Pratite nas

Iz Svijeta

Sjevernokorejska hidrogenska bomba mijenja pravila igre

Objavljeno

na

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Testiravši, kako tvrdi, hidrogensku bombu, Sjeverna Koreja učinila je velik korak prema ostvarenju svojeg cilja razvoja projektila s nuklearnom bojnom glavom koji može dosegnuti Sjedinjene Države, kazali su stručnjaci, ocjenjujući da bi novo sjevernokorejsko oružje moglo promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima.

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Svih šest pokusa Sjeverne Koreje, uključujući zadnji u nedjelju, izvedeni su na podzemnim poligonima u Punggye-riju, duboko u planinskom području, što je teško potvrditi iz neovisnih izvora.

No stručnjaci koji su proučavali potres izazvan eksplozijom, magnitude 6,3 stupnjeva po Američkoj geološkoj službi, kazali su da postoji dovoljno snažnih dokaza koji sugeriraju da je Sjeverna Koreja ili razvila hidrogensku bombu ili je jako blizu tome.

Detonacija je bila deset puta snažnija od petog pokusa prije godinu dana, kazali su južnokorejski i japanski dužnosnici.

NORSAR, norveška agencija za praćenje potresa, procijenila je jačinu bombe na 120 kilotona, puno više od 15 kilotona koliko su otprilike bile jake bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki na kraju Drugog svjetskog rata.

“Ta jačina odgovara razini za koju se može reći da je test hidrogenske bombe”, rekao je Kune Y. Suh, profesor nuklearne tehnologije na Nacionalnom sveučilištu u Seulu.

“Sjeverna Koreja doista je dokazala da je nuklearna sila”, rekao je, dodajući da bi se time mogla promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima. “To je ne samo promjena pravila igre, to je kraj igre”, rekao je Suh.

Sjeverna Koreja tvrdi da njezini interkontinentalni projektili, testirani dva puta u srpnju, mogu dosegnuti kopneni dio SAD-a.

No stručnjaci smatraju da je taj potencijalni domet postignut samo zato jer se na projektilu nalazio teret lakši od bilo kakve nuklearne bojne glave koju trenutačno može proizvesti.

Sjeverna Koreja tek treba dokazati da bojna glava koju postavi na projektil dugog dometa može preživjeti povratak u atmosferu nakon interkontinentalnog leta.

Razvoj hidrogenske bombe bio bi ključan za proizvodnju lakše bojne glave jer bi omogućila daleko veću snagu u odnosu na veličinu i težinu.

Fizičar David Albright, osnivač neprofitnog Instituta ta znanost i međunarodnu sigurnost u Washingtonu, još ne vjeruje da je Sjeverna Koreja doista razvila hidrogensku bombu.

Sjeverna Koreja objavila je u siječnju 2016. da je testirala minijaturnu hidrogensku bombu. No strani stručnjaci procijenili su da je riječ bila vjerojatno o atomskoj bombi pojačanoj izotopima vodika radi jačeg učinka.

Hidrogenska bomba koristi atomsku bombu da bi izazvala drugu, puno jaču eksploziju.

Takvo oružje, čija se prva faza temelji na nuklearnoj fisiji odnosno cijepanju atoma, a druga na nuklearnoj fuziji, puno je snažnije od tradicionalne atomske bombe koja je “čista fisija”.

Nekoliko sati prije testiranja, sjevernokorejski mediji objavili su fotografije svojeg vođe Kim Jong Una u inspekciji bombe u obliku kikirikija za koji tvrde da je hidrogenska bomba namijenjena za novi interkontinentalni projektil.

Ovalni oblik bombe jako se razlikuje od okrugle bombe čija je fotografija objavljena u ožujku prošle godine i čini se da ukazuje na hidrogensku bombu, kazali su stručnjaci.

Sjeverna Koreja spomenula je u nedjelju i mogućnost izvođenja EMP napada (elektromagnetski puls) na SAD odnosno detonacije bombe u atmosferi a ne ispaljivanja dalekometnog projektila. To bi nanijelo velik udarac američkoj električnoj mreži i ključnoj infrastrukturi.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Cilj nam je štetu od brexita svesti na najmanju moguću mjeru

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u srijedu žaljenje zbog britanskog odbijanja sporazuma o Brexitu, ali je odbacila daljnje pregovaranje o ovom dokumentu.

“Mi sada želimo smanjiti nastalu štetu, a šteta će u svakom slučaju nastati izlaskom Velike Britanije, na najmanju moguću mjeru. Zato ćemo i dalje tražiti rješenja za kontrolirani izlazak Velike Britanije iz Europske unije”, rekla je njemačka kancelarka u srijedu uoči sastanka Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.

Ona je međutim, kako javlja agencija Reuters, odbacile mogućnost novih progovora o sadržaju sporazuma o Brexitu.

“Kancelarka je istodobno napomenula kako se neće odupirati razgovorima o preciziranju budućeg odnosa EU-a i Velike Britanije”, kazao je za Reuters neimenovani izvor.

Njemačka vlada je međutim spremna i na neuređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a.

Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) je britanskoj premijerki Theresi May poručila da je “sada na njoj red da nam kaže kako dalje”.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) poručio je Britancima da što je prije moguće daju do znanja koji su sljedeći koraci.

“Vrijeme za igre je iza nas”, rekao je Maas za javni servis Deutschlandfunk.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmeier (CDU) upozorio je na posljedice kaotičnog izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

“Svi bi bili gubitnici a posebice Britanci. To bi se negativno odrazilo na blagostanje, radna mjesta i stabilnost“, rekao je Altmeier za javni servis ZDF.

(Hina)

 

Zastupnici odbacili sporazum o brexitu premijerke May

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari