Pratite nas

Iz Svijeta

Sjevernokorejska hidrogenska bomba mijenja pravila igre

Objavljeno

na

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Testiravši, kako tvrdi, hidrogensku bombu, Sjeverna Koreja učinila je velik korak prema ostvarenju svojeg cilja razvoja projektila s nuklearnom bojnom glavom koji može dosegnuti Sjedinjene Države, kazali su stručnjaci, ocjenjujući da bi novo sjevernokorejsko oružje moglo promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima.

Sjeverna Koreja izvela je u nedjelju šesti i do sada najsnažniji nuklearni pokus, za koji tvrdi da je bila uspješna detonacija napredne hidrogenske bombe.

Svih šest pokusa Sjeverne Koreje, uključujući zadnji u nedjelju, izvedeni su na podzemnim poligonima u Punggye-riju, duboko u planinskom području, što je teško potvrditi iz neovisnih izvora.

No stručnjaci koji su proučavali potres izazvan eksplozijom, magnitude 6,3 stupnjeva po Američkoj geološkoj službi, kazali su da postoji dovoljno snažnih dokaza koji sugeriraju da je Sjeverna Koreja ili razvila hidrogensku bombu ili je jako blizu tome.

Detonacija je bila deset puta snažnija od petog pokusa prije godinu dana, kazali su južnokorejski i japanski dužnosnici.

NORSAR, norveška agencija za praćenje potresa, procijenila je jačinu bombe na 120 kilotona, puno više od 15 kilotona koliko su otprilike bile jake bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki na kraju Drugog svjetskog rata.

“Ta jačina odgovara razini za koju se može reći da je test hidrogenske bombe”, rekao je Kune Y. Suh, profesor nuklearne tehnologije na Nacionalnom sveučilištu u Seulu.

“Sjeverna Koreja doista je dokazala da je nuklearna sila”, rekao je, dodajući da bi se time mogla promijeniti pravila igre u međunarodnim odnosima. “To je ne samo promjena pravila igre, to je kraj igre”, rekao je Suh.

Sjeverna Koreja tvrdi da njezini interkontinentalni projektili, testirani dva puta u srpnju, mogu dosegnuti kopneni dio SAD-a.

No stručnjaci smatraju da je taj potencijalni domet postignut samo zato jer se na projektilu nalazio teret lakši od bilo kakve nuklearne bojne glave koju trenutačno može proizvesti.

Sjeverna Koreja tek treba dokazati da bojna glava koju postavi na projektil dugog dometa može preživjeti povratak u atmosferu nakon interkontinentalnog leta.

Razvoj hidrogenske bombe bio bi ključan za proizvodnju lakše bojne glave jer bi omogućila daleko veću snagu u odnosu na veličinu i težinu.

Fizičar David Albright, osnivač neprofitnog Instituta ta znanost i međunarodnu sigurnost u Washingtonu, još ne vjeruje da je Sjeverna Koreja doista razvila hidrogensku bombu.

Sjeverna Koreja objavila je u siječnju 2016. da je testirala minijaturnu hidrogensku bombu. No strani stručnjaci procijenili su da je riječ bila vjerojatno o atomskoj bombi pojačanoj izotopima vodika radi jačeg učinka.

Hidrogenska bomba koristi atomsku bombu da bi izazvala drugu, puno jaču eksploziju.

Takvo oružje, čija se prva faza temelji na nuklearnoj fisiji odnosno cijepanju atoma, a druga na nuklearnoj fuziji, puno je snažnije od tradicionalne atomske bombe koja je “čista fisija”.

Nekoliko sati prije testiranja, sjevernokorejski mediji objavili su fotografije svojeg vođe Kim Jong Una u inspekciji bombe u obliku kikirikija za koji tvrde da je hidrogenska bomba namijenjena za novi interkontinentalni projektil.

Ovalni oblik bombe jako se razlikuje od okrugle bombe čija je fotografija objavljena u ožujku prošle godine i čini se da ukazuje na hidrogensku bombu, kazali su stručnjaci.

Sjeverna Koreja spomenula je u nedjelju i mogućnost izvođenja EMP napada (elektromagnetski puls) na SAD odnosno detonacije bombe u atmosferi a ne ispaljivanja dalekometnog projektila. To bi nanijelo velik udarac američkoj električnoj mreži i ključnoj infrastrukturi.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari