Pratite nas

Vijesti

Škoti odlučuju o nezavisnosti: “Ovo će odrediti budućnost Europe”

Objavljeno

na

Već od ranog jutra na biralištima u Škotskoj stvorila se gužva. Očekuje se da će na referendum o škotskoj nezavisnosti izaći više od 80 posto birača. Prema zadnjoj anketi agencije Ipsos Mori, čak 95 posto Škota reklo je da će izaći na referendum.

Birališta su otvorena u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, a bit će zatvorena u 22 sata (odnosno od 8 do 23 po srednjoeuropskom vremenu). Referendum se provodi na ukupno 5579 biračkih mjesta. U Škotskoj ima 4,29 milijuna registriranih birača.

yes-scotlandGlasovi će se prebrojavati posebno u svakom od 32 škotska upravna područja te će uključiti i oko 800 tisuća glasova predanih putem pošte. Riječ je o najvećem broju registriranih “poštanskih birača” u povijesti Škotske, što pokazuje veliko zanimanje javnosti za referendum i ukazuje na velik odziv na dan glasanja.

Prvi rezultati očekuju se oko 2 sata ujutro, a listići na svim biračkim mjestima bi, prema očekivanjima, trebali biti prebrojani do 6 sati ujutro.

Vjerojatno ćemo tek između 6:30 i 7:30 saznati jesu li se Škoti odlučili postati nezavisna država ili će nastaviti egzistirati u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva. Prema anketama objavljenim u srijedu navečer, 51 posto Škota glasat će protiv nezavisnosti, a 49 posto za nezavisnost. Agencija Ipsos Mori i danas je provela novu anketu, prema kojoj je protiv nezavisnosti 53 posto Škota.

Iako su sva recentna anketna istraživanja u okvirima statističke greške, veći dio stanovnika Škotske očekuje da inicijativa za nezavisnost neće proći na referendumu. Zadnje ankete pokazuju da 46 posto Škota očekuje da će prevladati glasovi “protiv”, dok ih samo 30 posto vjeruje da će većinu odnijeti glasovi “za” nezavisnost.


20:58 – “Škotski referendum mogao bi odrediti budućnost Britanije, ali i čitave Europe”, poručio je francuski predsjednik Francois Hollande. Hollande nije želio ulaziti u predviđanje rezultata referenduma, ali jasno je dao do znanja da se protivi škotskoj nezavisnosti. “Ako se europski projekt počne razvodnjavati, otvaraju se vrata sebičnosti, populizmu i separatizmu”, rekao je Hollande.

19:05 – “David Cameron dao je europskim separatistima model po kojem mogu ostvariti nezavisnost iako je lider konzervativne i unionističke stranke”, izjavio je u razgovoru za Telegraph Roger Albinyana, katalonski ministar za vanjske poslove. Škotski referendum, kaže Albinyana, postat će presedan za sve ostale europske regije koje se žele odcijepiti od svojih matičnih država.

17:41 – Jedina britanska parlamentarna stranka koja je aktivno vodila kampanju za škotsku nezavisnost je Zelena stranka Engleske i Walesa. “Za sve nas je ideja da možete glasati za promjenu i doista je dobiti moćna poruka pogrešnoj državnoj politici Engleske i Walesa. Neću govoriti Škotima kako da glasaju, ali nadam se da će glasati ‘za'”, izjavila je šefica Zelenih Natalie Bennett.

17:24 –
Uoči referenduma strahovalo se da bi škotska nezavisnost mogla imati negativan utjecaj na britansku funtu. No, ako je današnje stanje na burzama ikakav indikator, do toga ipak neće doći. Britanska nacionalna valuta trenutno jača s obzirom na dolar, javlja Financial Times, koji piše da je jačanje funte s obzirom na dolar vjerojatno rezultat anketnih predviđanja prema kojima će Škoti ipak glasati “protiv”.


>>Domazet Lošo: Što će se dogoditi ako Škoti izglasaju nezavisnost

>>Povijest Škotske i njena 3 stoljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu

>>Otvorena birališta u Škotskoj, ishod referenduma neizvjestan

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari