Pratite nas

Gospodarstvo

Skupština dioničara danas odlučuje o sudbini Uljanika

Objavljeno

na

Skupština dioničara Uljanika d.d. u stečaju danas u 9 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučuje o daljnjoj sudbini Uljanika.

Prema neslužbenim informacijama najveći vjerovnik, država, neće prihvatiti poslovni plan stečajne upraviteljice za nastavak proizvodnje, odnosno da dade jamstva za dovršetak izgradnje nekoliko brodova, javlja HRT

U tom slučaju stečajna će upraviteljica najvjerojatnije proglasiti likvidaciju Uljanika i kontroliranu prodaju imovine.

Višnja Starešina: Kako se na ‘Uljaniku’ može otvoriti ‘istarsko čudo’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Ministar Marić: Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva, najavio je ministar financija Zdravko Marić u razgovoru za subotnji Večernji list, iznoseći podatke i planove kako će se država nositi s posljedicom blokade gospodarskih aktivnosti.

Marić je najavio da ćemo i ovu krizu iznijeti solidarno i zajednički. “I tu ne mislim samo na odnos privatnog i javnog sektora, već i unutar svakog od spomenutih. Imamo pojedine gospodarske subjekte koji trenutačno ne rade i svi mi koji i dalje možemo stvarati ekonomsku vrijednost moramo potegnuti i više kako bismo nadomjestili taj manjak”.

Ustvrdio je i da će ograničena sredstva koja ćemo imati na raspolaganju u idućem razdoblju više nego ikada od nas zahtijevati racionalno ponašanje.

“Učinkovitost mora sada, ali i u buduće biti prvi i osnovni preduvjet svih naših daljnjih postupanja. Brza reakcija i prilagođavanje novim situacijama te uvjetima poslovanja odlika je koja će odvajati uspješne od manje uspješnih, ne samo u svijetu poduzetništva nego i u javnom sektoru”, kazao je Marić.

Ocijenio je i da u budućnosti moramo raditi na promijeni strukture hrvatskog gospodarstva koje danas karakterizira relativno niska zastupljenost industrije u dodanoj vrijednosti, a visoka zastupljenost sektora usluga, uz nizak udio robnog izvoza u BDP-u te znatnu uvoznu ovisnost.

“Bit će nužna transformacija domaćeg gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti. Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo jer u slučaju poremećaja transporta i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora.

Također se pokazala važnost domaće farmaceutske industrije, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme”, rekao je Marić.

Ministar je dodao i da su se IT industrija i digitalizacija pokazali iznimno važnim da sve mjere, kako epidemiološke tako gospodarske, možemo implementirati brzo i učinkovito, a njihova prilagodljivost je omogućila da se privatni i javni sektor relativno bezbolno prilagodi radu na daljinu.

“To su samo primjeri u kojem bi smjeru trebala ići izrada buduće gospodarske strategije i mjere gospodarske politike”, zaključio je Marić.

Ocijenio je i da je Hrvatska pravodobno prepoznala opasnosti zaraze i posljedice koje mogu nastupiti kako za zdravlje tako i za život naših sugrađana i u ovoj krizi pokazuje svoje najbolje lice, discipliniranost, solidarnost i odgovornost, po čemu se vidi da smo uspješniji od puno bogatijih zemalja.

Ponovio je da je kada gledamo iznose fiskaliziranih računa, koji daju najprecizniju sliku kakva je razina aktivnosti u ekonomiji, od uvođenja mjera restrikcije rada i kretanja do danas zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa u svim djelatnostima gotovo 44 posto.

Pri tome je najznatniji pad od oko 90 posto zabilježen u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te ostalim uslužnim djelatnostima, dok je u djelatnosti trgovine na malo zabilježen pad od gotovo 30 posto.

Unatoč Vladinim mjerama ministar je kazao da ne trebamo imati iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja značajnog dijela naših ljudi. “Zato ćemo u idućem razdoblju raditi na mjerama koje bi još više pomogle građanima nositi se s posljedicama ove krize”, ustvrdio je Marić. (Hina)

Ministar Horvat: Hrvatska u ovom trenu ima mjera u ukupnom iznosu na razini 10% BDP-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Hrvatska u ovom trenu ima mjera u ukupnom iznosu na razini 10% BDP-a

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva Darko Horvat gostujući u Dnevniku N1 rekao je da Vladin paket mjera za spas gospodarstva “nije flaster, nego set konkretnih prijedloga, već sprovedenih u djelo mjera koje u ovom trenu hrvatski poduzetnici i radnici koriste”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je u Dnevniku N1 da sve mjere prvog i drugog seta idu u smjeru zaštite svakog radnika i svakog radnog mjesta, obrta i trgovačkog društva te da se pripremaju ne samo za “ozdravljenje hrvatskog gospodarstva, nego sveukupnog stanja u Hrvatskoj”.

“Nakon korone slijedi opet nova bitka, bitka za gospodarski rast i oporavak, i bitka za mjesto Hrvatske u punopravnom članstvu u EU. Ono što svaki građanin Hrvatske mora znati, Hrvatska u ovom trenu ima mjera u ukupnom iznosu nna razini 10% BDP-a. Nisu to napravile niti Slovenija, ni Austrija, ni Češka, ni Slovačka, ni Danska, ni Nizozemska. Hrvatska je napravila iskorak, dala je poduzetnicima veliko povjerenje i očekuje povratnu vezu da u ovom procesu koji se zove sprečavanje utjecanja širenja koronavirusa, Hrvatska vlada želi podijeliti odgovornost, ali podijeliti i ingerenciju nad time da svaka kuna koja iz državnog proračuna ide prema poduzetniku, u krajnosti završi kod hrvatskog radnika”, rekao je ministar Horvat.

Što se tiče kontrole uplate subvencija i eventualnih mogućnosti zlouporabe, Horvat je rekao da se radi o mjeri koju je jednostavno kontrolirati.

“Svako trgovačko društvo ili obrt u trenu kad isplaćuje plaće kroz JOPPD obrazac, poreznoj upravi mora dati sve podakte i mi ćemo na mjesečnoj razini vidjeti je li poslodavac od dobivenih 4 tisuće kuna platio radniku. Nemamo ništa protiv da poslodavci daju i više ako su u mogućnosti i obračunaju na drugi način iznos sredstava jer na taj iznos za svakog radnika poslodavac će morati platiti poreze i doprinose”, pojasnio je.

Rekao je da preko 448 različitih nameta “tište hrvatske poduzetnike” i da su ad hoc metodom mogli napraviti više štete, ukidanjem onih dijela nameta koji na terenu polučuju investicijski ciklus i dio su gospodarskih aktivnosti. Pripremali su se, kaže, drugačijom analizom pa će prvi akcijski plan djelomičnog umanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta dobiti drugačiju formu.

“Kad budemo sigurni da ne impliciramo probleme, izaći ćemo se takvim prijedlogom pred Vladu”, rekao je Horvat.

Komentirajući zahtjeve za pomoć pri ulaganju, rekao je da se ne radi o pomoći, nego zakonodavnom okviru.

“Nisu to pomoći, to je zakonodavni okvir koji Vlada i ministarstvo kontinuirano provode. Imali smo u proteklih nekoliko dana devet potvrda iznosa otprilike milijardu kuna novih investicija, ali veseli me što smo zaprimili 36 novih zahtjeva ukupnog gabarita na razini milijarde i pol. Do novih godišnjih financijskih izvješća i te ćemo potvrde staviti na stol i izdati. Govorimo o sigurnim zahtjevima na razini otprilike dvije i pol milijarde, a pred nekoliko dana smo potpisali 103 nove odluke, kroz tzv. novi natječaj temeljen strategijom pametne specijalizacije ukupnog iznosa 341 milijuna nepovratnih sredstava koji će generirati novi investicijski ciklus na razini preko 700 milijuna kuna. U fazi završetka obrade je i natječaj kojim potičemo nova inovativna rješenja, za koja smo pripremili europska sredstva preko 770 milijuna kuna, bespovratnih. To je dodatna financijska injekcija koja će nakon 5. mjeseca generirati novi investicijski ciklus”, objasnio je Horvat.

Istaknuo je da krizu neće podnijeti samo realan sektor te da “u fazi solidarnosti svi segmetni hrvatskog gospodarstva moraju solidarno podnijeti teret”:

“Već ovim mjerama koje više nisu odgoda nego otpis potraživanja, poslali smo jasnu poruku radnicima, ali i poduzetnicima. Dajemo povjerenje kakvo nijedna Vlada nije dala poduzetničkom sektoru – da stojimo iza njih, da smo spremni osigurati njihovu likvidnost, a kad se kriza svede na minimum, isto tako početi dizati hrvatsko gospodarstvo i opet doći na stope rasta koje smo napustili ne svojom krivicom.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari