Pratite nas

Politika

Slaven Raguž: Nova platforma će uništiti BiH

Objavljeno

na

slaven-raguzSlaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) u intervjuu za Dnevnik.ba govori o uhićenju braće Lijanović, predstojećim izborima te odnosima s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. Ističe kako je reforma HNS-a nužna, ali i kako bh. Hrvatima ponovno prijete projekti ”platformaške naravi”.

Razgovarao: Jurica Gudelj

Gospodine Raguž, uhićeni su Lijanovići. Mislite li da je ovo početak šireg obračuna s kriminalom u BiH?
[dropcap color=”#dd3333″ font=”0″]V[/dropcap]olio bih reći da jeste, ali skeptičan sam. Nemoguće je da su Lijanović i Bahilj sve samostalno radili. Po svim revizorskim izvješćima ove nelegalne vlade, netransparentno su trošena proračunska sredstva, namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje i dr. Dug za njihovog mandata je povećan za više od milijardu maraka. Dakle sigurno je da su uz uhićene Lijanoviće, Nermin Nikšić i ostali ministri sudjelovali u malverzacijama. Zar, uz ovo, nije malo simptomatično da se filmska uhićenja događaju samo u HNŽ, ZHŽ i HBŽ. Dvije su stvari: ili samo MUP-ovi ovih županija rade svoj posao i surađuju sa državnim institucijama, ili su u Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. svi pravedni i pošteni. Sjetite se kako završi afera ”Reket”. Kad se istraga proširi na Nikšića i ostale, kada Valentin Inzko bude odgovarao za derogiranje institucija i suverenosti BiH, tek onda možemo govoriti o počecima borbe protiv kriminala i korupcije.

Lijanovići su tek sad uhićeni, iako je svim jasno što rade već deset godina?
Uprava za indirektno oporezivanje je još 2011. davala izvješća od financijskim malverzacijama tvrtki klana Lijanovića, a tek ovih dana se krenulo u akciju. Članovi njihove stranke su osuđeni za izborne malverzacije, za terorizam, za pranje novca, ali svejedno sudjeluju i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pa i nakon ovih filmskih uhićenja, oni su kandidati na listama i to iz pritvora. Po mom osobnom mišljenju ovo je obračun na bošnjačkoj političkoj sceni, jer je to u najvećem dijelu biračko tijelo Lijanovića. Tko zna kome su se zamjerili, čim su ovi međunarodni dušobrižnici dopustili uhićivanje svojih mezimaca. Budući da je i za ovaj izborni ciklus ova stranka imala namjeru kupovati glasove, ponajviše u Bosni, a radi ovoliko kandidata na bošnjačkoj sceni, svaki izgubljeni glas je prevrijedan. Dopustila se akcija par dana prije početka kampanje, kako bi tužiteljstvo zahtijevalo jednomjesečni pritvor, što će vjerojatno rezultirati da Lijanovići pritvor napuste par dana nakon izbora i propuste cijelu kampanju,  a time i onemoguće kupovinu glasova koju su planirali.

Što kao predsjednik HRS-a očekujete od predstojećih izbora?
Ovi izbori su zasigurno prekretnica u razvijanju odnosa unutar BiH. Činjenica je da BiH, zajedno sa oba entiteta, galopira u bankrot, a time u veću društveno-političku nestabilnost. Dodajte ovome da će doći do smjene međunarodne nomenklature u BiH, kao slijed održanih izbora za EU parlament, doći ćemo do jednog ruba koji će morati rezultirati nekim konkretnijim i radikalnijim reformama strukture BiH. Ili ćemo potonuti svi skupa, ili ćemo naći neko rješenje opstanka ove države. S toga, osobito sa aspekta hrvatskog naroda, moramo biti oprezni i, najvažnije, definirati svoju viziju i strategiju u BiH. HRS je mala stranka, ali mentalni kapacitet i entuzijazam kojeg posjedujemo daje nam snagu postati jak korektiv unutar hrvatskog političkog korpusa, gdje mi sebe vidimo nakon ovih izbora.
Podržavate HDZ BiH i HNS na višim razinama vlasti. Priželjkujete li možda ulazak u vlast u HNŽ-u i ZHŽ-u?
Moram Vas ispraviti. HRS ne podržava HDZ BiH na višim razinama vlasti. Mi smo izjavili kako imamo namjeru podržati listu HNS-a kao rezultat zajedničkog pristupa izbornom procesu. Mora se biti objektivan i reći da je ono što se zove listom HNS-a u biti nijansirana lista HDZ-a BiH, gdje se duh HNS-a nalazi u tragovima. Primat je stavljen na to da se HDZ-ovskim starosjediocima omogući povratak na proračunske jasle. HRS se zalagao i zalaže za strateški pristup izbornom procesu, a ne za iskorištavanje nacionalnih pitanja u stranačke svrhe. Cilj izbora je da se krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje i katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom. Ne pristajemo da izbori budu kadrovska križaljka stranački podrobnih kadrova, a osobito nećemo mi u tome sudjelovati. Jednako tako nećemo podržati niti HDZ1990 i ostale koji koketiraju sa platformašima i koji namjeravaju ponoviti recept alijanse ili platforme samo da zasjednu u vlasti. U toj šizofrenoj situaciji naša podrška će vjerojatno ići pojedinim kandidatima sa liste HNS-a, koji nisu članovi HDZ-a BiH i koji čine onu malu nijansu HNS-ovske naravi ove liste. Što se tiče sudjelovanja u vlasti, nama to nije cilj. Idemo korak po korak, prvo osvojiti mandate, a onda ćemo vidjeti razvoj situacije. U tom i jeste snaga HRS-a, ne opterećujemo se pozicijom, niti ovisimo o osvojenoj vlasti.

Želite reformirati strukturu županijske vlasti. Imate li podršku drugih stranaka u toj ideji?
To ćemo vidjeti nakon izbora. Za sada se nitko nije pozitivno očitovao po pitanju prijedloga reformi županijskih struktura, što je i očekivano, ako se zna da u HNŽ-u praktično nema oporbe. Sve stranke su dio što izvršne, što zakonodavne vlasti i tu vlast imaju namjeru zadržati, zajedno sa svim privilegijama i povlasticama. Ne kažu u narodu uzalud da je lako gladnog najesti, teško je najesti onog tko je sit. Prema tome, mi idemo svojim putem i u tome ćemo tražiti partnere. Mi znamo svoj put.

Želite reformirati i HNS. Je li to moguće napraviti?
Naravno da je moguće, osobito u skladu s našim prijedlogom kojeg smo stavili na papir i javno objavili. Dakle, mi se ne zalažemo deklarativno za reformu HNS-a, poput stranaka koje se tobože za isto zalažu, ali nikako da iziđu na pismeno sa konkretnim prijedlogom restrukturiranja, jer je komotnije ovako lopticu prebaciti na ovo što je HNS danas i govoriti da to ne valja. Mi smo dali prijedlog stvaranja HNS-a kao institucije koja će, u trenutku neusvajanja izmjena izbornog zakona, biti garant hrvatske postizborne legitimnosti, jer jedino na taj način možemo onemogućiti eventualne buduće platforme. Naš prijedlog je realno izvediv, a usudim se reći i neophodan, jer vrijeme ide, a stvari se ne mijenjaju. HNS ne smije biti taocem niti HDZ-a BiH, koji ga je praktično privatizirao, ali niti ovih deklarativnih reformatora poput recimo HDZ-a 1990.

Može li nam se ponovno ”dogoditi platforma”, jer izborna pravila nisu mijenjana?
Može! Pogledajte samo kandidate SDP-a u županijama gdje hrvatske predstavnike u Domu Naroda biraju Bošnjaci, vidjet će te da su na njima opet neki Hrvati za potrebe izbornog ciklusa u vrhu tih lista. Dodajte ovome da pojedinim strankama poput HDZ-a 1990, HSP-a, SPP-a, Lijanovića i sličnih, kojima je upitan izborni prag na razini Federacije, ulazak u Dom naroda je jedini način ulaska u izvršnu vlast. Oni će igrati na kartu makar jednoga zastupnika u federalnom Domu naroda, kroz neku od hrvatskih županija, a moguće je da ih imaju i više. Uz onih minimalno četiri, ali po mojoj procjeni i pet, izaslanika Hrvata u Domu naroda kojeg biraju Bošnjaci, još jedan ili dva zastupnika ovih stranaka znači da više pet neće biti trećina od 17, nego će imati dovoljan kapacitet, ne samo za imenovanje izvršne vlasti, nego i ustavne reforme. Vidite koju danas plaćamo cijenu radi platformaške vlade: dogodilo se to da praktično SDA i SDP apsolutistički vladaju Federacijom, a sve zbog pristanka nelegitimnih predstavnika da sudjeluju u tom projektu. Ponavljanje tog scenarija, ne samo da će ekonomski uništiti ovu zemlju, nego i pravno, a cijenu će platiti Hrvati kao najmalobrojniji. Jedini instrument onemogućavanja eventualnog ponavljanje ovog scenarija je reformirani HNS.

HRS je nastala zapravo iz HDZ-a 1990 i Vi ste ranije bili predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990. Jeste li napravili pravi potez izlaskom iz te stranke?
Iz poštovanja prema ogromnoj većini članova HRS-a koji nikada nisu bili članom ijedne stranke, ponovno ću Vas ispraviti. Od osnivača HRS-a koji su potpisali dokument na utemeljiteljskoj skupštini, od njih 60-ak, nas koji smo bili dio HDZ-a 1990 je bilo sedam, a od tada do danas iz te stranke u HRS je prešla samo još jedna osoba, a imamo članove iz svih županija, počevši od HNŽ-a, ZHŽ-a, HBŽ-a, pa preko srednje Bosne do Posavine. Više od 90 posto njih nije nikada bio politički aktivno. Da ne bi zlonamjernici rekli da se nečega sramim, dapače, moje političko djelovanje, ponašanje i stavovi su identični, danas i ranije. Razlaz sa HDZ-om 1990 je ideološke naravi. Angažman Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića najbolje dokazuju da sam bio u pravu kada sam govorio da HDZ1990 ide van kolosijeka kojim je išao do tada. Prvi čovjek je kreirao Alijansu, drugi Platformu. I sada bi netko trebao vjerovati u poštivanje legitimiteta hrvatskog naroda? Eto ih tamo, neka rade što ih je volja, moja okupacija je HRS. Ja se ne sramim prošlosti u HDZ-u 1990, dapače. U krajnjoj liniji, moja politička prošlost je u stranci sa hrvatskim predznakom, a ne u Liberalno demokratskoj stranci ili Udruženju za jugoslovensku demokratsku inicijativu.
Kako gledate na trenutnu politiku koju provodi Vaš prezimenjak predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž?

Martin Raguž je ideološki HDZ1990 u potpunosti usmjerio u nekom pseudo građanskom smjeru. S druge strane, opet bi nekako bio i hrvatski orijentiran, pa ta ideološka dezorijentiranost rezultira sterilnošću poruka i ispraznom demagogijom. Uzalud sponzorirane naslovnice Dnevnog lista, uzalud plaćanje novinara i anonimnih komentatora, ukoliko jasno ne definira kojem biračkom tijelu se uopće obraća i u tom smjeru okrene kampanju, teško da će ikakav značajniji rezultat ostvariti. Potrebne su jasne konkretne poruke, s kojima se birači mogu identificirati. Nakon skoro 30 godina u politici od njega se očekuje mnogo više od patetične samohvale, koje se ne bi postidio ni vođa Sjeverne Koreje.

A na politiku Dragana Čovića?
Dragan Čović je usmjerio sva raspoloživa sredstva i trud kako bi postao članom predsjedništva. Budući da na bošnjačkoj sceni ima previše kandidata, teško da će se Bošnjaci ponovno usuditi glasovati za hrvatskog člana, pa smatram njegovu pobjedu više nego realnom. Međutim, na njegovom mjestu u Predsjedništvu izgleda prestaje sva politika hrvatskog naroda. Od vizije i strategije HNS-a kakva se očekuje i koja bi morala animirati Hrvate na što veći izlazak na izbore nema ni traga. Sve se zaustavlja na deklarativnoj osnovi. Većina članova HDZ-a BiH smatra hrvatsko pitanje riješenim sa Čovićevim sjedanjem u fotelju člana Predsjedništva. Vjerojatno će oni uvjerljivo dobiti i izbore za federalnu razinu. Ne bi me iznenadilo da s povratkom u sedlo kontrole proračunskih sredstava, nitko više i ne spominje hrvatsko pitanje u BiH. Dakle, Dragan Čović je najodgovorniji što se hrvatsko pitanje pretvorilo u pitanje HDZ-a BiH, a najveću krivnju za to ima OHR koji je ubio svaki vid političkog pluralizma kod Hrvata svojim nametanjima. Čak mislim da nije toliko odgovoran Dragan Čović, koliko ljudi s kojima se okružio, koji su u ogromnoj većini politički paraziti i partijski klimoglavci koji se kriju u njegovoj sjeni, u nadi da će štogod ušićariti od pozicija na raspolaganju. Međutim, Čović ima najveći hrvatski legitimitet koji je neupitan, sviđalo se to nekome ili ne, i koji se mora poštovati. HRS će na sebe preuzeti ulogu korektiva, jer kad se vidi tko tvrdi da je alternativa Draganu Čoviću, čovjeka jeza uhvati. Čović mora shvatiti ulogu koju ima i ukoliko ne bude svojim djelom pokazao da politika nije kadrovsko popunjavanje mjesta, cijenu će platiti cijeli hrvatski narod, ne samo HDZ BiH.

Čini se kako Mostar još zadugo neće imati izbora niti nove vlasti. Što je glavni uzrok političke i pravne blokade u kojoj se Mostar nalazi.

Na žalost Mostar je ostao taocem političkih igara. Nitko više o njemu ne govori, niti ga itko spominje. HRS je jedini nedavno, opet javno i pisanim putem, na sve moguće adrese dostavio prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar koji zadovoljava sve zakonske i nacionalne kriterije. Iz OHR-ovog ureda su rekli da je prijedlog dobar, ali eto stvari prepuštaju domaćim strankama da se dogovore, a domaće stranke radije uživaju u ovom kontroliranim kaosom, nego da uopće dođe do izbora. Dakle taoci smo ne samo vodećih stranaka, nego i OHR-a, koji je sve i zakuhao, a sada pere ruke od svega. Dok se oni igraju, preko osam milijuna maraka stoji na računima gradskih područja, a koji bi trebao biti potrošen za infrastrukturalne projekte, škole su nam derutne, ne zna se hoće li imati grijanja, pri prvoj jačoj rosi grad biva potopljen, otpad se ilegalno odlaže… To nikoga ne brine, osim naravno običnog građanina. Osim jasne reakcije iz OHR-a, ja ne vidim kako bi se drugačije mogla okončati ova kriza, jer ako budemo čekali na Parlament BiH, nećemo imati izbora još zadugo, a gradonačelnik Ljubo Bešlić će postati maršal Ljubo, sa neograničenim mandatom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog Sabora, te još aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako će za 10 do 15 dana biti aktiviran NATO-ov program partnerstvo za mir za BiH.

”Mi ćemo u narednih 10 15 dana dobiti, aktivirati MAP, Partnerstvo za mir. Naš jedini put je euroatlanski put, kazao je Čović na večeri zahvale koju je priredio u mostarskom hotelu Mepas za stotine uzvanika iz svih područja BiH, kako bi im zahvalio na potpori u izbornoj kampanji”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Građanska BiH nije moguća

Čović je ponovio kako je koalicija stranaka HNS-a BiH predvođena HDZ BiH u predizbornoj kampanji slala poruke prijateljstva, ljubavi, domoljublja, poruke da zajedno gradimo zajedničku nam domovinu BiH i to, zajedništvo i Hrvatski Narodni sabor, naglasio je, nemaju alternativu. I zato smo ostvarili takav izborni rezultat. Naš je cilj bio doseći 130.000, a moja je malenkost dobila podršku 155 tisuća, koalicija predvođena HDZ-om 145.000 što je najbolji rezultat ostvaren u posljednjih 20 godina. I tu snagu nitko ne može staviti u stranu, unatoč tomu što bi to neki željeli, kazao je Čović.

Istaknuo je kako takvima poručuje da građanska Bosna i Hercegovina nije moguća. ”To građansko je fingirano, jer ono postaje unitarno i daje jednonacionalnu državu koju nitko ne želi”, kazao je Čović, upozorivši kako bez HDZ BiH i HNS-a nije moguće napraviti vlast u BiH. ”U Vijeću ministara imat ćemo puninu svih ministara i zamjenika kao što ih sada imamo, imat ćemo 4 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Imat ćemo Vladu Federacije onoliko snažnu koliko budemo postavili odgovorne i pametne ljude i vlast u svih pet županija, a ja vjerujem uz malo mudrosti i strpljenja da ćemo dobiti ono što nam pripada i u vladi šeste Zeničko-dobojske županije”, kazao je.

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Nema BiH bez Hrvata

Predsjednik HDZ BiH uvjeren je kako zahvaljujući politici HDZ BiH i HNS-a Hrvati imaju razumijevanje i podršku vlasti Hrvatske, ali i Europske unije. ”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda kao do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijeliću BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”, dodao je.

Čović je, međutim, ponovio kako predstavnici Hrvatskog Narodnog sabora neće ući u vlast dok se ne izmjeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda BiH, aludirajući na vlast u FBiH. ”Ja vas uvjeravam da se u novu vlast, u jednom djelu, nikada neće ući dok se ne promjeni Izborni zakon BiH sukladno odluci Ustavnog suda kako bi imali pravo da biramo svoje predstavnike u institucije koje su i po Ustavu institucije koje predstavljaju hrvatski narod.

Bez HDZ BiH i HNS BiH ne može se promišljati budućnost BiH”, ponovio je Čović. Lider HDZ BiH najavio je održavanje konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog Narodnog sabora BiH, kojeg će činiti svi novoizabrani hrvatski zastupnici u skupštine županija te zastupničke domove FBiH i BiH, kao i vijećnici izabrani u Općinska vijeća na prošlim lokalnim izborima, do kraja veljače, a izborni Sabor HDZ BiH krajem travnja iduće godine.

Birati najbolje među Hrvatima

”U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH, a onda idemo ostvariti ono što nam je dužnost kako bi svaki naredni izbori bili utakmica između Hrvata da možemo birati najbolje između nas, da se ne moramo uvijek zbijati i govoriti da ako ne budemo svi glasovali za jednoga da nećemo uspjeti”, kazao je Čović te dodao:- ”I ne sumnjajte da ćemo ovako okupljeni u zajedništvo i zajedno s čestitim Bošnjacima i čestitim Srbima učiniti da ova država profunkcionira kao normalna država.”

Najavio je kako će njegova stranka u izvršnu vlast uključiti najbolje i najodgovornije, te znatan broj žena i mladih, te je pozvao sve stranačke dužnosnike da do kraja budu posvećeni svojim obvezama, svjesni ogromnog povjerenja koju je HDZ BiH, na čelu koalicije HNS-a dobio od hrvatskog naroda, na izborima.

”Šansu da budu dio izvršne vlasti dat ćemo uz još ovo malo veterana damama i mladosti, da nam daju energiju i ohrabrenje, da i tu napravimo zajedništvo mladosti i iskustva. I poruka svima da moramo biti svjesni odgovornosti ovog trenutka i ostaviti prostora da najbolji među nama budu na ključnim pozicijama u izvršnoj vlasti. I poruka još jednom svima vama da date sve od sebe tamo gdje raditi bilo u bolnici, u školi, u gospodarskom sustavu, da se u potpunosti predate svom poslu”, kazao je Čović.

 

Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik

 

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari