Pratite nas

Politika

SKANDAL U SISKU: Novinaru HRT-a zabranjen ulaz u sisačku Gradsku vijećnicu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Sjednicu sisačkog Gradskog vijeća u četvrtak obilježila je zabrana ulaska HTV-ovom dopisniku Igoru Ahmetoviću, što su osudili HRT, Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i sisačka oporba, kao i predsjednica Gradskog vijeća.

Ahmetoviću su zaštitari na ulazu priopćili kako HTV nije na popisu medija koji su pozvani sjednicu, pa mu je ulaz onemogućen. Dopisnik HTV-a, koji redovno prati rad Gradskog vijeća, zatražio je obrazloženje od djelatnice gradskog protokola, ali mu je ona potvrdila da je HTV skinut s mailing liste.

Prije mjesec dana gradska je vlast raskinula ugovor o najmu gradskog prostora za dopisništvo HTV-a, koje je nedavno preselilo u novi, županijski prostor.

Iz HRT-a su reagirali oštrom osudom sisačkih vlasti jer se novinaru javnog medijskog servisa onemogućuje ulazak na sjednicu Gradskog vijeća i obavljanje izvjestiteljskog posla.

“HRT je s posebnom zabrinutošću primio vijest kako je jedino njegovu novinaru zabranjen ulazak na sjednicu, uz obrazloženje kako nije dobrodošao, dok s kolegama iz drugih redakcija to nije bio slučaj. HRT smatra da je takav postupak suprotan slobodi medija, slobodnome izvješćivanju i temeljnim demokratskim standardima”, priopćeno je s HRT-a.

Zabranu ulaska novinaru HRT-a u Gradsku vijećnicu osudio je i HND, čiji je ogranak zajedno s podružnicom SNH-a na HRT-u pozvao gradonačelnicu Kristinu Ikić Baniček da povuče odluku i dopusti dopisniku da radi svoj posao.

Diskriminacija i pritisak na novinare

“Gradonačelnicu upozoravamo kako je tim činom onemogućeno da izvještavanje sa sjednice bude slobodno i pod jednakim uvjetima, što predstavlja diskriminaciju i nedopustiv pritisak na novinare.

Riječ je i o kršenju Ustavnog prava na slobodu izvještavanja i pristup informaciji, te Kaznenog zakona, koji kaže da će se kazniti onaj tko naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati i ogranički slobodu izvještavanja”, upozoravaju HND i SNH.

U reagiranju oporbenog Kluba vijećnika HDZ-a, HSLS-a, HSP AS-a i HKS-a podržavaju se svi novinari i građani koji su pokušali prisustvovati sjednici Gradskog vijeća. “Smatramo skandaloznim što je gradonačelnica zabranila novinaru HRT-a ulazak u zgradu i praćenje sjednice Gradskog vijeća, a još većim skandalom izjavu kako HRT nije dobrodošao na sva događanja u organizaciji Grada Siska”, navodi oporba.

Oglasila se i predsjednica Gradskog vijeća Ivana Krčelić (Most) koja kaže da je za tu situaciju saznala nakon sjednice i iz novinskih napisa, pa nije mogla prije reagirati.

“Baš se Most zalagao za javnost rada Gradskog vijeća, te su na našu inicijativu one javne, a njihov video i audio prijenos je dostupan na web stranici Grada Siska”, istaknula je.

Sukladno Poslovniku, samo predsjednica Gradskog vijeća može zabraniti ulazak na sjednicu ako nema dovoljno raspoloživih mjesta i tražiti udaljavanje sa sjednice ako netko remeti mir.

“Izražavam žaljenje zbog tog događaja i osobno ću se potruditi da se to u budućnosti ne ponavlja”, poručila je Krčelić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari