Pratite nas

Intervju

Škoro na pitanje hoće li vratiti Titovu bistu na Pantovčak: Moram vidjeti ako tamo ima biste Nikole Tesle… Slabo vam ja to pratim

Objavljeno

na

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro u studiju RTL-a Danas razgovarao je s Damirom Gregoret

Mislite li da se treba nastavljati obilježavati, kao državni praznik, Dan neovisnosti?

Nažalost, nama su političari i političke elite ukrali blagdane koje smo do sada imali. Mislim da je postojao jedan kontinuitet blagdana do 2000. godine. Ljudi su ih i prihvatili. To bi trebali biti dani kada iskazujemo neko zajedništvo, stijegove na koje smo ponosni. Do danas imamo jedan niz tih praznika i blagdana za koji ljudi ni ne znaju što znače i predstavljau pa ih i na taj način doživljavaju, kao dan koji treba spojit s nečim.

Treba li današnji datum ostati državni praznik?

Imali smo u Osijeku Sjenjak, kada je napravljen taj dio grada, onda su gradski oci pustili građanima da hodaju između zgrada, a onda su te staze pretvorili u prave šetnice. Narod je prihvatio određene datume i treba narodu omogućiti da slavi ono što želi. Drugo su spomendani i dani kada su se dogodile važne stvari. No kada bi išli u analizu toga treba li praznikom biti proglašen 8. listopada dan kada se dogodio svaki raskid sa SFRJ, dan kada je Zvonimir krunjen za kralja ili 25. lipnja kada su SDP-ovi članovi izašli iz sabornice…

Referendum možda o tome?

Zašto da ne.

Mislite da 30. svibnja treba vratiti i biti Dan državnosti?

30. svibnja je zaživio u narodu. To je bio dan, sjećam se, kada smo svi s ponosom isticali stijegove, pjevali pjesme, radovali se tome danu. Poslije su se dogodile promjene koje nisu odvele baš nikuda i koje su dodatno podijelile narod.  To jednostavno nije dobro i trebamo malo vratiti loptu.

Vidjeli ste što misli vaš protukandidat Zoran Milanović o 30. svibnju. Što kažete da se 18. studenog obilježava Dan sjećanja i da to bude državni praznik?

Puno ljudi hodočasti u Vukovar taj dan i mislim da bi to trebao biti državni praznik i dan kada bi se ljudima omogućilo da odu sa svojih radnih mjesta i da posjete Vukovar. Zašto da ne.

Idete li ove godine u Vukovar? Prošle godine niste bili, zašto?

Idem u Vukovar. Prošle godine nisam mogao. Ja vam radim posao koji radim i nisam mogao.

Kampanja još nije službeno počela, vidjeli ste rezultate CRO Demoskopa. I dalje ste u TOP 3, no potpora vam stagnira. Došli ste blizu 20 posto. Možete li preko toga? Očekujete da ćete ući u drugi krug ili možda pobjediti u prvom?

Ne znam. Ankete su, generalno gledano, trendovi. Nas uvijek oko izbora razvesele tri stvari. Prvo je izborni zakon – to je silno veselje. Druga stvar koja nas razveseli je D’Hondtova metoda, a treće su ankete. I ako pogledate ove zadnje europske izbore, ne možete reći da su ankete baš pogodile neke stvari. Meni je drago da se ispituje javno mnijenje no izbori su najbolja anketa.

Naravno da jesu, no koja su vaša predviđanja?

Ja nisam baba Đuna da to tako radim. Ja ću raditi najbolje što mogu.

Jeste li sigurni da ulazite u drugi krug?

Jedino što je sigurno je to da će biti kako birači budu htjeli. Ja ću se potruditi da budem u drugom krugu. No, ne volim te: Ja ovo, ja ono… To nije OK. Vi i ja ne bi o tome razgovarali da je sve dobro i ja bi više volio da kad idem na televiziju da razgovaramo i o tom stanju i o onome što se može napraviti da se to promijeni. Sinoć nisam gledao vašu anketu jer sam šetao s jednim čovjekom. Šetam koliko mogu pa sam čuo neke stvari među kojima i to da moramo ići prema tome da maknemo politiku iz puno toga. Prije svega iz gospodarstva. Onda ćemo ići dalje. Ovo drugo su priče za malu djecu.

Danas ste objavili izborni spot. Tko je to financirao? Koliko planirate potrošiti u kampanji?

Ovo nije predizborni spor već čestitka. Imam tu sreću da se bavim poslom kojim se bavim i ovdje je šminkerica bila najskuplja. Snimlili smo to na jednom kromakiju, to je ona zelena pozadina.

Sve ste to sami finacirali?

Ja sam. Snimio je to moj kum Marin i tih snimaka imamo od prije. Zahvaljujući činjenici da se on bavi tim poslom, a ja se bavim glazbenom produkcijom. Ja pjesmu ‘Sude mi’ imam u bezbroj verzija i najlakše sklopim glazbu i sliku da to najviše košta 1000 kuna.

Koji su vam daljnji planovi? Kad krene službena kampanja imate li već neki plan nastupa, koliko ćete često i gdje nastupati. Neki vam se i otkazuju.

Imam jedan dio nastupa koje sam prihvatio prije potencijalne kandidature i te ću koncerte odraditi, a potom ćemo ciljano raditi stvari na terenu kako bi napravio ono što nemam. Ja nemam mogućnost stranačke baze. Korištenja državnih novaca…

Hoćete li prihvaćati donacije?

Da. Otvorio sam račun na koji ću prihvaćati te donacije jer kampanja, ruku na srce, je skupa.

U timu vam radi i sestra? Što konkretno?

Moja sestra, zajedno sa mnom to sve koordinira. Ona je doktorirala ekonomiju i ona je veliki stručnjak kada su u pitanju modeli upravljanja i kada je u pitanju marketing.
Ona ima dvoje male djece i živi u Našicama pa ne može sudjelovati svaki dan. No ovo je 21. stoljeće i mi maksimalno korstimo, što se moglo vidjeti do sada, blagodati interneta i modernih i suvremenih tehnologija.

Pomaže li vam Mate Radeljić, bivši savjetnik predsjednice?

Mate Radeljić, kao i brojni drugi ljudi, su ljudi koje ja znam dugo godina. On je Osječanin, njega sam upoznao davno, a čak sam i izgubio izbore kad je on bio s druge strane. To je čovjek koji je radio u sustavu, u uredu predsjendice i ja sam, razgovarao, ne samo s njim već mnogima, upravo na temu kako to sve skupa izgleda, kako je to sve ustrojeno i što bi se moglo napraviti da bude učinkovitije.

Hoće li on biti u i stožeru?

Nemam namjeru. Toliko su me izbušili do sada, zbog kojekakvih gluposti da je to fenomenalno i kapa dolje. Ja sam mislio da je dosta mulja u poslu u kojem se ja bavim. U politici je toliko mulja da se, kako bi rekao Arsen, ne može niže već samo dublje. Tako da, nemam namjeru oformljivati nikakav stožer jer se bojim da bit i ljudi, koje bi stavio u stožer, a koji možda imaju poštene namjere, bili samo dodatni razlog da se napada mene. Dakle, za sada ću raditi sam ko Mujo u vicu.

Na čije glasove računate?

Svih onih ljudi koje sam susretao na svojim koncertima. Ja sam proteklih mjeseci sam odradio, od Odžaka gdje je bilo 15.000 ljudi pa nadalje gdje nije bilo nigdje ispod 4 do 5 tisuća ljudi, osim onih koje su mi zabranili, računam na glasove tih ljudi. Ne znam jesu li oni lijevo ili desno. Jesu li HDZ ili SDP. Mi nemamo legitimiranje ljudi kada dolaze na naš koncert. To su obični ljudi koji su došli na moj koncert. Isto tako očekujem glasove ljudi koji su došli na doček nogometne reprezentacije. Ne znamo tko su oni bili. Devet su sati čekali da dođe autobus s igračima od zračne luke do Trga bana Jelačića. Bez vode, bez sanitarnih čvorova… Računam na glasove ljudi koji su nezadovoljni, a takvih je sve više i više. Ponavljam, vi i ja razgovaramo zato što je takvih puno.

Zašto vam smeta kad vam se kaže da ste kandidat desnice?

Onoga trenutka kada budemo definirali što je desno, a što lijevo ja ću se vrlo lako prikloniti. Ja sam ekonomist i za mene lijevo znači rad, desno kapital. Pa sad, kad je u pitanju nacionalna sigurnost i interes države ja sam apsolutno desno, no kad je u pitanju rad, radnici i odnos prema radnicima, onda sam apsolutno lijevo. To možete najbolje provjeriti kod onih ljudi kojima sam ja poslodavac.

Kada govorimo o potpori Crkve, koja zna biti važna u samim kampanjama, bili ste na Kaptolu, no vaš je glasnogovornik rekao da ste bili na tribini. Inače idete na tribine na Kaptol? Jeste li uspjeli porazgovarati s kardinalom Bozanićem?

Nisam. Ne poznajem kardinala Bozanića. Vidio sam ga jednom kada smo radili jedan božićni koncert u Ciboni, to je bio jedini susret s njim. Bio sam na Kaptolu prilikom obilježavanja pada Berlinskog zida, zida koji je pao u Berlinu, ali nije pao u glavama mnogih ljudi u Republici Hrvatskoj pa i šire. Mene veseli da kao pjevača iz Višnjevca prate i slikaju kako ulazim u zgradu, ali računam na podršku vjernika. To da. To morate jer matematika kaže da u Hrvatskoj postoji 93% ljudi koji se izjašnjavaju vjernicima. Od toga 90% Katolika. Morate računati na te glasove jer ćete u protivnom dobiti samo 7 posto glasova.

Ako dođete na Pantovčak, što ćete prvo napraviti?

Prvo smješan odgovor – prvo ću dat Kiki vode. A točan odgovor je da ne znam.

Rekla je predsjednica, ako izgubi da Kika ide s njom. 

Onda ću dovest Fridu. Ono što ću sigurno napraviti je koncentrirati se na vrijeme u kojem jesmo. Ovo što vi govorite je onaj vražji kondicional, odnosno hipoteza. Puno sam vremena potrošio u životu na dokazivanje nekoliko hipoteza.

Ali što ćete konkretno napraviti? Hožete li možda vratiti Titovu bistu?

Moram vidjeti ako tamo ima biste Nikole Tesle. Zadnji sam put tamo bio kad je bio predsjednik Tuđman.

Ali znate da je tamo bila Titova bista. Biste li je vratili?

Slabo vam ja to pratim. Ja kad god sam došao voditi poduzeće zamolio sam ljude da uzmu A4 papir i da napišu što rade. Možda nedostaje ljudi, možda su neki viška, ali generalno svaki ured mora biti učinkovit. Pantovčak mi nije važan. On je samo simbol da dođemo u poziciju, mi, mislim na one koje ja predstavljam u ovom trenutku, da dođemo u poziciju da napravimo promjene. A za to možda ne trebamo biti na Pantovčaku. Možemo to i iz moje garaže. Nužno je da napravimo promjene koje će sustav učiniti učinkovitijim. U Županji je ove godine upisao 500 djece manje u srednje škole.

Zašto onda pozicija predsjednika, a ne predsjednika Vlade? Bili ste član HDZ-a, je li vam opcija, ako izgubite u ovoj utrci, učlaniti se u stranku i kandidirati na unutarstranačkim izborma?

Ne. To impliciranje da sam bio član HDZ-a pa sad moram biti zahvalan HDZ-u…

Nije pitanje uopće u tom kontekstu. 

To se provlači kao teza. Puno se toga može napraviti i s pozicije predsjednika države. Nitko nikada nije branio predsjedniku da sudjeluje s narodom na potpisivanju bilo kojeg referenduma.

Nemate takvih ambicija, da budete predsjednik vlade?

Nemam. To su neki drugi kandidati. Ja sam nula na toplomjeru i ono što ja definitivno znam je da ništa ne znam To sam naučio još kao dijete. U ovoj cijeloj priči je da imamo situaciju oko koje se ljudi mogu okupiti, imamo jako puno pametnih koji postižu super stvari u svijetu, samo kod nas ne. Sustav ne valja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Ministar financija neizravno potvrdio da će biti na HDZ-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak navečer je bio gost RTL-a Danas u kojem je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na pitanje ima li Hrvatska plan kome bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: “Ima i mora ga biti”.

– Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesmo li ih donijeli na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onom danu poslije, kada krenu relaksacije mjera, rekao je Marić.

– Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način, poručio je Marić.

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”.

– S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta, kazao je ministar financija.

– Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka, nego i otpornosti. Moramo računati s tim da je moguće da, ne možda virus, nego bilo kakva druga kriza, opet u budućnosti dođe, upozorava Marić.

Ističe da ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju te da su to stvari na koje i Hrvatska treba staviti naglasak.

– Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim poduzetnicima, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države, kazao je Marić.

Potvrđuje da su svibanjski porezni prihodi na razini polovine prošlogodišnjih, a da su doprinosi 25 posto niži.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza.

– Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali neku dinamiku relaksacije, kaže Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

O državnom proračunu, kaže ministar, danas ovisi 250.000 zaposlenih, 1,1 milijun umirovljenika i sada gotovo 600.000 na Vladinim mjerama pomoći.

– No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama, kaže Marić za RTL Danas.

Misli da je opravdao povjerenje koje je dobio i od HDZ-a i od birača na prošlim izborima. Nije htio nedvojbeno potvrditi da će biti na HDZ-ovoj listi, ali poslao je znakovitu poruku.

– Smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje, zaključuje Marić koji nije htio nagađati vidi li se kao ministar financija ako Plenković dobije drugi mandat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari