Pratite nas

Politika

ŠKORIĆ: BiH jedino moguća kao državna zajednica tri konstitutivne republike

Objavljeno

na

Na dnevnom redu Hrvatskog sabora je Rasprava o izvješću  o provedbi Strategije i Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH koja se u svojoj većoj mjeri tiče i položaja Hrvata u BiH, kao i odnosa matične države prema iseljeništvu. Petar Škorić, zastupnik HDZ-a i potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, u sabornici je izjavio da potpune hrvatske nacionalne državnosti  nema bez  suverenosti Hrvata u BiH. Dodao je da su Hrvati u BiH zbog političkih pritisaka većinskih Bošnjaka, lošeg političkog sustava i loše ekonomske situacije sve više prisiljen napuštati stoljetna ognjišta. Ocijenio je nedopustivim da se iz RH kriminalizira HVO kao i činjenicu da se na HRT-u daje prostoru Bakiru Izetbegoviću koji poziva na rat, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Škorić ističe da je na povezivanje hrvatskog iseljeništva s maticom Domovinom najviše je pozivao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Kaže da su rat i traume iz 1990-tih su mnoge omeli u tim nastojanjima, a Hrvatska nažalost nije imala konzistentnu politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske.

“Trideset godina nakon obnove hrvatske samostalne države, vrijeme je razmisliti o promjeni paradigme prema hrvatskom iseljeništvu, čuvajući stečevine politika koje smo vodili. Ja sam zato skloniji umjesto pojma „povezivanje“ i procesa povezivanja, koji se najčešće odnosi u svojoj biti na povezivanje nečega drugačijega i srodnoga, u ovome slučaju politički fokus usmjeriti na – integraciju svih iseljenih Hrvata u državno-politički poredak Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je njihov dom, oni su djeca hrvatskog naroda i vrijeme je vratiti im oduzeta ili oteta politička prava, a prvenstveno pravo odlučivanja o hrvatskoj državnosti i nacionalnim politikama”, rekao je Škorić.

Brojni pomaci, ali…

Naglašava da se bilježe brojni pomaci u odnosima hrvatskih državnih vlasti prema brojnoj dijaspori RH, osobito posljednjih godina. Pri tome se posebno referirao na položaj i danu potporu Hrvatima u BiH, kao politički i demografski najugroženijoj zajednici Hrvata izvan RH, pored onih koji žive u Srbiji.

“Ističem Hrvate u BiH jer nema ukupne hrvatske nacionalne državnosti bez njihove suverenosti na tim prostorima, s obzirom da je hrvatska državnost, iako ograničena dvjema državama, istodobno i ne podložna granicama s obzirom da se radi o hrvatskim povijesnim životnim prostorima na kojima imamo i prirodno i međunarodno pravo na punu suverenost, pa nije moguće govoriti o hrvatskoj državnosti bez pune suverenosti hrvatskog naroda u Hrvatskoj i BiH”, naglasio je Škorić.

Potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost pojašnjava da Hrvati u BiH nisu iseljeništvo.

“Oni prije svega predstavljaju autohtoni suvereni narod, koji u političkom smislu u BiH ne predstavlja manjinsku skupinu, nego jedan od tri suverena naroda, bez čije pune suverenosti nema mogućnosti uspostaviti zajednicu koja bi se zvala država Bosna i Hercegovina”, rekao je Škorić.

“Tri naroda s tri nacionalne republike”

Škorić kaže da hrvatskoj državi u cjelini primarni politički interes mora biti pitanje opstanka hrvatskog naroda u BiH koji je, kako kaže, pritisnut političkim ambicijama mnogobrojnijih Bošnjaka, manjkavim političkim sustavom te lošom ekonomskom situacijom.

-Današnji trendovi, globalne političke silnice i pritisak Bošnjaka kao najbrojnijeg konstitutivnog naroda, a posebno loše ekonomske perspektive i manjkav politički sustav dovode do velikog iseljavanja i pražnjenja teritorija koje stoljećima nastanjuju Hrvati, a to Republici Hrvatskoj i hrvatskoj državnoj politici, ne zbog interesa Hrvata u BiH, nego zbog interesa Hrvata na bilo kojem dijelu teritorija današnje Republike Hrvatske i bilo gdje u svijetu, mora biti primarni politički interes i pitanje praktičnoga opstanka hrvatskoga naroda u cjelini- kazao je Škorić te dodao:

“U tom smislu pozdravljam napore koji se ulažu potpori povratka i ostanka Hrvata te očuvanje njihove jednakopravnosti u institucijama i političkom životu BiH, ali smatram da je danas nužno naglasiti kako Republika Hrvatska mora definirati minimalnu političku temeljnicu sa zahtjevom da se u BiH uspostavi jedino moguća državna zajednica tri suverena naroda s tri konstitutivne nacionalne republike, bez čega hrvatskome narodu u BiH prijeti nestanak”, istaknuo je Škorić za saborskom govornicom.

Nužna snažna nacionalna politika o statusu Hrvata u BiH

Zastupnik Škorić naglašava da financiranje kulturnih, obrazovnih i znanstvenih projekata Hrvata u BiH neće uroditi plodom ukoliko u kontinuitetu ne bude djelovala snažna nacionalna politika o statusu Hrvata u BiH.

“Smatram da je dobro detektirano detektirano  je jedan od načina ostvarenja tog cilja financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u BiH, ali to su politike održanja koje strateški neće uroditi plodom bez snažnih nacionalnih politika o statusu hrvatskog naroda u BiH”, rekao je Škorić te dodao:

Svi ti projekti birani su prema kriteriju koji će hrvatskom narodu donijeti dugoročnu dobrobit.

Hrvati u BiH su pred nestankom

Škorić ocjenjuje pozitivnim nastojanja Plenkovića, Grabar-Kitarović i Milasa u približavanju Hrvata izvan RH i Hrvata u domovini, ali je mišljenja da će takve mjere imati potpuni smisao tek integracijom cijelog hrvatskog naroda u državno-politički poredak.

“Aktualna vlada i predsjednica Republike učinili su golemi iskorak u identitetskoj verifikaciji i približavanju hrvatskog naroda izvan Hrvatske svojoj matici, u čemu je izniman doprinos dao državni ured kolege Milasa, ali, ponavljam, sve te mjere će tek dobiti puni smisao i procvat političkom integracijom ukupnog hrvatskog naroda u državno-politički poredak i to nam mora svima biti prioritet ili pitanje opstanka naše državnosti. Dakle, svu ovu pomoć smatram potrebnom i dobrodošlom i unatoč pozitivnom pomaku u visini potpore i njenoj razdiobi diljem BiH, smatram je u jednom dijelu sekundarnim”, rekao je Škorić.

Pitajući se zašto to kaže, Škorić odgovora :

-Pa zato što su Hrvati u BiH trenutno najmalobrojniji narod i nalaze se pred nestankom, bore se ne samo za svoju političku poziciju i zadržanje statusa suverenog naroda, nego se prije svega bore za sam goli fizički opstanak, upravo zato što i mi u Republici Hrvatskoj nismo uspjeli- rekao je Škorić.

Neprihvatljivo da se iz Hrvatske nasrće na suverenost Hrvata u BiH

Naglašava da je sva prethodno pobrojana potpora koja se hrvatskom narodu u BiH pruža je potrebna, ali ističe da to nije ono što je primarno potrebno za njegov opstanak.

“Primarno je u Hrvatskoj i u međunarodnoj zajednici ostvariti suglasnost i načelo nužne održive suverenosti našega naroda u BiH, jer je suverenost hrvatskog naroda u BiH sastavnica ukupne nacionalne suverenosti hrvatskog naroda” istaknuo je Škorić.

Ocjenjuje nedopustivim da se javni prostor u Hrvatskoj daje osobama koji kriminaliziraju HVO ili s HRT-a prijeti ratom, što je učinio Bakir Izetbegović.

“To mora biti naš strateški interes i cilj ispod kojega nitko u Hrvatskoj ne smije ići, jer je neprihvatljiva praksa da se s hrvatskog državnog prostora Republike Hrvatske ugrožava i nasrće na suverenitet hrvatskog naroda u BiH, kriminalizira se njegova oslobodilačka vojska HVO, njegova borba za slobodu, njegovi junaci i svetinje sve do otvorenih prijetnji ratom zbog zahtjeva za suverenošću s naše državne televizije kao u slučaju Bakira Izetbegovića. To je nedopustivo” istaknuo je Škorić pa nastavio.

Mjere za zaštitu položaja Hrvata u BiH

Škorić smatra primarnim potrebu jačanja političkih i integrativnih a onda i ekonomskih i demografskih mjera kojima ćemo potaknuti zaštitu položaja i ciljeva Hrvata u BiH, kao i zaštiti strateških interesa RH.

1.Ekonomske mjere i ulaganja kapitala

– Prije svega potrebno je osigurati ekonomski opstanak tom narodu u BiH na način da se Državni ured angažira i na gospodarskom polju. Znam da je Ured sudionik i pokrovitelj G2 konferencije o gospodarskim ulaganjima, kako bi doprinio napretku pozitivnih ekonomskih trendova, pa bi želio znati i rezultate tih aktivnosti. U svakom slučaju potrebno je snažnije poticati hrvatske tvrtke i hrvatske iseljenike-gospodarstvenike iz Hrvatske, Europe i svijeta za pokretanje svojih poslova i u BiH.

– Tim tvrtkama i njihovim vlasnicima omogućiti porezne i druge olakšice u RH kako bi ih se potaklo na pokretanje proizvodnje i drugih poslovnih djelatnosti na područjima gdje u BiH žive Hrvati, kako bi se pripadnicima hrvatskog naroda osigurao posao, plaća i dostojanstven život.

2.Demografske mjere

Razlozi za ove mjere:

Uspoređujući samo podatke o demografskoj slici posljednjih 7 godina u Srednjoj Bosni imamo pad Bošnjaka od oko 5-6%, dok je u istom razdoblju pad katolika Hrvata od oko 30%. Za usporedbu broj rođenih Hrvata u Mostaru za 2018.godinu je 694 –ero rođene djece. Dakle, više Hrvata se rađa u Mostaru, nego u cijeloj nekoć hrvatskoj Srednjoj Bosni (Sednjobosanska županija).

Sagledavajući prikaz upisanih u prve razrede potvrđuje se da su Hrvati u Srednjoj Bosni doživjeli značajan demografski pad, u korist Bošnjaka. Hrvati trenutno imaju većinu jedino u Vitezu i Kreševu, dok je Kiseljak nažalost već ove 2019. godine zabilježio veći broj Bošnjačkih prvašića. Sve upućuje na katastrofalnu demografsku budućnost Hrvata na ovom području.

Izrađen je registar Hrvata izvan RH. Koliko je prijavljenih pravnih i fizičkih osoba od kada je projekt zaživio?

Zato je neophodno:

1. Uključiti što širi krug hrvatske djece iz BiH u sustav rodiljnih i roditeljskih potpora RH.

2. Nezamislivo je da još nije riješeno pitanje dječjeg doplatka za Hrvate BiH koji su zaposleni u Hrvatskoj, što je kolega Babić upozoravao više puta.

3. Uvesti jednokratnu novčanu potporu za svako rođeno hrvatsko dijete roditeljima koji imaju trajno prebivalište u općinama za koje se novčana potpora daje.

Na ovaj način bi se sigurno pozitivno utjecalo na demografske trendove Hrvata u BiH, te bi sigurno došlo do zaustavljanja pada rođene djece, a moguće da bi se na godišnjoj razini ostvario i rast od nekoliko stotina rođenih, što bi dugoročno imalo velike pozitivne učinke po opstanak Hrvata u BiH.

Formirati “Sektor za demografsku obnovu i ekonomski napredak Hrvata u BiH”

Rezimirajući izlaganje za saborskom govornicom Škorić naglašava da je nužno nastaviti financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u BiH i to na sadašnjoj razini, kao i redovito provoditi procjenu istih.

“Ali kao primarno provesti predložene ekonomske i demografske mjere koje osiguravaju goli fizički opstanak hrvatskog naroda u BiH jer obrazovne zdravstvene i kulturne potpore postaju besmislene u situaciji kada prijeti potpuni fizički nestanak Hrvata s tih područja. Ukoliko nije moguće daljnje povećanje iznosa novčanih sredstava, onda je nužno preusmjeriti novac kojim se financiraju obrazovni, kulturni, znanstveni i zdravstveni programi i projekti u programe demografske obnove i ekonomskog razvitka”, rekao je Škorić

Dodaje da je došlo vrijeme revidiranja Strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH.

“Ne znam je li proces započeo i dokle se došlo? U svakom slučaju predlažem izmjenu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH  i postojećim ustrojstvenim jedinicama pridodati “Sektor za demografsku obnovu i ekonomski napredak Hrvata u BiH“. Ovaj sektor je potrebno opskrbiti dostatnim financijskim sredstvima, a prije svega sposobnim i obrazovanim službenicima koji su kadri provesti ovaj zahtjevan zadatak”, naglasio je.

Kaže da novca ima, samo ga je potrebno pametno preusmjeriti.

“Puna podrška ovom izvješću i radu Ureda, ali i poticaj široj potpori i uključenosti svih državnih tijela da u svoje programe uvrste Hrvate izvan RH”, istaknuo je Škorić./B. G./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

MVEP: Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za „pranje novca“ za lokalnu grupu kriminalaca.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca.

„Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula“, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

„Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin“, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila „četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom“. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

„Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni“, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija, José María Calmet Iglesias i José Luis López Fernández. Osumnjičeni su za ista djela.

Hrvatski konzul Bárcena San José nije odgovorio na upit. Hrvatski konzulat u Barceloni također nije odgovorio. Bárcena je u subotu još uvijek bio naveden na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kao počasni konzul u Barceloni

„Počasni konzuli komuniciraju s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive i rade. Gospodin Barcena se očitovao veleposlanstvu RH u Madridu“, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova odbivši reći što je Bárcena rekao hrvatskoj veleposlanici Nives Malenici. Dodalo je da Bárcena ne prima novac iz proračuna Hrvatske.

„Počasni konzuli u cijelosti samostalno financiraju svoj rad i aktivnosti“, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Barcelona je nakon Madrida drugi po veličini grad u Španjolskoj. U Kataloniji zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a pa ondje živi većina od 2.634 hrvatskih državljana s prebivalištem u Španjolskoj.

Četiri muškarca sa španjolskim državljanstvom uhićena u rujnu optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poreznu prijevaru, priopćila je katalonska policija. Sutkinja Miriam de la Rosa pustila ih je u Barceloni na uvjetnu slobodu. Suđenje se nastavlja a policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od četrnaest osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine te priopćila kako je pronašla vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

Među uhićenima je bio Simón Montero Jodorovich, izvijestile su lokalne novine El Periódico de Cataluña. On je član romskog klana Jodorovich, porijeklom iz Rumunjske i Mađarske koji ondje živi oko 80 godina, izvijestile su novine El Periódico de Cataluña i El País dodavši kako je klan policiji dobro poznat zbog drugih djela vezanih za drogu i oružje. Jodorovich nije bio dostupan za komentar. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDS u Splitu počeo pripreme za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Hrvatska demokršćanska stranka  (HDS) počela je s pripremama za parlamentarne izbore i spremna je koalirati sa srodnim strankama koje neće postupati protuhrvatski, izvijestili su u čelnici te stranke u subotu u Splitu uoči zasjedanja Velikog vijeća te stranke.

Predsjednik HDS-a Goran Dodig rekao je na konferenciji za novinare kako im je HDZ “vrlo bliska stranka i to najveća hrvatska politička stranka koja je stabilna i drži do državnosti, a to je i naš cilj”.

Što se tiče moguće suradnje s Miroslavom Škorom, Dodig je kazao da je “sve moguće” ako se pokaže da “oni žele nas i da bi mi mogli odgovarati njima”.

HDS je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora dio vladajuće HDZ-ove koalicije. a cilj HDS-a je, rekao je Dodig, da i na sljedećim parlamentarnim izborima uđe u Sabor.

Dodig je ocijenio da HDS nije simpatičan medijima te je izrazio žaljenje što pažnju privlače ekscesni ljudi u politici. “Sada smo u situaciji da su mediji puni ekscesa i ljudi koji se tako ponašaju su zanimljivi”, dodao je.

Hrg: Nismo ekstremisti ni populisti, želimo rješavati probleme građana

Zamjenik predsjednika HDS-a i saborski zastupnik Branko Hrg istaknuo je kako se ta stranka zauzima za normalno ponašanje i radišnost, a ne za populizam te vjeruje kako će takva orijentacija polučiti pozitivne rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima.

“Naša tendencija je odrađivati programe na terenu, na lokalnim razinama. Želimo sebe prikazati kao stranku koja nije ekstremistička i populistička nego želi raditi na rješavanju problema građana. To je  način na koji se želimo nametnuti biračima na izborima,” poručio je Hrg.

Zamoljen za komentar “afere masoni”, Hrg je rekao kako se radi o nečemu što je prenapuhano.

“Ta afera ne postoji  Koliko vidim iz medija, tzv. masoni o kojima se govori uopće nisu članovi Svjetske masonske organizacije…Mislim da se radi o nečemu što je malo prenapuhano,” smatra Hrg.

Dopredsjednik HDS-a Toni Turčinov je dodao da se ta stranka ne bavi masonima.

“Nas zanima kako izgraditi vrtiće, obilaznice i željeznicu. Mi radimo za malog čovjeka, a tko je mason tko nije – time neka se bave oni ljudi koji nemaju što raditi,” poručio je Turčinov.

Iz HDS-a su izvijestili da su za koordinatore pri izbornim jedinicama za pripremu parlamentarnih izbora imenovani: Goran Dodig, Branko Hrg, Franjo Cimerman, Sanja Jurić i Vlado  Hruban. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari