Pratite nas

Pregled

Slaven Letica: Rat protiv terorizma jedan je od najtežih svjetskih ratova

Objavljeno

na

Hrvatska jest sigurna država, no latentno ne može biti sigurna jer EU nije sigurna. Teroristički rat ugrožava temeljne ideje na kojoj je Europa sagrađena, rekao je u emisiji HRT-a Tema dana sociolog Slaven Letica.

Procijenio je da je rat protiv terorizma jedan od najtežih svjetskih ratova. Citirajući Donalda Trumpa, rekao je da su neprijatelji među nama i da treba promijeniti način razmišljanja.

Trump je otvoreno govorio da se radi o islamskom terorizmu, o IS-u. Žrtve u Berlinu bile su posjetitelji kršćanskog sajma. Tu se govori o sukobu civilizacija, to je pesimistična stvar.

Optimistično je da bi prije 100 godina ubojstvo veleposlanika, poput onog jučer u Ankari, bio uzrok za rat, no danas se to ne može očekivati. Pokušava se pronaći jedno realpolitičko rješenje, zaključio je.

Letica je, komentirajući izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovićada je Hrvatska sigurna zemlja, rekao da je važno da predsjednica djeluje smirujuće.

Podsjetio je i da se na nju prije 10-ak dana, kada je otvoreno i kritički govorila o radikalnom islamu u BiH, “srušila gomila kritika”.

Željko Matić, glavni urednik Berlinskog magazina, rekao je da je potraga za ubojicom na početku, ništa nije riješeno.

Pakistanac koji je bio osumnjičen večeras je pušten, rekao je.  Stanovnici Berlina su u strahu, teror je pokucao na vrata Njemačke. Političari šalju poruke da Njemačka treba živjeti u miru, da se slučaj treba riješiti a počinitelje kazniti, naglasio je.

Iz Züricha se u emisiju javila novinarka Emilija Herceg. Rekla je da je zajednički zaključak nakon jučerašnjeg niza terorističkih napada potreba za većom sigurnošću.

Ostalo je puno neodgovorenih pitanja – čini li policija sve da bi zaštitila građane, tko je i što je sljedeće. Ne treba biti naivan, pišu mediji, ali potrebno je sačuvati hladnu glavu.

Ivan Picukarić, opunomoćeni ministar i privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Ankari, rekao je da je u Turskoj situacija vrlo složena te da je u hrvatskom veleposlanstvu podignuta razina sigurnosti.

Rekao je i da je na ispraćaju jučer ubijenog ruskog veleposlanika bilo tužan i dostojanstveno, a sudjelovao je cijeli diplomatski zbor. Na pitanje kako je moguće da se dogodio ovakav propust, odgovorio je da nema informacija o propustu.

Turska, kao i svaka druga država, dužna je štititi osobe, slobodu i dostojanstvo diplomata, a kada se organizira neki događaj zove se policija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Trenutna situacija u Hrvatskoj je moralno dno političkog trgovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: likemetkovic.hr

Metkovska Udruga Narenta i GI Narod odlučuje organizirali su u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću tribinu na temu Promjena izbornog zakona. Gosti tribine su bili profesori Nino Raspudić, Robert Podolnjak i Miljenko Marić koje je na početku pozdravio predsjednik Narente Marko Kravar, piše Likemetkovic.hr.

Prof. Miljenko Marić, koordinator GI Narod odlučuje za područje Spltsko-dalmatinske županije, iznio sažetak rezultata referendumske inicijative za promjenom izbornog zakona koja je u dva tjedna za dva pitanja prikupila 405 342, odnosno 407 496 potpisa. Što je više nego dovoljno održavanje referenduma (potrebno je najmanje 374 000 potpisa). Spomenuo je da su neke lokalne vlasti ometale prikupljanje potpisa na način da su odobravale mali broj lokacija, naplaćivale same lokacija ili su pozivale građane da ne potpisuju poput Rijeke, Samobora, Siska, Zagreba, Pule, Umaga Rovinja… Potpisi su skupljani u 119 gradova i 240 općina.

Marić se osvrnuo na činjenicu da je njima bilo potrebno 15 dana za višekratno utvrđivanje broja potpisa i da su prošla 94 dana otkako su ih predali u Saboru, a da Ministarstvo uprave još nije uspjelo provjeriti potpise.

Prof. ustavnog prava Robert Podolnjak se osvrnuo na činjenicu je naš izborni sustav skrojenpo mjeri velikih stranaka koje se na taj način samo izmjenjuju na vlasti.

Smisao referenduma je da narod nametne ona pitanja koja vladajuća klasa odbija staviti na dnevni red. Kod nas se događa veliki otpor vladajućih prema ovakvim inicijativama. Stoga su najavljene su izmjene zakona o referendumu koji će biti još rigorozniji s ciljem otežavanja budućih referendumskih inicijativa.

Ustvrdio je da će se ova referendumska pitanja na kraju vjerojatno naći pred Ustavnim sudom koji ih je do sada sve redom odbacivao bez obzira što su njihova i obrazloženja pisali stručnjaci s naših pravnih fakulteta.

Podolnjak je iznio šest ključnih promjena u našem izbornom zakonu koje se traže ovom referendumskom inicijativom:

  • tri preferencijalna glasa bez praga
  • elektronsko i dopisno glasovanje
  • smanje broja saborskih zastupnika
  • pravedniji raspored izbornih jedinica
  • smanjenje izbornog praga na 4%
  • ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Prof. Nino Raspudić je ustvrdio da je trenutna situacija u Hrvatskoj moralno dno političkog trgovanja koje nije zabilježeno u povijesti hrvatske demokracije. On smatra da će uvođenje većeg broja preferencijalnih glasova dati veću težinu tako izabranim zastupnicima, otežati postizborne trgovine i prisiliti šefove stranaka da razmisle o kvaliteti ljudi na listama. Njemu nije jasno da u vremenu kada putem interneta obavljamo toliki broj poslova ne možemo putem njega i glasovati.

Razlog vidi u tome da vladajuća kasta ne želi veću izlaznost na izborima (na zadnjim parlamentarnim izborima je bila samo 52%) jer tako osiguravaju svoju dominaciju i zato otežavaju izborni proces. Na izborima 2011. čak 600 000 glasova je bačeno u vjetar jer njihove opcije nisu prešle izborni prag od visokih 5%.

Smatra da nije smanjenje prava nacionalnih inicijativa prijedlog da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o imenovanju ili povjerenju Vladi i o Proračunu jer oni imaju mogućnost biti birani na isti način kao i druga zastupnici. S tim njihovim biračima se ne ukida pravo da glasuju kao i ostali građani što većina njih i čini. Sadašnji način njihova izbora je privilegij po kojem malim brojem glasova članova nacionalnih manjina, koji je i do 10 puta manji od redovitog, ulaze u Sabor.

Smisao takvog izbora nije trgovina kakvu trenutno vidimo u Saboru, već zastupanje interesa i potreba nacionalnih manjina. Po njemu bi čak trebalo ukinuti takav izbor jer on ne postoji u velikom broju zemlja EU-a.

Nakon njihova izlaganja razvila se diskusija i postavljala su se pitanja, osobito oko uloge Ustavnoga suda s obzirom na njegov trenutni sastav u kojem nema ni jednog profesora ustavnog prava i način izbora, dogovora HDZ-SDP, u Saboru 2016. godine.

Moderator tribine bio je Miodrag Paponja.

Likemetkovic.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Penava: Ne mogu odustati sam od sebe i od svojih sugrađana. Prosvjeda će biti

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izjavio je kako od prosvjeda koji je zbog neprocesuiranja ratnih zločina najavio za 13. listopada neće odustati.

“Ne mogu odustati sam od sebe i od svojih sugrađana. Prosvjeda će biti”, poručio je Penava u razgovoru za RTL.

“Pritisaka nije bilo. A da ih je i bilo, ništa se to ne bi promijenilo”, kaže.

“Ovo je samo moja ideja. Upravo u ime svih onih koji akumuliraju kroz mene, jer nemaju ni snage ni mogućnosti, progovaram. Neformalno sam se sastao s nekoliko članova HDZ-a pa i s Brkićem. Razgovarali smo o ovome. Politizacija ovog prosvjeda je tezgarenje”, kaže vukovarski gradonačelnik na pitanje je li se susreto s Milijanom Brkićem.

Vjeruje li institucijama?

“Imamo li procesuirane u vrhu Srbije, vrhu JNA, zapovjednike srpskih koncentracijskih logora? Na sva ova pitanja je odgovor – ne. Isti odgovor je i moj odgovor na to vaše pitanje. Ali, želim reći da su naše institucije bile ispod razine onih koji su branili svoj grad, na kojima su počinjeni ratni zločini. Ali od tih institucija ne trebamo dizati ruke”, zaključio je.

 

Koordinacija braniteljskih udruga Splitsko-dalmatinske županije stala uz Penavu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari