Pratite nas

Politika

Škoro: Na izbore ćemo izaći kao pokret pod mojim zaštitnim znakom

Objavljeno

na

U razgovoru za Jutarnji list Miroslav Škoro otkriva konture nove političke opcije temeljene na ‘zdravom razumu’ a ne ideologiji.

Suradnju sa SDP-om i Beljakovim HSS-om unaprijed odbacuje, a o postizbornoj koaliciji s HDZ-om kaže: ‘Birači su ti koji određuju tko je relevantni čimbenik za suradnju. Dobijemo li 76 mandata ni o kakvoj suradnji ni sa kim neću razgovarati. Ne dobijem li postoji i opcija ponavljanja izbora’.

Objasnio je i kakvu to “stabilnu treću opciju” želi stvoriti. “Narod želi stabilnu opciju koja drži do principa, ne okreće se kako vjetar puše i kojoj prioritet nisu stranački interesi, nego interesi naroda i države. Moja temeljna ideja pri stvaranju nove opcije jest zdrav razum. To je vrlo važno, a čini mi se da danas u politici toga nedostaje. U zdravom razumu nema ni lijevog ni desnog. Ako želimo eliminirati korupciju, reformirati javnu upravu ili zaustaviti iseljavanje, zar je pritom važno idu li neki među nama u crkvu ili ne?“, rekao je Škoro.

“U predsjedničkoj sam kampanji vrlo jasno govorio o svjetonazorskim temama. Svakodnevno me se bombardiralo takvim pitanjima i ja od njih nisam bježao. Isti oni koji su mi ta pitanja servirali, nakon nekog su vremena ustvrdili da pričam samo o prošlosti i ideologiji. To je namještena igra, što god kažem ne valja. Ali veliki je broj birača ipak prepoznao da sam autentičan i dao mi svoje povjerenje.

Sad analitičari tvrde da su me podržale različite skupine birača, što pokazuje da nisam odbio ljude koji se možda i ne slažu u svemu sa mnom, ali vide da nisam maliciozan i da ne lomim preko koljena. Zdrav razum je ono što ljudi traže. Znači, nešto ili valja, ili ne valja. Evo vam jednog primjera. Kad je davnih dana u jednom parku na Trešnjevci trebalo postaviti klupu, ona nije bila postavljena samo zato što je inicijativa došla od opozicije u Vijeću gradske četvrti. Kada je isto predložila većina tjedan dana kasnije, klupa je postavljena. Ima li to smisla? A takvih je primjera puno i na državnoj razini. Meni to nije ozbiljna politika nego gubljenje vremena”, rekao je Škoro za Jutarnji list.

Istaknuo je da na političkoj sceni želi što je moguće kvalitetnije oformiti treću opciju te otvoriti prostor nekompromitiranim ljudima koji će raditi na dobrobit narodima. Dodao je da pritom pazi da ne ponovi neke greške koje su mu se dogodile kao političaru početniku, jer se nije dovoljno dobro pripremio.

“Svjestan sam da izbori za Sabor nisu isto što i izbori za predsjednika RH, gdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, a kampanja potpuno individualizirana. Na parlamentarnim izborima natječemo se u jedanaest izbornih jedinica koje je Ustavni sud davno proglasio neustavnima, naši državljani koji glasaju u inozemstvu i dalje otežano konzumiraju svoje biračko pravo, a u sve se to još uključuje i “gospodin D’Hondt”.

Moji suradnici i ja moramo puno parametara uzeti u obzir kako bismo povukli najbolje moguće poteze koji će nas dovesti do cilja. Da s jedne strane ne razočaramo ljude koji su nam na predsjedničkim izborima dali povjerenje, a s druge da se jasno postavimo prema onima koji su definitivno na suprotnoj strani. A tu prvenstveno mislim na HDZ i SDP”, rekao je Škoro.

“U političkom smislu trebamo napraviti “kišobran” pod kojim bismo se okupili i pritom zadovoljiti izborna pravila jer ne može Miroslav Škoro biti nositelj lista u svih jedanaest izbornih jedinica. Jasno je da za formiranje novog političkog brenda nemamo dovoljno vremena pa mislim kako je najbolje rješenje da ostanemo pokret i da na izbore izađemo pod mojim zaštitnim znakom.

Treba naći pravu mjeru, kompromis između činjenice da su me određene stranke podržale i dale svoj doprinos te zaslužuju da se zadovolje i neke njihove ambicije, a s druge strane, ne treba zaboraviti da sam od tih 24,5 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora nešto osvojio i ja osobno, na svoje ime”, rekao je Škoro.

Što se mogućih koalicija tiče, Škoro je rekao da o njima ne razmišlja, jer u ovom trenutku nema mandata. ” O tim tehničkim stvarima kompetentno možemo razgovarati tek kad ostvarimo neki rezultat. Dotad je to samo “što se babi htilo, to se babi snilo”. Birači su ti koji na izborima određuju u kolikoj bi mjeri neka opcija trebala participirati u vlasti. Odgovorni političari potom uvaže tu činjenicu. Ne izigravaju volju birača nego postupaju u skladu s njom”, rekao je Škoro.

“Ne mogu zamisliti suradnju sa strankom čiji saborski zastupnik kaže da 1945. posao nije odrađen do kraja ili čiji koalicijski partner izjavi da UDBA očito nije ubila dovoljno ljudi. Kad takve izjave prođu bez posljedica, jasno je da se ta opcija nije u stanju odreći svog protucivilizacijskog totalitarnog nasljeđa”, rekao je Škoro za Jutarnji list.

“I dalje apsolutno stojim pri svojoj tvrdnji da su za sve naše nedaće odgovorne dvije najveće stranke, sa svojim satelitima. One su upravljale državom, njihove su zasluge za ono dobro, ali i krivica za sve loše. Ja sam prije drugog kruga predsjedničkih izbora pokazao da nisam tu da bih nekome pomagao da ostane na poziciji nego želim voditi autentičnu politiku.

Što se tiče vašeg pitanja, ponovit ću ono što sam već rekao: birači su ti koji određuju tko je relevantan čimbenik za suradnju. Dobijemo li mi 76 mandata, ni o kakvoj suradnji ni s kime neću razgovarati. Ne dobijemo li, postoji i opcija ponavljanja izbora. Trošak je za građane nešto veći, ali dugoročno puno manji od cijene neprincipijelne koalicije i loše vlasti”, rekao je.

HDZ-om se ne zamara, rekao je, dodavši da će o sudbini te stranke odlučivati njezini članovi.

Ivkošić: ‘Mesić, Josipović, Škoro… na istom zadatku’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milanović: Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”.

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Parlamentarna većina je stabilna i odradit će mandat do kraja

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u srijedu da je parlamentarna većina stabilna, bez obzira na prijepore oko Zakona o popisu birača i pitanje rada nedjeljom, te je uvjeren je da će mandat odraditi do kraja.

“Nije to neko pitanje koje bi destabiliziralo većinu, mislim da je stvar bila dogovorena već prošlog tjedna. Sutra ću u nekom trenutku sazvati parlamentarnu većinu pa ćemo i to raspraviti”, izjavio je Plenković novinarima na pitanje je li komunicirao sa zastupnicima manjina vezano za Zakon o popisu birača nakon što su odbijeni njihovi amandmani kojima su tražili da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika.

Politički nepismeni ne razumiju važnost političke stabilnosti

Premijer, koji je sudjelovao na Europskom obavještajnom kolegiju, tvrdi da parlamentarnu većinu ne može destabilizirati niti rasprava oko rada nedjeljom, čiju zabranu ne podržava HDZ-ov koalicijski partner HNS.

“Unatoč svemu, koliko god to netko pokušavao, to se neće dogoditi. Mandat će biti odrađen u cijelosti do kraja kako treba. Ponavljam svima koji sanjaju da je dobro ići na izbore svakih pet minuta, kad se malo nešto zatrese –  za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, institucije, demokraciju, zapošljavanje, rast plaća u javnom i državnom sektoru, za veće mirovine – potreban je preduvjet političke stabilnosti. Oni koji to ne razumiju su politički nepismeni i neodgovorni”, rekao je Plenković.

Prokomentirao je i ostavku glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića nakon što se doznalo da je član masonske organizacije, rekavši kako misli da je Jelenić posao obavljao korektno i profesionalno.

Eventualne stegovne postupke DORH-a oko Jelenića nije htio komentirati. “Stegovni postupak? Ne znam detaljne DORH-ove propise, ne znam je li to u koliziji s pravilima i etičkim kodeksom koji postoji u državnom odvjetništvu, nisam se u to detaljno upućivao”, kazao je.

Ističe kako je njemu osobno bilo bitno da integritet Državnog odvjetništva bude neupitan, zato je izravno rekao Jeleniću da je s obzirom na okolnosti i mistifikaciju primjerenije dati ostavku. Sad je to pitanje DORH-a, naglasio je.

Plenković smatra kako je pitanje objave pripadnosti nekoj udruzi zdravorazumsko pitanje, pogotovo kada netko preuzima jednu od najvažnijih dužnosti u hrvatskom pravosudnom sustavu.

Još nije s Milanovićem razgovarao o produženju mandata Markiću

“Mislim da Jelenić nije učinio ništa protuzakonito niti kompromitirao svoje djelovanje, radio je profesionalno i sukladno zakonima, no takva okolnost ga je dovela u teško održivu situaciju na toj dužnosti”, ustvrdio je.

Također je rekao kako predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem još nije razgovarao o produženju mandata ravnatelju SOA-e Danielu Markiću, koji istječe u svibnju.

“Razgovarat ćemo. Markić ima moje puno povjerenje, ako i dalje želi biti ravnatelj SOA-e bit će”, poručio je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari