Pratite nas

Politika

Škorić: Sugerirao sam Plenkoviću da promijeni smjer stranke

Objavljeno

na

N1

Voditelj splitskog HDZ-a Petar Škorić, koji je objavio kandidaturu za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice na predstojećim unutarstranačkim izborima u HDZ-u, gostovao je u N1 Studiju uživo.

Na pitanje zbog čega se kandidirao za čelno mjesto HDZ-a, Škorić je kazao kako podržava zajedništvo.

“Dolazim iz najveće HDZ-ove gradske organizacije u državi – predsjednik sam splitske organizacije, a u stranci sam 30 godina. Uz stranku sam prošao sve uspone i padove i bio joj vjeran, bio sam i branitelj u ratu… Osluškujem raspoloženje svog članstva, ali i cijelog biračkog tijela u gradu Splitu, te Splitsko – dalmatinskog županiji, i vidim da neke stvari ne idu u dobrom smjeru, što su potvrdili rezultati na prošlim izborima. To nije smjer koji će HDZ-u osigurati pobjedu da nastavi voditi državu. Zato sam se odlučio kandidirati, kako bih ukazao na ona pitanja za koja smatram da su ključna i u kojima se HDZ mora vratiti svom biračkom tijelu.

U zadnjih godinu i pol dana to se već osjetilo. Pohvaljujem rezultat vlade Andreja Plenkovića na gospodarskom, vanjskopolitičkom i sigurnosnom području, ali bitna su i svjetonazorska pitanja koja su na određeni način zanemarena, a gdje smo se sučelili svome vlastitom biračkom tijelu. Krenulo je od Istanbulske konvencije, proteglo se preko referendumskih inicijativa koje je HDZ bojkotirao, a te su inicijative potakle velik broj ljudi da se odmakne od HDZ-a i potraže neku drugu političku opciju.

Uslijedio je niz stvari, kao i koalicija s HNS-om i Pupovcem. Nije problem sama koalicija, nego dosljedno provođenje njihovih politika. Pogledajmo samo što je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak radila s ovim štrajkom i kako se ponašala. Otvoreno podržavam promjenu politika koje će vratiti povjerenje u HDZ”, rekao je Petar Škorić.

Zašto se ne želite blokovski pozicionirati?

“Mi smo na ovim izborima učinili jedan iskorak uvođenjem načela jedan član jedan glas. S obzirom na naša prošla iskustva kao što je sukob Pašalić – Sanader, koja su napravila velike raskole u stranci, smatram da timski pristup kroz blokove nije dobar put prema zajedništvu. Pristup kroz blokove vodi ka razjedinjavanju”, rekao je Škorić.

Početak kampanje zakuhao je rat u HDZ-u, Brkić, Jandroković i Plenković cijelo se prijepodne prepucavaju. Kako će završiti ova utakmica?

“Mi smo demokratska stranka i dopušteno je različito misliti. Dopuštam da na različit način ja osjećam stranku u kojoj sam od 1989. godine u odnosu na druge koji možda imaju drugačiji osjećaj. Ne kažem da je moj osjećaj bolji, ali izborni rezultati potvrđuju da smo se odmakli od svog biračkog tijela i moramo učiniti sve da te birače vratimo. Naša pozicija je da se tražimo među našim tradicionalnim biračima, na ljevici ne možemo ništa pokupiti, nego samo od centra prema desno. A desnica je sada razjedinjena i podijeljena i totalno suprotstavljena HDZ-u”, smatra Škorić. ,

Znate li je li Brkić bio protiv koalicije s HNS-om?

“Takve su se odluke raspravljale na užem predsjedništvu stranke i nakon toga provodile, a ja mogu reći da sam, nakon što je krenulo loše s Mostom, predlagao premijeru da raspiše izvanredne izbore, jer sam bio uvjeren da ćemo dobiti dodatnu snagu da formiramo većinu s kojom ćemo imati stabilnu vlast, da ne idemo u ove koalicije.

Nisu sporne ni same koalicije, nego dosljedno provođenje njihovih politika, što je doprinijelo rezultatu kakav smo imali na posljednjim izborima”, kazao je Škorić.

Biste li se vratili Mostu nakon parlamentarnih izborima?

“Pitanje je što je to Most. Nađite mi tri čovjeka u Mostu koji dijele iste vrijednosti, o svjetonazoru da niti ne govorimo. Morat ćemo tražiti koalicijski potencijal i djelovati da ga stvorimo. Morat ćemo napraviti snažan politički zaokret da se približimo svom biračkom tijelu”, rekao je Škorić.

Plenković je rekao da na predsjedništvu nije bilo kritika, nego da su neki naknadno hrabri. Hoćete li Vi šutjeti uđete li u predsjedništvo?

“Neću, nisam šutio ni kada je bila Istanbulska. Imao sam nekoliko zapaženih nastupa na unutarstranačkim tijelima – javnost sam izbjegavao, jer nisam želio raditi štetu stranci. Reagirao sam i kada su bile u pitanju referendumske inicijative i po pitanju bojkota prosvjeda u Vukovaru, reagirao sam na klubovima zastupnika. Kada ste dio stranke, trebate pokazivati lojalnost. Na stranačkim tijelima se suočavaju mišljenja, a kada vodstvo usvoji mišljenje dužni ste ga provoditi – to je znak stranačke lojalnosti”, rekao je Škorić, te je dodao kako se ne bi niti kandidirao da ne osjeća podršku u splitskoj oragnizaciji.

Tijekom predsjedničkih izbora rekli ste da će Split u drugom krugu pokazati da je hrvatski. Što je to značilo, da netko tko je glasao za Milanovića nije Hrvat, nije dovoljno hrvatski nastrojen?

“To je banalna stvar. Podsjećam da je Split uvijek bio i ostao ponosan hrvatski grad. Podsjetio bih da i nakon što 30 godina imamo demokraciju u Hrvatskoj postoje pojedinci i političke opcije koji ne baštine te vrijednosti demokracije. U tom smislu imamo dio opcija koje još nisu doživjele političku evaluaciju iz jugoslavenstva u hrvatsku poilitičku ljevicu”, kazao je.

Smatrate da su oni koji su glasali za Milanovića ostali skloni jugoslavenstvu?

“Ne, govorim o političkim pojavama u Hrvatskoj. Podsjetimo na slučaj Lex Perković, na situaciju Rijeke EPK, na to da nam Europski parlament šalje poruku kroz rezoluciju o osudama svih totalitarnih režima i ravnopravnom odnosu prema simbolima tih režima, koja u hrvatskoj prođe i na političkoj i javnoj razini gotovo neprimijećeno. Jesmo li zbilja spremni suočiti se s prošlošću i u jednaku ravninu staviti i ostaviti totalitarne režime iza nas i uhvatiti se sastavnice koja nas veže, a to su vrijednosti Domovinskog rata”, rekao je Škorić.

Jedno je osuditi komunističke zločine, a drugo sve koji su dio SDP-a i koji glasaju za Milanovića staviti u tu razinu jugoslavenstva.

“U našem društvu još nemamo jasan otklon od tih stvari. I ja ću se u predsjedništvu stranke zalagati za donošenje zakonskih okvira kojima će se propisati odnos prema tim poglavljjima, da to što prije zatvorimo te teme koje nas danas u Hrvatskoj opterećuju.

Meni je smiješno kada se danas objavi vijest o privođenju ljudi sa zastavom na kojoj je prvo polje bijelo, na pirevima i slično, i da nitko u državi na to ne reagira i ne kaže da to nije zabranjeno, i to se proglašava ustaškim barjakom.

Barjak je to pod kojim je konstituiran prvi višestranački saziv hrvatskog Sabora, grb je to koji se nalazi na crkvi Svetog Marka. A u Rijeci smo vidjeli koji se simboli koriste”, rekao je Škorić.

Stvara li se u HDZ-u kult ličnosti oko Andreja Plenkovića?

“Ne mogu na osobnoj razini to reći. Sugerirao sam predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću da se promijeni smjer kojim stranka ide, no nakon usvajanja Istanbulske konvencije sve nas koji smo se suprotstavili dijelom smo bili stavljeni po strani i nismo bili dijelom političkih procesa”, rekao je Petar Škorić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na Vladi odluka o preraspodjeli sredstava u proračunu

Objavljeno

na

Objavio

Danas u 10 sati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice počinje Sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici Vlade RH očekuje se da će biti riječi o aktivnostima u vezi s epidemijom koronavirusa. Najavljeno je da će se govoriti o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu.

Jedna od točaka jest i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Donijet će se i odluke vezano uz sport, a koji je vrlo pogođen zbog koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Trebaju li državnu pomoć dobiti i tvrtke koje su godinama ostvarivale milijunske dobiti

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Vladine mjere pomoći tvrtkama čije je poslovanje pogođeno ili ugroženo pandemijom koronavirusa, kojima će najmanje tri mjeseca podmirivati troškove plaće svih radnika u iznosu od četiri tisuće kuna s pripadajućim porezima i doprinosima, već u prvom valu iskoristit će nekoliko desetaka tisuća tvrtki s preko 400 tisuća zaposlenih, a procjenjuje se da će konačna brojka narasti i do 600 tisuća radnika – što predstavlja znatno više od polovice kompletnog privatnog sektora u Hrvatskoj, piše Nacional

U tom kontingentu naći će se i dvije tvrtke u izravnom i neizravnom vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića, vlasnika najvećeg lanca kinodvorana CineStar i niza drugih poslovnih pothvata u audiovizualnoj sferi i u Hrvatskoj i u regiji, gdje ima gotovo pa status monopolista. Nacional je od najbližih Krstulovićevih suradnika dobio službenu potvrdu da su potpore zatražene i da će država u idućem razdoblju snositi troškove plaća za najmanje 250 zaposlenih u njegovoj tvrtki Blitz-Cinestar d.o.o., kao i nekoliko njih u marketinškoj agenciji Vox komunikacije d.o.o., i to usprkos činjenici da su tvrtke u Krstulovićevu poslovnom carstvu samo u proteklih nekoliko godina akumulirale i zadržale dobit od preko 100 milijuna eura, odnosno 750 milijuna kuna.

Ovaj podatak neugodno je iznenadio neke od članova Vlade koji su za Nacional neslužbeno kazali da su od vodećih hrvatskih poduzetnika ipak očekivali malo više razumijevanja za situaciju. „Istina jest da se potpore za održavanje zaposlenosti dijele gotovo svakome tko ih zatraži jer je iznimno bitno sačuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva u što kraćem roku, a time i spriječiti paniku u ovom osjetljivom razdoblju“, kazao je za Nacional jedan od kreatora tog Vladina poteza. On otvoreno priznaje da su se upravo zato tijekom proteklog tjedna potpore isplaćivale čak i tvrtkama s kojima još uvijek nije bio potpisan ugovor, odnosno za koje nisu bile donesene formalne odluke, jer se željelo spriječiti socijalne probleme i istodobno potaknuti potrošnju kao jedan od ključnih segmenata dosadašnjeg rasta BDP-a. „Stoga se manje pazilo na formu, a i pravila dodjele sredstava nisu osobito kruta i decidirana. No zdrav razum očekivao bi da tvrtke koje imaju goleme unutarnje rezerve ipak ne koriste ovu vatrogasnu mjeru, barem ne u ovoj fazi. A zadržana dobit od stotinu milijuna eura zaista je respektabilna i ostavlja prostor za znatno ležernije ponašanje“, dodao je ovaj Nacionalov sugovornik.

Kao dobar primjer on navodi brojne poduzetnike iz Njemačke koji usprkos činjenici da tamošnja vlada pokriva i do 80 posto troškova radničkih plaća, u pravilu ne koriste više od simboličnih desetak posto sve dok imaju unutarnje rezerve i mogućnost da te troškove plaćaju sami. To je, objašnjava se, primjer odgovornog poslovanja uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti države – za koju onda znaju da će priskočiti u pomoć ako zaista zatreba.

Sam Hrvoje Krstulović o ovoj temi nije želio govoriti za Nacional, no njegov bliski suradnik kojega je za to ovlastio kazao je da je „CineStar izgubio sve prihode i logično očekuje pomoć“. Na primjedbu da je Nacional samo u pet tvrtki povezanih s Krstulovićem zbrojio ogromnih stotinjak milijuna eura zadržane dobiti, on odgovara tvrdnjom da se u ovom slučaju ionako radi o problemu koji će biti dugoročan. „Na primjeru Kine vidimo da se normalan život u ovom segmentu neće uspostaviti još mjesecima, a po svemu sudeći i nakon krize s virusom ljudima će biti jako teško vratiti naviku odlaska u kino“, kaže ovaj sugovornik.

Tvrtka Blitz-Cinestar, za koju su zatraženi državni poticaji, po godišnjem izvještaju za 2018. godinu imala je 200 milijuna kuna prihoda i dobit od 40 milijuna kuna, a zadržana dobit s temeljnim kapitalom iznosila je 190 milijuna kuna. Tvrtka Blitz d.o.o. ostvarila je 159 milijuna kuna i dobit od 64 milijuna kuna te zadržanu dobit od čak 427 milijuna kuna. Tu su i tvrtke poput Duplicato Media d.o.o. sa zadržanom dobiti od 126 milijuna kuna, zatim spomenuta Vox komunikacije s godišnjom dobiti od nekoliko milijuna kuna i tako dalje.

Sam Krstulović je još sredinom 2016. godine poslovanje svih svojih tvrtki u Hrvatskoj i regiji objedinio u holdingu sa sjedištem na Malti, što se u to doba tumačilo namjerom izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj, no on je u razgovoru za Nacional kazao da se radilo tek o „internoj reorganizaciji grupe“ te da nije izbjegnuto plaćanje ijednog poreza ili doprinosa. „Svi porezi koji su plaćani dosad, bit će plaćani i u budućnosti“, izjavio je istom prilikom. No potvrdio je i da su njegove tvrtke u duljem razdoblju na temelju Zakona o poticanju ulaganja, dobile porezne olakšice za porez na dobit, koje su zapravo istekle upravo u periodu kada je svoj biznis objedinio u holdingu na Malti. Također, Krstulović – koji je po podacima otprije dvije godine držao preko 80 posto udjela u prodaji kino-ulaznica i oko 75 posto tvrtki za distribuciju – sasvim sigurno je imao koristi i od svojedobnog smanjenja PDV-a na kino-ulaznice na samo pet posto, što se, između ostalog, može dokazati upravo stotinama milijuna kuna zadržane dobiti. Koju će, čini se, zadržati još neko vrijeme, dok će država plaćati njegove radnike, piše Nacional.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari