Pratite nas

Vijesti

Škoti odlučuju o nezavisnosti: “Ovo će odrediti budućnost Europe”

Objavljeno

na

Već od ranog jutra na biralištima u Škotskoj stvorila se gužva. Očekuje se da će na referendum o škotskoj nezavisnosti izaći više od 80 posto birača. Prema zadnjoj anketi agencije Ipsos Mori, čak 95 posto Škota reklo je da će izaći na referendum.

Birališta su otvorena u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, a bit će zatvorena u 22 sata (odnosno od 8 do 23 po srednjoeuropskom vremenu). Referendum se provodi na ukupno 5579 biračkih mjesta. U Škotskoj ima 4,29 milijuna registriranih birača.

yes-scotlandGlasovi će se prebrojavati posebno u svakom od 32 škotska upravna područja te će uključiti i oko 800 tisuća glasova predanih putem pošte. Riječ je o najvećem broju registriranih “poštanskih birača” u povijesti Škotske, što pokazuje veliko zanimanje javnosti za referendum i ukazuje na velik odziv na dan glasanja.

Prvi rezultati očekuju se oko 2 sata ujutro, a listići na svim biračkim mjestima bi, prema očekivanjima, trebali biti prebrojani do 6 sati ujutro.

Vjerojatno ćemo tek između 6:30 i 7:30 saznati jesu li se Škoti odlučili postati nezavisna država ili će nastaviti egzistirati u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva. Prema anketama objavljenim u srijedu navečer, 51 posto Škota glasat će protiv nezavisnosti, a 49 posto za nezavisnost. Agencija Ipsos Mori i danas je provela novu anketu, prema kojoj je protiv nezavisnosti 53 posto Škota.

Iako su sva recentna anketna istraživanja u okvirima statističke greške, veći dio stanovnika Škotske očekuje da inicijativa za nezavisnost neće proći na referendumu. Zadnje ankete pokazuju da 46 posto Škota očekuje da će prevladati glasovi “protiv”, dok ih samo 30 posto vjeruje da će većinu odnijeti glasovi “za” nezavisnost.


20:58 – “Škotski referendum mogao bi odrediti budućnost Britanije, ali i čitave Europe”, poručio je francuski predsjednik Francois Hollande. Hollande nije želio ulaziti u predviđanje rezultata referenduma, ali jasno je dao do znanja da se protivi škotskoj nezavisnosti. “Ako se europski projekt počne razvodnjavati, otvaraju se vrata sebičnosti, populizmu i separatizmu”, rekao je Hollande.

19:05 – “David Cameron dao je europskim separatistima model po kojem mogu ostvariti nezavisnost iako je lider konzervativne i unionističke stranke”, izjavio je u razgovoru za Telegraph Roger Albinyana, katalonski ministar za vanjske poslove. Škotski referendum, kaže Albinyana, postat će presedan za sve ostale europske regije koje se žele odcijepiti od svojih matičnih država.

17:41 – Jedina britanska parlamentarna stranka koja je aktivno vodila kampanju za škotsku nezavisnost je Zelena stranka Engleske i Walesa. “Za sve nas je ideja da možete glasati za promjenu i doista je dobiti moćna poruka pogrešnoj državnoj politici Engleske i Walesa. Neću govoriti Škotima kako da glasaju, ali nadam se da će glasati ‘za'”, izjavila je šefica Zelenih Natalie Bennett.

17:24 –
Uoči referenduma strahovalo se da bi škotska nezavisnost mogla imati negativan utjecaj na britansku funtu. No, ako je današnje stanje na burzama ikakav indikator, do toga ipak neće doći. Britanska nacionalna valuta trenutno jača s obzirom na dolar, javlja Financial Times, koji piše da je jačanje funte s obzirom na dolar vjerojatno rezultat anketnih predviđanja prema kojima će Škoti ipak glasati “protiv”.


>>Domazet Lošo: Što će se dogoditi ako Škoti izglasaju nezavisnost

>>Povijest Škotske i njena 3 stoljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu

>>Otvorena birališta u Škotskoj, ishod referenduma neizvjestan

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Priopćenje za javnost: Mali podsjetnik za ‘modernog fra Didaka Buntića’

Objavljeno

na

Objavio

Zlorabe naziv HNS-a za predizbornu kampanju. Troše novac poreznih obveznika za čišćenje u partijskim majicama. Ne „izbjegavaju“ sučeljavanje, nego nemaju vremena od rezanja vrpci. Imaju, međutim, vremena za pisanje pamfleta protiv HRS-a po stranačkim „ad hoc“ formiranim „neovisnim“ portalima. Imaju vremena za širenje neistina na skupovima, piše u priopćenju Hrvatska republikanska stranka. Njihovo reagiranje donosimo u cijelosti:

Budući da, kako posljednjih dana govore po partijskim skupovima, „HRS širi grube neistine“ i da smo „šutjeli 4 godine, pa se probudili netom pred izbore“, malo ćemo podsjetiti aktualnog zaboravnog predsjednika Vlade HNŽ-a, koji za sebe kaže kako mu „drugi govore da je moderni fra Didak Buntić“, na pojedine aktivnosti tijekom „prospavanih“ 4 godine.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je 7. srpnja 2017. njegov ured odbio HRS-u dostaviti podatke o namjeni sredstava za „afirmiranje i održivi razvitak turizma u HNŽ-u“? To smo tražili jer je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja 2017. odobren utrošak od 410 000 KM za ove namjene, od kojih je dio otišao Safetu Oručeviću za potrebe njegove privatne organizacije koja širi notorne neistine o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, novcem poreznih obveznika. Ne samo to, tada Vlada donosi odluku kako su „zapisnici sa sjednica Vlade interni dokumenti“, o čemu je ovih dana govorio i CCI.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je njegov Ured odbio naš zahtjev za objavljivanjem Nacrta proračuna (i to za svaku godinu mandata), što su zakonom obvezni napraviti do 1. listopada u godini. Ovo smo tražili zbog opravdanih sumnji u nenamjensko i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, o čemu smo reagirali više puta i ranije te službenim putem pozivali pravosudne institucije na djelovanje.

Za one koji ne znaju, 0,5% svake neto plaće, 1% BDP-a svakog grada i općine, 0,5% BDP-a Županije ide u namjenski Fond za zaštitu i spašavanje. Ta sredstva se AKUMULIRAJU i smiju se trošiti ISKLJUČIVO prema propisanim kvotama i za programe i projekte koje je Skupština odobrila kroz Program razvitka. Od 2016. Skupština HNŽ-a nije donijela Program razvitka, a novac se troši! Odlukama Vlade, namjenskim novcima se kupuju vozila i oprema koji nisu plod bilo kakve strateški procijenjene potrebe niti bilo kakvog programa usvojenog na zakonodavnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Pozivajući se na Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ-a u Oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, tražili smo od zaboravnog predsjednika Vlade odgovor samo na jedno pitanje: troši li proračunski novac ili novac s računa za posebne namjene? U Proračunu nisu navedena, dakle idu s namjenskog računa, što je protuzakonito! Da je to tako, pokazalo je i revizorsko izvješće inspektorata FUCZ-a, na koje se također oglušio predsjednik Vlade.

Zaboravio predsjednik Vlade i kako smo dokazali nezakonitosti i korupciju u školskom sustavu, osobito kada se radi o upošljavanju u školama. Natječaji objavljeni u tiskovinama drugih država, diskriminacija kandidata, kršenje Zakona o obrazovanju, Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, o čemu posjedujemo čak i sudsko rješenje kako smo u pravu, ali se zaboravna Vlada (ne samo predsjednik) oglušuje i na odluke Suda i nastavlja po starim koruptivnim navikama, u čemu svesrdnu podršku imaju i od strane sindikata.

Sve ovo „zaboravni premijer“ zanemari, neka nam samo odgovori na pitanje koje smo poslali prije nekoliko tjedana, vezano za protuustavno u Salakovac dopremljene ilegalne migranti: Zašto Vlada HNŽ-a ne zatraži odluku o prenamjeni centra Salakovac i zakonsku odluku o premještaju migranata? Zaboravio premijer raditi svoj posao, jer da je ovo tražio mogla bi se podići tužba protiv Dragana Mektića i protuustavno dovođenje u pitanje sigurnosti stanovnika HNŽ-a.

Imamo mi još dosta primjera zaborava predsjednika Vlade i zaborava same Vlade, no ne želimo više dosađivati javnosti. Ako on i njegova stranka smatraju kako su ovo grube neistine i kako „idemo ispod pojasa“, zašto se ustručava sučeliti s nama? Zašto nam sve ovo u lice ne kaže? Čemu naručivanje članaka kod dežurnih piskarala? Čemu blaćenje i širenje neistina na stranačkim skupovima?

Još je samo deset dana kampanje. Ili pristanite na sučeljavanje i imajte smjelosti stvari reći u lice ili jednostavno prestanite „mobilizirati“ narod blaćenjem HRS-a.

Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari