Pratite nas

Komentar

Slaven Raguž: Čega se pametan stidi…

Objavljeno

na

Nikad ne znaš kad ti netko u datom trenutku može valjat, zato se nije zamjerat.

Nepoželjno je govoriti kako je samo stvar slučaja da Martin Raguž nije bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana predsjedništva. Nepoželjno je reći da pobjeda hrvatskog legitimiteta ne znači pobjeda hrvatskog naroda, nego pobjeda HDZ-a BiH. Zašto?

Rezultati ovih izbora nisu rezultat funkcioniranja sustavnosti demokratskog procesa biranja, nego plod okolnosti. Samo su okolnosti presudile da Bošnjaci ne odaberu opet hrvatskog člana predsjedništva, a te su okolnosti gužva u terenu za odabir bošnjačkog člana. Kao što se i očekivalo, velika disperzija kandidata za bošnjačkog člana predsjedništva (njih 10, od kojih 6 „jakih” imena) dovela je do toga da će Bošnjaci ovaj put u većoj mjeri birati svoga člana Predsjedništva, prije nego onog hrvatskoga. Nije dakle presudila volja hrvatskog naroda koja je glasovala za drugog kandidata, hrvatski glasovi su opet u drugom planu u ovoj nakaradi od neustavnog izbornog sustava. Okolnosti su dovele do toga da Martin Raguž, za kojega su većinom glasovali Bošnjaci, ne bude izabran za novog Komšića.

Sada se to vrlo jasno može matematički dokazati. Dovoljno je usporediti Martinove glasove sa glasovima koje je dobila njegova stranka u sredinama gdje Hrvata nema ili ima na kapaljku. Primjerice, u Doboju je on dobio 284 glasa, a HDZ1990 na razini županije niti jedan glas. U Visokom je dobio 933 glasa, HDZ1990 – 32, u Brezi 226 glasova, a HDZ1990 16. Od većih sredina valja izdvojiti Tuzlu, dosadašnji bastion SDP-a, gdje je dobio 5734 glasa, dok je lista HDZ1990 dobila 468 glasova. Sarajevo je posebna priča. U Novom Sarajevu je dobio 5811, Sarajevo Stari grad 2303, Centar Sarajevo 5552 i Novi grad 6667 glasova, ukupno 20333 glasa, dok je HDZ1990 u cijelom kantonu Sarajevo dobila 1123 glasa. Omjera radi HDZ BiH je u istom kantonu dobila 1505 glasova, dakle sve hrvatske stranke ukupno 2628 glasova.

Dakle, ako nekome do sada nije bilo jasno u kojoj mjeri je Martin Raguž bio projekt, nakon svega ovoga će mu biti jasno. Činjenica da je iza sebe ostavio efendiju Cerića, Sefera Halilovića i Bakira Hadžiomerovića dovoljno govori za sebe. Da je samo jedan od spomenutih kandidata u neka doba odustao od kandidature, danas bi u predsjedništvu sjedio novi Komšić. Što se može zaključiti? Jedini zaključak jeste da je izbor Dragana Čovića pirova pobjeda HDZ-a BiH, nikakva pobjeda hrvatskoga naroda. Kako?

Pobjeda hrvatskog legitimiteta na ovim izborima je vraćanje stvari iz negativnosti na nulu. Valentin Inzko je svojom matematikom ukrao Bosni i Hercegovini 4 godine, unazadivši je što ekonomski, što socijalno i politički vjerojatno i desetak godina unatrag. Dok god se ne izmjeni izborni zakon i Ustav po kojem većina može manjini diktirati volju, svaka pobjeda na izbornima će biti stranačka pobjeda, nikako pobjeda naroda kojeg one predstavljaju. O čemu govorim najbolje može prezentirati sam Dragan Čović svojim riječima. Evo izvatka iz njegovog intervjua u Večernjem listu:


VL. Već sljedeći mjesec moglo bi doći do pregovora o preustroju BiH, odnosno promjeni Ustava. Što će to značiti za Hrvate?

Čović: Stalno naglašavamo da Hrvati u BiH nemaju ustavno-pravnu jednakopravnost i to se vidi ako iščitate ustav RS-a i FBiH. Ono što iskreno priželjkujem je da se otvore rasprave o budućem preuređenju države, koja neće biti kao sada – jedna krajnje složena birokratska struktura s pet razina vlasti. Kad vidimo koliko taj aparat stoji građane BiH onda je jasno da je ona i u ekonomskom smislu apsolutno neodrživa. S druge strane, ona nam nije ponudila onu nužnu razinu jednakopravnosti za tri konstitutivna i suverena naroda na području BiH.

VL. Kakav je o tome stav međunarodne zajednice?

Čović: Velik dio njih također traži kako stvoriti preduvjete da na sljedećim općim izborima dobijemo sve te nužne promjene Ustava i Izbornog zakona. Trebali bismo dobiti jedan novi model države, a to bi značilo potpuno drukčiju ulogu i pristup međunarodne zajednice u BiH.

VL: Znači li to da bi im trebalo smanjiti ovlasti?

Čović: Sve je to besmisleno raditi ako ćemo imati stanje kao sada. Ako želimo nastaviti put u europske i euroatlanske integracije onda moramo reći da smo i država koja može preuzeti i odgovornosti i dati ovlasti ljudima koji će biti izabrani na izborima.

VL: Postoje različiti prijedlozi o uređenju BiH koja danas funkcionira s pet preskupih razina vlasti. Koliko bi ih bilo dovoljno?

Čović: Osobno mislim da su tri razine vlasti optimum za funkcioniranje BiH. Oko dvije ćemo lako postići konsenzus državne i općinske vlasti. Postavlja se pitanje koja je to treća razina i kako je oblikovati. To je ono ključno pitanje. Mislim da bi ta treća razina bila regionalizacija. Smatram da bi takav ustroj države jamčio jednakopravnost svih triju naroda. Čak mislim i bez ikakvih posebnih zaštita. Trebalo bi izbjeći bilo kakve moduse zaštite kakve smo do sada radili primjerice u Mostaru, Distriktu Brčko.


Što je sporno u ovim odgovorima? Apsolutno ništa. Međutim, kada se doda da je ovo intervju iz 13.10.2004. godine i kada se shvati da više od 10 godina isti ljudi govore isto o istim temama, sporno postaje sve. Više od 10 godina pričamo iste priče i odgovaramo iste odgovore na ista pitanja, bez da se išta mijenja i ima volje mijenjati.

Prema tome, nema mjesta ponosu na ostvareni rezultat, nema mjesta vatrometima, nema mjesta paradi tamnih auta sa zatamnjenim staklima koji sa trobojnicama kroz grad slave izbornu pobjedu, jer ukoliko se ista priča nastavi i nakon ove 4 godine mandata, izborni rezultat na prošlim izborima će biti pirova pobjeda. Pri prvoj sjednici zastupničkog doma Parlamenta BiH hrvatski zastupnici moraju imati na stolu svoj prijedlog Ustavnih reformi i izmjena izbornog zakona koji će hrvatski izborni legitimitet uklopiti u sustav, kako u buduće o izborima ne bi odlučivale trenutne okolnosti nego legitimitet i volja birača. Ukoliko se to ne dogodi i ukoliko se obistine slutnje kako je hrvatski nacionalni interes zadovoljen zadovoljavanjem apetita HDZ-ovskih kadrova njihovim instaliranjem po raznim funkcijama, ovi što su danas ponosni na rezultate ostvarene u većinski bošnjačkim sredinama mogli bi sutra biti ponosni na nešto više od toga.

Piše: Slaven Raguž, Hercegovina.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Zlatko Hasanbegović o nestalom Mesićevom dosjeu: Trebala bi se provesti istraga i ustanoviti koliko još takvih ima

Objavljeno

na

Objavio

Na desetke Mesića u Državnom arhivu. Ali – ne i dosje bivšeg predsjednika. Taj dokument nikad nije stigao do njih. S druge strane, iz Sigurnosno-obavještajne agencije – za Novu TV demantiraju da su dosje ikad imali – i o svemu su pokrenuli istragu.

“Jedino što možemo reći da on u arhiv nikada nije došao i da ga mi nemamo”, rekao je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva i dodao: “Godine 2015. smo dobili elektronički zapis što se sve nalazilo u SOA-i i tamo postoji da je taj dosje tamo bio. Je li on još tamo, gdje je on, tko ga je uzeo iz SOA-e to mi naravno ne znamo.”

Iz SOA-e tvrde suprotno: “Na primopredajnim zapisnicima dosjea koje je SOA, odnosno njezine zakonske prednice, u više navrata predala Hrvatskom državnom arhivu ne nalazi se ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Također, utvrdili smo da u arhivama SOA-e ne raspolažemo dosjeom g. Mesića, te provjeravamo i utvrđujemo činjenice vezane uz njegovo postojanje, odnosno preuzimanje i čuvanje.”

Bivši predsjednik bez komentara. Njegova tajnica poručuje – trenutačno je opet u Kini. U MUP-u mimo kamera kažu: u slučaj će se uključiti tek na prijavu. A istragu traži šef SDP-a Davor Bernardić.

“Mogu samo reći, ako je istina da očekujem da se slučaj istraži i rasvijetli. Ova zemlja zaslužuje istinu”, kaže Bernardić.

Lider Mosta Božo Petrov hvali se otvaranjem arhiva. I kaže – ako je dosje postojao – njegov gubitak nije šlamperaj. “Ništa nije slučajnost, pogotovo kada sam u politici zadnje dvije godine, pa vidim što se sve događa. Ali mislim da je i građanima jasno da to nije slučajnost”, rekao je Petrov.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović vjeruje da nema razloga sumnjati u tvrdnje čelnika Državnog arhiva.

“Trebala bi se provesti istraga i odgovarajuće državno povjerenstvo bi trebalo ustanoviti koliko takvih dosjea još ima, a nisu predani državnom arhivu”, kaže Hasanbegović.

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

 

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u Koprivnici je, gdje je otvorila privremeni ured, komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora.

Upitana je za komentar o kaznenoj prijavi raketiranja Banskih dvora, koja je podignuta nakon 26 godina. Novinari su predsjednicu pitali je li činjenica da je od raketiranja do kaznene prijave prošlo 26 godina posljedica nesposobnosti institucija.

“Mislim da to jest moglo doći ranije, međutim nisu bili dostupni ključni svjedoci i podaci. Kad podignete optužnice, morate biti svjesni da moraju biti čvrste i utemeljene kako ne bi bile odbačene. Pravda treba stići, nekada kasno, ali dobro je da stigne”, kazala je predsjednica.

Mladen Pavković: Na ovu i ovakvu kaznenu prijavu zločinci se mogu samo smijati!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari