Pratite nas

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Kolinda će iskoristiti pravo na 6+6. Evo što planiraju njezini savjetnici, predstojnica ureda, pročelnica kabineta…

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Većina dužnosnika u Uredu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović nakon 18. veljače, kada Grabar-Kitarović završava, a Zoran Milanović započinje mandat, nastavit će raditi u institucijama u kojima su imali radno mjesto i prije angažmana na Pantovčaku.

Tako će Grabar-Kitarović biti među rijetkima, koja će na kraju svoga mandata koristiti zakonsku mogućnost da u prvih šest mjeseci od prestanka dužnosti prima punu plaću, a u idućih šest pola predsjedničke plaće, piše u subotu Jutarnji list.

Kolinda Grabar-Kitarović iskoristit će pravo na Ured bivše predsjednice u sklopu kojega ima pravo na dva službenika i vozača.

Predstojnica Ureda predsjednice Anamarija Kirinić namjerava se, kako doznajemo, vratiti u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Prije angažmana u Uredu predsjednice Anamarija Kirinić bila je savjetnica u Kabinetu ministra znanosti. Kirinić je karijeru počela 1992. godine u Ministarstvu znanosti i tehnologije, da bi od 2005. do 2008. bila u Ministarstvu vanjskih poslova. Dok je ministrica vanjskih poslova bila Kolinda Grabar-Kitarović, radila je u njezinu kabinetu.

Pročelnica Kabineta predsjednice Natalija Hmelina vratit će se u Sabor gdje je prije angažmana na Pantovčaku radila kao savjetnica u Uredu za protokol. Karijeru je počela u Ministarstvu vanjskih poslova, potom je prešla u Ministarstvo pravosuđa, a 2012. godine u Sabor.

Glasnogovornica Ivana Crnić vratit će se u Ministarstvo vanjskih poslova. Crnić je karijeru počela 2002. u Ministarstvu europskih integracija, i to na poslovima informiranja javnosti o prednostima ulaska Hrvatske u EU. Od 2013. do 2017. godine obavljala je konzularne poslove u Generalnom konzulatu Hrvatske u Mississaugi, Kanada.

Savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Zrinko Petener namjerava se vratiti u Ministarstvo obrane. Petener je od 2001. do 2014. godine radio u sigurnosno-obavještajnome sustavu Ministarstva obrane, a od 2014. do 2016. bio je u Upravi za obrambenu politiku MORH-a.

Savjetnik za vanjsku politiku Sebastian Rogač najvjerojatnije će se vratiti u Ministarstvo vanjskih poslova. Kao profesionalni diplomat u MVP-u radio je od 2009. godine. Među ostalim bio je u Stalnoj misiji Hrvatske pri UN-u u New Yorku.

Savjetnica za društvene djelatnosti i mlade Renata Margaretić Urlić je novinarka koja je prije dolaska na Pantovčak radila na HRT-u. Njezino područje je bila kultura. Rekla je kako još nije odlučila hoće li se vratiti na HRT ili će uzeti 6 plus 6.

Savjetnik za gospodarstvo Marko Primorac vratit će se na Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je od 2016. radio kao docent. Predavao je o javnim financijama, lokalnim financijama i poreznom sustavu.

Savjetnik za analitiku i unutarnju politiku Vladimir Lončarević, za razliku od svojih kolega, 18. veljače neće biti razriješen dužnosti jer je zaposlenik Ureda predsjednice i ostaje na radnome mjestu i nakon dolaska Milanovića na Pantovčak.

Savjetnica za strateške politike i odnose sa Saborom i Vladom, bivša televizijska novinarka Mirjana Hrga razriješena je na vlastiti zahtjev odmah nakon izbora. Premda bi, da je s razrješenjem pričekala još osam dana, Hrga imala također pravo idućih šest mjeseci na punu plaću, a narednih šest na pola, nije željela odgađati odlazak s Pantovčaka. U ovim uvjetima Hrga ima pravo na punu plaću tri mjeseca i još tri na pola plaće. Tijekom mandata u Uredu predsjednice Hrga je pola svoje plaće davala dvjema siromašnim obiteljima.

Glavna tajnica Ureda Mirjam Katulić na Pantovčaku je još od mandata Ive Josipovića. Mogla bi se, prema našim informacijama, vratiti u MVP, a moguće je i da se zadrži na Pantovčaku. Isto vrijedi i za šeficu Protokola Tinu Tödtling.

Svi posebni savjetnici, od Mate Granića, Ante Deura, Anđelka Akrapa, Tomislava Madžara do Nenada Bakića nakon razrješenja nemaju nikakvih materijalnih prava jer su funkcije obnašali volonterski. Isto vrijedi i za sva vijeća, komisije i povjerenstva koja će biti raspuštena, piše Jutarnji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Velečasni Odilon Singbo iz Afrike: U Hrvatskoj nisam doživio negativne predrasude

Objavljeno

na

Objavio

Velečasni Odilon Singbo kao siromašni mladić iz malenog, siromašnog sela u srcu Afrike postao je doktor znanosti i omiljeni studentski kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

– Došao sam iz siromašne zemlje, Benin, koja je sigurno mnogima nepoznata. Benin u smislu prirodnih resursa nema apsolutno ništa, zapravo mi obilujemo siromaštvom, ali zato imamo mir, rekao je Singbo u HRT-ovoj emisiji U svom filmu.

Jedini je iz svoje obitelji koji se školovao. Vrlo se teško izborio za svoje školovanje još u Beninu.

– Krenuo sam u školu na način da su krenuli moji vršnjaci s kojima sam se igrao doma, roditelji su im mogli platiti školarinu, i znatiželja me vodila da vidim što oni tamo rade, što je to škola. Međutim, bilo je trenutaka kad su me učitelji morali izbacivati iz razreda zato što nisam platio školarinu. Ujedno su vidjeli, “To je jedan pametan dječak kojemu bi bilo dobro da pomažemo”.

U to vrijeme sam uvijek izmišljao neke razloge zbog kojih ne mogu sada platiti školarinu i uvijek su me pustili u viši razred jer su vidjeli da sam najbolje pisao testove. Ta njihova početna dobrota je ono što me spasilo pa sam mogao završiti osnovnu školu, a da nisam platio nijednu godinu. Ja obično kažem da još uvijek dugujem državi, rekao je Singbo.

Kaže da se u Hrvatskoj kao svećenik suočio s pozitivnim predrasudama.

– To što sam crnac više privlači, nego što odbije, rekao je.

– Moje osobno iskustvo je tako da nikad nisam doživio neku negativnu predrasudu, nego pozitivnu, pogotovo na početku svog svećeničkog poziva i djelovanja. Mnogi su stajali na red za ispovijed misleći da ne znam jezik, a kad dođu, onda se hvataju za glavu, dodao je.

Velečasni je u emisiji podijelio neke stvari i običaje koji su mu u Hrvatsku bili neobični, poput odlaska na kavu nakon ručka.

– S vremenom sam shvatio da je ovdje u Hrvatskoj ići na kavu uvijek prilika da malo tračamo i da dijelimo neke informacije. Sada se nastojim odazvati svakoj kavi, ali su to bili početni šokovi, našalio se Singbo.

Pohvalio je Hrvatsku zbog razvoja nakon Domovinskog rata, iako postoje neke ideološke podjele koje su, smatra, apsolutno nepotrebne.

– Svatko voli Hrvatsku na svoj način, to je dobro, ali ima nekih koji misle da vole Hrvatsku više nego sama Hrvatska, i to nije dobro. Tu stvaramo razdor, a mi smo tu da stvaramo zajedništvo, rekao je.

U Beninu je život kršćana i muslimana vrlo skladan. Singbov otac bio je musliman, majka katolkinja, a otac se preobratio zbog ženidbe.

– Žao mi je zbog načina zbog kojeg se ovdje percipira ili čak nameće jedan međureligijski odnos koji nema veze s onim što je bit svake vjerske zajednice, rekao je Singbo.

Singbo je u svojoj obitelji prvo muško dijete, zbog čega ima karakteristične ožiljke na licu.

– Kao prvo muško dijete moram nositi dalje obiteljsku lozu kroz potomstvo i tako dalje. Postao sam svećenik pa sam nekako poremetio te ljudske planove, ispričao je.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari