Pratite nas

Politika

Skupština Zagreba konstituirana, Bandić sklopio savez s HDZ-om, Esih i Hasanbegovićem

Objavljeno

na

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić uspio je u trećem pokušaju oformiti većinu u Gradskoj skupštini, i to sa HDZ-om te strankom Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. No, nije sve išlo glatko.

Za predsjednika Gradske skupštine izabran je HDZ-ovac Andrija Mikulić sa 26 glasova čime je Skupština konstituirana. Protiv je bilo 20 zastupnika, a pet se suzdržalo.

Andrija Mikulić, koji je bio predsjednik Skupštine i u dijelu njezina prošlog mandata, zahvalio je na povjerenju, javlja dnevnik.hr

“Čovjek nije savršen pa tako ni ja. Radio sam najbolje što sam znao i umio. Ovaj je saziv bitno drugačiji, u ovom trenutku tri stranke čine vladajuću većinu. Puno je veća demokratičnost nego da je samo jedna”, kazao je Mikulić.

Njegovom izboru prethodila je burna rasprava u kojoj su se već davali udarci ispod pojasa.

SDP je najavio da Mikulića neće podržati.

“Žalosno je kad politika postane trgovina i ucjena. Ovo svima nama ne bi trebalo služiti na čast. ja za njega ne mogu glasati jer kako je vodio Gradsku skupštinu u prošlom mandatu nijemu služilo na čast”, kazao je Zvane Brumnić iz SDP-a.

 

Tomislav Tomašević iz platforme “Zagreb je naš” nazvao je formiranje skupštinske većine “odvratnom političkom trgovinom”.

“Bit će to odvratna politička trgovina između stranke rada i solidarnosti, HDZ-a i stranke Brune Esih. Gospodine Bandić, rekli ste da se ime Trga maršala Tita neće mijenjati, a vi gospođo Esih ste rekli da nećete s nikim koalirati. Gospodina Lustiga nema, očito je odbio sudjelovati u političkoj trgovini. Ova skupština neće dugo trajati”, poručio je Tomašević.

Nakon svega, javio se i gradonačelnik Bandić.

“Nisam se mislio javiti, svima sam javno čestitao, ali sada ću ponoviti da im opet čestitam. Najviše onima koji su bili moji najveći oponenti. Jer da nisu, ja ne bih dobo šesti mandat. Neka samo i dalje ustraju na tome. Moja dva strica su poginula na Sutjesci, dvojica na Bleiburgu. Neću dalje. Sve drugo je plod špekulacija. Rekao sam da se taj trg nazove Trg Republike Hrvatske. Zašto to netko do sada nije napravio? Još 1993. Tuđman je stopirao prijedlog Odbora da se promijeni ime trgu. Povijesne okolnosti bile su takve. Danas su drugačije. Svatko tko je protiv preimenovanja ima problem, ali to nije moj problem”, poručio je Bandić.

Svojim kolegama u Skupštini još je rekao: “Čuvajte se oštre retorike i poprijekih, ostrašćenih rješenja. Kada bismo išli gledati što je tko rekao prije izbora, mnogi bi se posramili. Prošlo je vrijeme u Hrvatskoj da svi mislimo isto.”

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari