atmosferi a ne ispaljivanja dalekometnog projektila. To bi nanijelo velik udarac američkoj električnoj mreži i ključnoj infrastrukturi.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Plenković: Imam pravo podnijeti tužbe protiv Povjerenstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković, koji je podnio dvije tužbe protiv odluka Povjerenstva za sukob interesa, ocijenio je u petak da svaki građanin ima pravo podnijeti odgovarajući pravni lijek protiv odluka javnopravnih tijela s kojima nisu zadovoljni.

“Nije stvar mirenja ili ne mirenja (s odlukama). Svaki građanin, pa tako i ja, ima pravo podnijeti odgovarajući pravni lijek protiv odluka javnopravnih tijela s kojima nije zadovoljan. Itekako nisam zadovoljan s dvije odluke o kojima se radi”, rekao je premijer Plenković uoči obilježavanja 30. obljetnice osnutka HDZ-a u Brodsko-posavskoj županiji.

Povjerenstvo je u dvije odluke zaključilo da je premijer prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti. Plenković pak jednom tužbom želi osporiti odluku Povjerenstva vezanu uz imenovanje njegova kuma Igora Pokaza za veleposlanika u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Irske, a drugom odluku koja se odnosi na put visoke Vladine delegacije na godišnju skupštinu Europske pučke stranke u Helsinki.

Tužbe je podnio prije manje od dva mjeseca, tvrdi, a stvar je sada u domeni Upravnoga suda.

Upitan trebaju li izmjene zakona o Povjerenstvu ići u smjeru da ono više ne odlučuje o tome je li se neki dužnosnik ogriješio o načelo obnašanja javne dužnosti, odgovorio je da zakoni postoje da budu pravno uporište za djelovanje pojedinih institucija.

“Moj stav, ali i stav brojnih stručnjaka, je da je ovo nešto što se događa više kao neka ustaljena praksa rada Povjerenstva bez pravnog uporišta u samom zakonu. To je ono što nije dobro”, ocijenio je Plenković, pojasnivši da ne radi pritisak niti na povjerenstvo niti na sud.

Ustvrdio je da mu “ne pada na pamet” staviti privatni interes ili pogodovanje ispred javnog interesa.

“To je načelo koje me motivira da obavljam javni posao i da se bavim politikom. Svoj rad, trud, iskustvo, ime i prezime nisam našao negdje na cesti i iskoristit ću sva pravna sredstva da to i drugi razumiju”, poručio je.

Plenković: Mogu se sučeliti s kime hoću 

Što se tiče HDZ-ovih unutarstranačkih izbora, Središnjem izbornom povjerenstvu stranke potpise za kandidaturu predali su aktualni predsjednik HDZ-a Plenković te kandidat za predsjednika HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač, zajedno sa svojim timom Opcije za promjene.

Kandidat za potpredsjednika stranke i aktualni zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić tom je prilikom rekao da suradnja s Plenkovićem nije bila dobra, dok ga je Kovač pozvao na sučeljavanje.

Plenković je poručio da od sučeljavanja ne bježi i da se sučeljavati može “s kim god hoće”.

Rekao kako nije imao vremena slušati što su “alternativci” željeli poručiti medijima prilikom predaje potpisa, ali i da ne zna od kuda dolaze teze o nemogućnosti suradnje s obzirom na redovite sastanke, transparentnost i činjenicu da svi oni glasaju za sve prijedloge Vlade u Saboru.

Podsjetio je na sve funkcije koje izazivači obnašaju ili su obnašali u ovom mandatu te ocijenio da nisu marginalizirani. Što se tiče prikupljanja potpisa, poručio je da teze o onemogućavanju skupljanja potpisa apsolutno ne stoje.

“Svi koji su željeli skupiti potpise mogli su. Napravili smo pravila, donijeli statut. Imamo izbor šest čelnih ljudi zato što je HDZ pod mojim vodstvom želio takve promjene i to smo donijeli zajednički”, poručio je Plenković.

Dodao je da je riječ o novoj razini unutarstranačke demokracije i političke komunikacije te ocijenio da prestrašene HDZ-ovce ne vidi nigdje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Srbija šalje posebnu policiju u Šid zbog problema s migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Srbija će u subotu rasporediti dodatne i posebne policijske postrojbe kod vojvođanskog mjesta Šid na granici s Hrvatskom, kako bi oni uspostavili sigurnost i javni red u tome mjestu, najavio je u petak predsjednik države Aleksandar Vučić, prenose srbijanski mediji.

Vučić je novinarima rekao da posljednjih nekoliko dana građani u Šidu imaju problema zbog, kako je istaknuo, nervoze kod migranata, koji su počeli uznemiravati mjesno stanovništvo.

“Vidim da su ljudi u Šidu vrlo uznemireni jer im upadaju sve češće u kuće i na imanja. Zato sam zamolio (MUP) da pošalje posebne jedinice policije, bilo žandarmerije ili neke druge specijalne jedinice da uvedu red u Šidu, osiguraju mir i da ne budu taoci broja migranata koji čekaju da pređu na teritorij Hrvatske”, rekao je Vučić.

Od sutra možete očekivati znatno povećanje snaga javnog reda i mira koje će uspostaviti sigurnu zonu za sve građane Šida, najavio je predsjednik Srbije.

Nakon najave Turske da će pustiti migrante slobodno prema Europi, Vučić je rekao da će Srbija i njezine službe pratiti stanje i donositi odluke ovisno o potrebama i broja migranata koji budu dolazili.

Srbija će uvijek pokazati solidarnost prema izbjeglicama, ali će, ako zatreba, znati očuvati i svoje državne i nacionalne interese.

Srijemska Televizija je prije nekoliko dana objavila da se dogodio izgred u prihvatnom centru “Adaševci” kod Šida, zbog prostora za molitvu migranata muslimanske vjeroispovijesti. Zbog malog prostora za molitvu neki su migranti izašli u dvorište prihvatnog centra kako bi se pomolili. Kako je prenijela neslužbene informacije televizija migranti su bili zamoljeni da poslije molitve sklone svoja vjerska obilježja, ali su to odbili i došlo je do naguravanja među migrantima.

Nije bilo ozlijeđenih među migrantima kao ni među članovima Povjereništva za izbjeglice.

Incidenti s migrantima su se u Šidu događali i u prethodnom razdoblju zbog čega je gradska vlast u travnju 2017. tražila zatvaranje prihvatnog centra.

Zahtjev državnim tijelima upućen je zbog višemjesečnog nezadovoljstva mještana Šida koji su se našli ne meti čestih incidenata i napada migranata. U jednom od tih incidenata migrant je sa sjekirom upao u obiteljsku kuću u Šidu u trenutku kada su u njoj same bile dvije djevojčice, i to je bila „kap je koja je prelila čašu“, prenijeli su mjesni mediji.

Incidenata je u posljednje vrijeme bilo i na drugim graničnim prijelazima.

Početkom veljače više stotina migranata držalo je 12 sati u blokadi srbijansko–mađarski prijelaz Kelebija–Tompa na sjeveru Vojvodine. Tražili su da im se omogući ulazak u Mađarsku i odlazak u zapadnu Europu, ali ih je srbijanska policija sklonila i odvezla autobusima u prihvatne centre. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari