Pratite nas

Vijesti

Slaven Raguž: Pospite se pepelom zbog proteklog vremena i svih propuštenih prigoda

Objavljeno

na

Poštujući teritorijalnu cjelovitost BiH, legitimno izabrane institucije tadašnje BiH, prije 21 godinu, dana 28. kolovoza 1994. godine osnovana je HR HB. To je bila neophodna reakcija otpora silama koje su vojnom agresijom htjele diktirati i nametnuti neki drugi i drugačiji život. HVO i ljudi koji su osnovali HR HB su tada udarili temelje opstojnosti BiH.

Slaven-Raguz-hrs_kDanas, 28. kolovoza 2014. se samo može sa žalošću konstatirati da su Hrvati u tim ratnim vremenima imali daleko više građanskih, ljudskih i svih drugih prava nego ih imaju danas. Prije 21 godinu borilo se za ideale, za načela i za prava koja su u godinama do danas bezbroj puta pogažena i prokockana, a oni koji su dali svoje živote ili ih stavili na kocku u tim vremenima, ostali su prevareni i poniženi. Na današnji datum i na datume poput današnjeg, umjesto čestitanja, potrebno je uraditi jedan iskren ispit savjesti i upitati i sebe i one koji su podnijeli najveću žrtvu, je li društvo u kojem trenutno živimo ono za koje su se borili i ginuli?

Jesu li se oni borili tada za to da nam danas Sarajevo bira naše predstavnike, gospodari našim resursima i obespravljuje Hrvate kao konstitutivan narod?

Jesu li se borili za to da bitange poput Heleza pljuju nad svetinjama i žrtvama, igrajući se sa životima onih koji su ostali na životu?

Jesu li se borili za diktaturu OHR-a i profitera iz međunarodne zajednice koji imaju neograničenu moć nad životom i ljudskom slobodom, do te mjere da oslobađaju ratne zločince, a Hrvatima onemogućuju minimum građanskih prava?

Jesu li se borili za to da ljudi koji su ih vodili u najtežim vremenima bivaju ostavljeni i na pola zaboravljeni u haškim tamnicama, a ljudi poput Sefera Halilovića slobodno hodaju pušući još uvijek u ratne trube?

Jesu li se borili za to da mešetari upropaste naše medije, da unište naše institucije kulture, da korupcija i nepotizam zavlada institucijama obrazovanja, pa nam danas povijest pišu ljudi koji HR HB nazivaju zločinačkom tvorevinom?

Jesu li se oni borili za to da se njihove suborce deložira, obespravljuje, da nemaju osiguranu egzistenciju, dok se političarima poklanjaju stanovi, grade zgrade, kako bi mogli jače i snažnije kukati na temu nacionalne ugroženosti?

Jesu li se borili za društvo jednakih pred zakonom ili društvo stranačkih kasta i elita?

Od naših političkih vođa, osobito onima okupljenim oko HNS-a, ne želimo pogled u prošlost, nego pogled u budućnost. Želimo jasnu viziju kako ponovno dobiti prava bez kojih smo ostali i kako vratiti izgubljene resurse. Umjesto prisjećanja nekih drugih vremena, u komoditetu načina života s kojim žive, polijevajući se hladnom vodom, neka se pospu pepelom zbog proteklog vremena i svih propuštenih prigoda. Krenite uistinu voditi ovaj narod koji vas bira i radi kojeg ste tu gdje jeste. Ne možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH buđenje iz apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na stranačku kadrovsku križaljku i predizborne poruke.

Od lidera HNS-a želimo da budu istinski predvodnici naroda kojeg predstavljaju. Trenutno je jedina, a ujedno i najjača, njihova vrlina činjenica da su oni koji sebe nazivaju njihovom alternativom daleko gori od njih. Ako budemo samo s tim pologom ulazili u izborni ciklus, osim što će „provjereni“ HDZovski kadar ponovno zasjesti najbliže izvorima proračunskog novca, izbori neće donijeti ništa novoga, a ponajviše neće rezultirati rješavanjem hrvatskog pitanja u BiH i vraćanje prava koja smo imali u vrijeme kojeg se na ovaj dan prisjećamo. Prošlost nam je potrebna kao škola, ne kao okov. Moramo se okrenuti budućnosti sa strategijom, idejama i dugoročnom vizijom, a ako je nemate ima nas koji je imamo, samo trebate saslušati.

Braniteljima i svima onima koji su podnijeli žrtvu u vremenu kada se formirala HR HB poručujemo da njihova žrtva nije uzalud i da je možda HR HB, koje se danas sjećamo, prošlost, ali vrijednosti, prava i vrednote koje je ona predstavljala su nam svetinja i budućnost, stoji u priopćenju koje potpisuje Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari