Pratite nas

Politika

Slaven Raguž: Nova platforma će uništiti BiH

Objavljeno

na

slaven-raguzSlaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) u intervjuu za Dnevnik.ba govori o uhićenju braće Lijanović, predstojećim izborima te odnosima s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. Ističe kako je reforma HNS-a nužna, ali i kako bh. Hrvatima ponovno prijete projekti ”platformaške naravi”.

Razgovarao: Jurica Gudelj

Gospodine Raguž, uhićeni su Lijanovići. Mislite li da je ovo početak šireg obračuna s kriminalom u BiH?
[dropcap color=”#dd3333″ font=”0″]V[/dropcap]olio bih reći da jeste, ali skeptičan sam. Nemoguće je da su Lijanović i Bahilj sve samostalno radili. Po svim revizorskim izvješćima ove nelegalne vlade, netransparentno su trošena proračunska sredstva, namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje i dr. Dug za njihovog mandata je povećan za više od milijardu maraka. Dakle sigurno je da su uz uhićene Lijanoviće, Nermin Nikšić i ostali ministri sudjelovali u malverzacijama. Zar, uz ovo, nije malo simptomatično da se filmska uhićenja događaju samo u HNŽ, ZHŽ i HBŽ. Dvije su stvari: ili samo MUP-ovi ovih županija rade svoj posao i surađuju sa državnim institucijama, ili su u Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. svi pravedni i pošteni. Sjetite se kako završi afera ”Reket”. Kad se istraga proširi na Nikšića i ostale, kada Valentin Inzko bude odgovarao za derogiranje institucija i suverenosti BiH, tek onda možemo govoriti o počecima borbe protiv kriminala i korupcije.

Lijanovići su tek sad uhićeni, iako je svim jasno što rade već deset godina?
Uprava za indirektno oporezivanje je još 2011. davala izvješća od financijskim malverzacijama tvrtki klana Lijanovića, a tek ovih dana se krenulo u akciju. Članovi njihove stranke su osuđeni za izborne malverzacije, za terorizam, za pranje novca, ali svejedno sudjeluju i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pa i nakon ovih filmskih uhićenja, oni su kandidati na listama i to iz pritvora. Po mom osobnom mišljenju ovo je obračun na bošnjačkoj političkoj sceni, jer je to u najvećem dijelu biračko tijelo Lijanovića. Tko zna kome su se zamjerili, čim su ovi međunarodni dušobrižnici dopustili uhićivanje svojih mezimaca. Budući da je i za ovaj izborni ciklus ova stranka imala namjeru kupovati glasove, ponajviše u Bosni, a radi ovoliko kandidata na bošnjačkoj sceni, svaki izgubljeni glas je prevrijedan. Dopustila se akcija par dana prije početka kampanje, kako bi tužiteljstvo zahtijevalo jednomjesečni pritvor, što će vjerojatno rezultirati da Lijanovići pritvor napuste par dana nakon izbora i propuste cijelu kampanju,  a time i onemoguće kupovinu glasova koju su planirali.

Što kao predsjednik HRS-a očekujete od predstojećih izbora?
Ovi izbori su zasigurno prekretnica u razvijanju odnosa unutar BiH. Činjenica je da BiH, zajedno sa oba entiteta, galopira u bankrot, a time u veću društveno-političku nestabilnost. Dodajte ovome da će doći do smjene međunarodne nomenklature u BiH, kao slijed održanih izbora za EU parlament, doći ćemo do jednog ruba koji će morati rezultirati nekim konkretnijim i radikalnijim reformama strukture BiH. Ili ćemo potonuti svi skupa, ili ćemo naći neko rješenje opstanka ove države. S toga, osobito sa aspekta hrvatskog naroda, moramo biti oprezni i, najvažnije, definirati svoju viziju i strategiju u BiH. HRS je mala stranka, ali mentalni kapacitet i entuzijazam kojeg posjedujemo daje nam snagu postati jak korektiv unutar hrvatskog političkog korpusa, gdje mi sebe vidimo nakon ovih izbora.
Podržavate HDZ BiH i HNS na višim razinama vlasti. Priželjkujete li možda ulazak u vlast u HNŽ-u i ZHŽ-u?
Moram Vas ispraviti. HRS ne podržava HDZ BiH na višim razinama vlasti. Mi smo izjavili kako imamo namjeru podržati listu HNS-a kao rezultat zajedničkog pristupa izbornom procesu. Mora se biti objektivan i reći da je ono što se zove listom HNS-a u biti nijansirana lista HDZ-a BiH, gdje se duh HNS-a nalazi u tragovima. Primat je stavljen na to da se HDZ-ovskim starosjediocima omogući povratak na proračunske jasle. HRS se zalagao i zalaže za strateški pristup izbornom procesu, a ne za iskorištavanje nacionalnih pitanja u stranačke svrhe. Cilj izbora je da se krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje i katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom. Ne pristajemo da izbori budu kadrovska križaljka stranački podrobnih kadrova, a osobito nećemo mi u tome sudjelovati. Jednako tako nećemo podržati niti HDZ1990 i ostale koji koketiraju sa platformašima i koji namjeravaju ponoviti recept alijanse ili platforme samo da zasjednu u vlasti. U toj šizofrenoj situaciji naša podrška će vjerojatno ići pojedinim kandidatima sa liste HNS-a, koji nisu članovi HDZ-a BiH i koji čine onu malu nijansu HNS-ovske naravi ove liste. Što se tiče sudjelovanja u vlasti, nama to nije cilj. Idemo korak po korak, prvo osvojiti mandate, a onda ćemo vidjeti razvoj situacije. U tom i jeste snaga HRS-a, ne opterećujemo se pozicijom, niti ovisimo o osvojenoj vlasti.

Želite reformirati strukturu županijske vlasti. Imate li podršku drugih stranaka u toj ideji?
To ćemo vidjeti nakon izbora. Za sada se nitko nije pozitivno očitovao po pitanju prijedloga reformi županijskih struktura, što je i očekivano, ako se zna da u HNŽ-u praktično nema oporbe. Sve stranke su dio što izvršne, što zakonodavne vlasti i tu vlast imaju namjeru zadržati, zajedno sa svim privilegijama i povlasticama. Ne kažu u narodu uzalud da je lako gladnog najesti, teško je najesti onog tko je sit. Prema tome, mi idemo svojim putem i u tome ćemo tražiti partnere. Mi znamo svoj put.

Želite reformirati i HNS. Je li to moguće napraviti?
Naravno da je moguće, osobito u skladu s našim prijedlogom kojeg smo stavili na papir i javno objavili. Dakle, mi se ne zalažemo deklarativno za reformu HNS-a, poput stranaka koje se tobože za isto zalažu, ali nikako da iziđu na pismeno sa konkretnim prijedlogom restrukturiranja, jer je komotnije ovako lopticu prebaciti na ovo što je HNS danas i govoriti da to ne valja. Mi smo dali prijedlog stvaranja HNS-a kao institucije koja će, u trenutku neusvajanja izmjena izbornog zakona, biti garant hrvatske postizborne legitimnosti, jer jedino na taj način možemo onemogućiti eventualne buduće platforme. Naš prijedlog je realno izvediv, a usudim se reći i neophodan, jer vrijeme ide, a stvari se ne mijenjaju. HNS ne smije biti taocem niti HDZ-a BiH, koji ga je praktično privatizirao, ali niti ovih deklarativnih reformatora poput recimo HDZ-a 1990.

Može li nam se ponovno ”dogoditi platforma”, jer izborna pravila nisu mijenjana?
Može! Pogledajte samo kandidate SDP-a u županijama gdje hrvatske predstavnike u Domu Naroda biraju Bošnjaci, vidjet će te da su na njima opet neki Hrvati za potrebe izbornog ciklusa u vrhu tih lista. Dodajte ovome da pojedinim strankama poput HDZ-a 1990, HSP-a, SPP-a, Lijanovića i sličnih, kojima je upitan izborni prag na razini Federacije, ulazak u Dom naroda je jedini način ulaska u izvršnu vlast. Oni će igrati na kartu makar jednoga zastupnika u federalnom Domu naroda, kroz neku od hrvatskih županija, a moguće je da ih imaju i više. Uz onih minimalno četiri, ali po mojoj procjeni i pet, izaslanika Hrvata u Domu naroda kojeg biraju Bošnjaci, još jedan ili dva zastupnika ovih stranaka znači da više pet neće biti trećina od 17, nego će imati dovoljan kapacitet, ne samo za imenovanje izvršne vlasti, nego i ustavne reforme. Vidite koju danas plaćamo cijenu radi platformaške vlade: dogodilo se to da praktično SDA i SDP apsolutistički vladaju Federacijom, a sve zbog pristanka nelegitimnih predstavnika da sudjeluju u tom projektu. Ponavljanje tog scenarija, ne samo da će ekonomski uništiti ovu zemlju, nego i pravno, a cijenu će platiti Hrvati kao najmalobrojniji. Jedini instrument onemogućavanja eventualnog ponavljanje ovog scenarija je reformirani HNS.

HRS je nastala zapravo iz HDZ-a 1990 i Vi ste ranije bili predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990. Jeste li napravili pravi potez izlaskom iz te stranke?
Iz poštovanja prema ogromnoj većini članova HRS-a koji nikada nisu bili članom ijedne stranke, ponovno ću Vas ispraviti. Od osnivača HRS-a koji su potpisali dokument na utemeljiteljskoj skupštini, od njih 60-ak, nas koji smo bili dio HDZ-a 1990 je bilo sedam, a od tada do danas iz te stranke u HRS je prešla samo još jedna osoba, a imamo članove iz svih županija, počevši od HNŽ-a, ZHŽ-a, HBŽ-a, pa preko srednje Bosne do Posavine. Više od 90 posto njih nije nikada bio politički aktivno. Da ne bi zlonamjernici rekli da se nečega sramim, dapače, moje političko djelovanje, ponašanje i stavovi su identični, danas i ranije. Razlaz sa HDZ-om 1990 je ideološke naravi. Angažman Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića najbolje dokazuju da sam bio u pravu kada sam govorio da HDZ1990 ide van kolosijeka kojim je išao do tada. Prvi čovjek je kreirao Alijansu, drugi Platformu. I sada bi netko trebao vjerovati u poštivanje legitimiteta hrvatskog naroda? Eto ih tamo, neka rade što ih je volja, moja okupacija je HRS. Ja se ne sramim prošlosti u HDZ-u 1990, dapače. U krajnjoj liniji, moja politička prošlost je u stranci sa hrvatskim predznakom, a ne u Liberalno demokratskoj stranci ili Udruženju za jugoslovensku demokratsku inicijativu.
Kako gledate na trenutnu politiku koju provodi Vaš prezimenjak predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž?

Martin Raguž je ideološki HDZ1990 u potpunosti usmjerio u nekom pseudo građanskom smjeru. S druge strane, opet bi nekako bio i hrvatski orijentiran, pa ta ideološka dezorijentiranost rezultira sterilnošću poruka i ispraznom demagogijom. Uzalud sponzorirane naslovnice Dnevnog lista, uzalud plaćanje novinara i anonimnih komentatora, ukoliko jasno ne definira kojem biračkom tijelu se uopće obraća i u tom smjeru okrene kampanju, teško da će ikakav značajniji rezultat ostvariti. Potrebne su jasne konkretne poruke, s kojima se birači mogu identificirati. Nakon skoro 30 godina u politici od njega se očekuje mnogo više od patetične samohvale, koje se ne bi postidio ni vođa Sjeverne Koreje.

A na politiku Dragana Čovića?
Dragan Čović je usmjerio sva raspoloživa sredstva i trud kako bi postao članom predsjedništva. Budući da na bošnjačkoj sceni ima previše kandidata, teško da će se Bošnjaci ponovno usuditi glasovati za hrvatskog člana, pa smatram njegovu pobjedu više nego realnom. Međutim, na njegovom mjestu u Predsjedništvu izgleda prestaje sva politika hrvatskog naroda. Od vizije i strategije HNS-a kakva se očekuje i koja bi morala animirati Hrvate na što veći izlazak na izbore nema ni traga. Sve se zaustavlja na deklarativnoj osnovi. Većina članova HDZ-a BiH smatra hrvatsko pitanje riješenim sa Čovićevim sjedanjem u fotelju člana Predsjedništva. Vjerojatno će oni uvjerljivo dobiti i izbore za federalnu razinu. Ne bi me iznenadilo da s povratkom u sedlo kontrole proračunskih sredstava, nitko više i ne spominje hrvatsko pitanje u BiH. Dakle, Dragan Čović je najodgovorniji što se hrvatsko pitanje pretvorilo u pitanje HDZ-a BiH, a najveću krivnju za to ima OHR koji je ubio svaki vid političkog pluralizma kod Hrvata svojim nametanjima. Čak mislim da nije toliko odgovoran Dragan Čović, koliko ljudi s kojima se okružio, koji su u ogromnoj većini politički paraziti i partijski klimoglavci koji se kriju u njegovoj sjeni, u nadi da će štogod ušićariti od pozicija na raspolaganju. Međutim, Čović ima najveći hrvatski legitimitet koji je neupitan, sviđalo se to nekome ili ne, i koji se mora poštovati. HRS će na sebe preuzeti ulogu korektiva, jer kad se vidi tko tvrdi da je alternativa Draganu Čoviću, čovjeka jeza uhvati. Čović mora shvatiti ulogu koju ima i ukoliko ne bude svojim djelom pokazao da politika nije kadrovsko popunjavanje mjesta, cijenu će platiti cijeli hrvatski narod, ne samo HDZ BiH.

Čini se kako Mostar još zadugo neće imati izbora niti nove vlasti. Što je glavni uzrok političke i pravne blokade u kojoj se Mostar nalazi.

Na žalost Mostar je ostao taocem političkih igara. Nitko više o njemu ne govori, niti ga itko spominje. HRS je jedini nedavno, opet javno i pisanim putem, na sve moguće adrese dostavio prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar koji zadovoljava sve zakonske i nacionalne kriterije. Iz OHR-ovog ureda su rekli da je prijedlog dobar, ali eto stvari prepuštaju domaćim strankama da se dogovore, a domaće stranke radije uživaju u ovom kontroliranim kaosom, nego da uopće dođe do izbora. Dakle taoci smo ne samo vodećih stranaka, nego i OHR-a, koji je sve i zakuhao, a sada pere ruke od svega. Dok se oni igraju, preko osam milijuna maraka stoji na računima gradskih područja, a koji bi trebao biti potrošen za infrastrukturalne projekte, škole su nam derutne, ne zna se hoće li imati grijanja, pri prvoj jačoj rosi grad biva potopljen, otpad se ilegalno odlaže… To nikoga ne brine, osim naravno običnog građanina. Osim jasne reakcije iz OHR-a, ja ne vidim kako bi se drugačije mogla okončati ova kriza, jer ako budemo čekali na Parlament BiH, nećemo imati izbora još zadugo, a gradonačelnik Ljubo Bešlić će postati maršal Ljubo, sa neograničenim mandatom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP-ovi pobunjenici izglasali svoj klupski Poslovnik, lojalisti najavljuju da će na Statutarnu komisiju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Jednosatna, burna sjednica Kluba zastupnika SDP-a u srijedu u Saboru završila je izglasavanjem novog Poslovnika o radu Kluba zastupnika, na prijedlog “pobunjenika”.

Glavne promjene, za koje inicijatori kažu da su bile potrebne i zbog usklađivanja s novim stranačkim Statutom, odnose se na način sazivanja sjednica, koju se po novome može sazvati na prijedlog trećine članova Kluba, a ne samo na prijedlog predsjednika stranke ili Kluba.

I izbor predsjednika Kluba mogla bi također pokrenuti trećina članova ili predsjednik stranke, što je riješeno i dosadašnjim Poslovnikom. To znači da bi članovi Kluba mogli birati i smjenjivati predsjednika Kluba bez predsjednika stranke. Prijedlog je prošao sa 20 glasova “za”, jednim “suzdržanim” i nijednim “protiv”, a predsjednik stranke Davor Bernardić uopće nije glasao o tom prijedlogu.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Predrag Matić, budući da je predsjednik Arsen Bauk samo otvorio sjednicu i za nekoliko minuta je napustio “zbog obaveza”.

Matić je jedno vrijeme, uz potporu Bernardića, odbijao dopustiti glasanje o novom prijedlogu Poslovnika, no, nakon stanke u kojoj su se konzultirali na kraju je ipak provedeno glasanje.

Matić, koji je bio jedini suzdržan u glasanju, nakon sjednice je novinarima izjavio da je novi Poslovnik, kao i svi drugi dokumenti koje donosi stranka, podložan statutarnoj provjeri kako bi se vidjelo je li u skladu s najvišim stranačkim aktom.

Novinare je zamolio da prenesu njegovu ispriku Milanki Opačić prema kojoj je “bio jako grub i vruć” nakon što je objavila da izlazi iz SDP-a. “Žao mi je što je otišla iz SDP-a nakon svih tih godina, a mene svi znaju, ja na prvu malo žešće reagiram nego kada uključim mozak i malo promislim”.

Matić je potvrdio da je, prema odluci Predsjedništva, do daljnjega Predsjednik Kluba Arsen Bauk. Sada je promijenjen Poslovnik i trećina zastupnika moći će iznijeti neki drugi prijedlog, pojasnio je Matić, najavivši da će upravo izglasani dokument vjerojatno na provjeru statutarnosti.

Na žučnoj sjednici što potvrđuju povišeni tonovi koji su dolazili do novinara koji su čekali završetak, član Predsjedništva Domagoj Hajduković “zaprijetio” je ostavkom u tom tijelu ako je on problem, s obzirom na kritike koje su na sjednici izrečene na račun Predsjedništva.

“U žaru rasprave rekao sam: Ako je Hajduković problem, onda Hajduković više neće biti taj problem. Stranci koju sam stvarao problem neću biti, ali tražim da mi se to kaže”, pojasnio je svoj čin, dodavši da je ostavka ponuđena te da on u stranci ne mora biti ništa. Nije, međutim, htio reći tko ga je i zbog čega kritizirao.

Veliko je negodovanje izazvalo je i otkriće Gordana Marasa da Romana Jerković sjednicu neovlašteno snima mobitelom, a u jednom trenutku iz dvorane je izletio Igor Dragovan rekavši samo da “neće sudjelovati u tom cirkusu”, ali se nešto kasnije vratio na sjednicu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari