Pratite nas

Politika

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske Stranke

Objavljeno

na

Slaven Raguž predsjednik HRS-a, kako piše portal dnevno.ba, je dao intervju za javno.ba gdje je izinio svoje mišljenje i stavove kako o situaciji u FBiH tako i položaju Hrvata na ovim prostorima. Intervju prenosimo u cijelosti u integralnom obliku pa pitanja nisu prevedena na hrvatski jezik:

 Zbog čega ste zajedno sa svojim suradnicima osnovali HRS?

slavenraguzhrsIz prostog razloga što je naše društvo postalo društvo povlaštenih elita i društvo podijeljeno na kaste, čiji su predvodnici postale naše vladajuće političke stranke. Vlast je postala cilj, a ne sredstvo, a jedini cilj je zasjesti u fotelju i prespavati mandate. Uzmite samo primjer HNŽ-a: godišnje više od 1 mln KM ide na financiranje stranaka i stranačkih zastupnika. Nemoguće je primjerice dobiti posao i zarađivati za život ako niste stranački opredijeljeni, a stranke su se pretvorile u zavode za upošljavanje. Čovjeku je ostavljen izbor ili pogni kralješnicu pod ovim sustavom vrijednosti ili odseli. Mi nećemo niti jedno niti drugo, nego ćemo stati protiv, jer želimo ovdje živjeti i umrijeti. Republikanska misao, teorijski, je ona koja izjednačava svakoga pred zakonom, ne poznaje bilo kakve privilegije povlaštenima, osobito onima koji obnašaju vlast, iz tog razloga republikanska. U jednaku ravan stavlja i prava pojedinca i prava naroda. Dodajte da pored ovoga imamo i ured OHR-a koji diktatorski vlada nad BiH derogirajući njenu suverenost na račun Hrvata, krčeći put majorizaciji najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, republikanski duh dobiva u potpunosti svoj smisao, osobito s aspekta hrvatskoga naroda.

Koji je plan i program Vaše političke opcije?

Prvo za što se zalažemo jeste onemogućavanje profesionalizacije mandata, reduciranje privilegija svim dužnosnicima, te reduciranje broja mandata. Imamo vječne političare koji se desetljećima vrte po funkcijama, bez da su to ičim zaslužili. Samo ukidanjem profesionalizacije mandata i proračunskog financiranja stranaka, recimo, u HNŽ se na razini godine može uštedjeti i do 3 mln KM, koje se mogu prenamijeniti u druge društveno osvještenije svrhe, poput porodiljnih naknada ili besplatnih udžbenika. Druga stvar, je jasan gospodarski program, kroz tri temeljna segmenta: poljoprivredni, turistički i industrijski/energetski . Fiskalnom politikom rasteretiti poduzetnike, a kompenzirati to višim stopama na potrošnju, osobito povećanjem trošarina na luksuznu robu, te alkohol i duhanske proizvode. Detaljnije se može vidjeti u našem programu na našoj web stranici. Naravno, ne zanemarujemo i nacionalnu dimenziju, ali ne na način licitiranja sa neriješenim ustavno pravnim statusom Hrvata u BiH, nego jasnim projektima, a to smo pokazali našim prijedlogom preustroja HNS-a, prijedlogom rješenja za grad Mostar, a ovih dana završavamo i prijedlog preustroja BiH, na realno izvedivim gabaritima.

Približavaju nam se izbori, na kojima razinama HRS izlazi na izbore?

HRS izlazi na županijskoj razini i to u ZHŽ i HNŽ, tj. tamo gdje nije ugrožen hrvatski nacionalni interes i tamo gdje je od vitalnog interesa pluralizam unutar hrvatskog političkog korpusa. U situaciji smo da su nam općine i županije gdje smo većina praktično pred bankrotom. Nije istina da nam je za to krivo Sarajevo, nego smo prvo mi krivi sami sebi, a Sarajevo samo iskorištava nepostojanje bilo kakve vizije i strategije razvoja područja sa hrvatskom većinom, te uzima i ono malo što padne sa stola ljudi što nam vode općine i županije. Neophodno je revidiranje raspodjele neizravnih poreza, radi povećanja prihodovne strane županija s hrvatskom većinom, ali uz navike i praksu vodstva hrvatskih općina i županija, da je koeficijent ne znam koliki, županije i općine bi svejedno otišle u financijske dubioze. Iako su ljudi s terena tražili da se prijavimo i u drugim županijama i razinama, mi smo to odbili kako ne bi došlo rasipanja hrvatskih glasova.

Zar je toliko bitan zajednički nastup? Ovih dana je jedan dužnosnik HDZ-a 1990 iz Srednje Bosne izjavio da je za tu županiju bolje da ima više stranaka. Uz to, zar se trebalo pristati na ultimatum HDZ-a BiH „na sve razine skupa ili nigdje“?

Zajednički nastup na državnoj i federalnoj razini je od vitalnog nacionalnog interesa, ako ništa radi kompenzacijskog izbornog sustava. Morate imati u vidu da je politička disperzija i nikad više kandidata na bošnjačkoj sceni tolika da će Bošnjaci izići na izbore u većem omjeru nego ranije, što će ovog izbornog ciklusa podići izborni prag za sve razine. S druge strane imate rast broja izbornih apstinenata kod Hrvata. Postoji realna opcija, dakle, da određene stranke sa hrvatskim predznakom neće dostići taj izborni prag, što znači da postoji vrlo realna mogućnost propadanja više tisuća hrvatskih glasova. Nije istina da je HDZ BiH dao ultimatum zajedničkog izlaska na sve razine. O tome se krenulo govoriti tek u trenutku kada je HDZ1990 odbio izići zajednički na izbore za federalnu i državnu razinu, iako je bio izrađen dokument raspodjele odgovornosti i omjera zastupljenosti kandidata na listam ovih razina, kao i za županije gdje su Hrvati manjina, dok se u ZHŽ, HNŽ-u i HBŽ-u planiralo ići odvojeno. To je bilo i dogovoreno unutar HDZ1990, potražite izjavu predsjednika HDZ1990 s početka veljače ove godine. Što se tiče izlaska u Srednjoj Bosni, nepoznanica mi je po kojoj analizi je za tu županiju bolje da se iziđe sa više lista, kad bih je vidio, tek onda bih mogao dati komentar na nju.

Šta je po Vama najbitnije za hrvatskog čovjeka na području BiH?

Potrebno je dogovoriti koji je to minimum načela hrvatske politike u BiH koji se mora poštovati i na temelju čega graditi našu budućnost u BiH, kako bi imali jasan odgovor i na politička podmetanja drugih naroda, ali i političko licemjerstvo unutar našeg korpusa. Tu vidim enormnu ulogu HNS-a, ali ne HNS-a kakav je danas, nego reformiranog u skladu sa načelima koja smo mi iz HRS-a dali na diskusiju i gdje bi se ta načela morala donijeti. U trenutku dogovaranja načela, rodit će se i vizija o tome gdje želimo da Hrvati budu nakon 20 godina od danas i kakvo društvo ćemo ostaviti onima koji dolaze iza nas.

Šta mislite o Trećem entitetu?

HRS će ovih dana izići sa dokumentom prijedloga preustroja Federacije, što će biti uvod u preustroj BiH, na način da će se poštovati prava svakoga naroda, bez obzira gdje on živio, te osigurati ekonomska održivost BiH. Po nama, to je hrvatska federalna jedinica, sa jasno definiranim teritorijalnim i administrativnim gabaritima. Neophodno je drastično skresati ovaj neodrživ i nefunkcionalan birokratski aparat koji će, u protivnom, BiH odvesti u bankrot. Naš prijedlog će ići u smijeru teritorijalnog preustroja u skladu sa pokrivenošću zemaljskom infrastrukturom elektroprivreda i telekoma, te preraspodjele nadležnosti sa trenutne federalne razine, na razinu novih federalnih jedinica ili, ovisno o tematici, na razinu države. Primjerice, vlasnički udio u javnim poduzećima bi se također redefinirao, a i redefinirao bi se i federalni dug na način da bi ga nove jedinice naslijedile u omjeru ovisnom o područjima i populaciji gdje je i kako utrošen. Definirali bi se, naravno, mehanizmi poštivanja i zaštite svih onih koji bi bili eventualna manjina u određenoj jedinici, da li uvođenjem novih distrikta, reorganizacije općina ili sl., javnost će vidjeti u našem prijedlogu. Teritorijalno administrativno preuređenje je jedina moguća budućnost BiH, koliko god se to nekome ne sviđalo. Kada sa mjerljivim argumentima, koji će biti kategorički odmak od „pozdrava iz stolnog grada iz budućeg hrvatskog entiteta“, iziđemo u javnost, jedva čekam čuti i vidjeti protuargumente.

Bili ste član HDZ 1990. Zašto ste napustili tu političku stranku, te kakvo imate sada mišljenje o Martinu Ragužu predsjedniku te stranke?

Bio sam član HDZ-a 1990 i više nisam, trenutno sam toliko okupiran sa HRS-om i imamo toliko aktivnosti da me HDZ 1990, kao moja bivša stranka, zanima vjerojatno manje nego što Martina Raguža, kojeg spominjete, zanima njegova Liberalno demokratska stranka. Političke stranke u BiH su u sustavu vrijednosti u kojem živimo nužno zlo. U trenutku mog prvog političkog angažmana, HDZ1990 je bilo manje loše rješenje, jer ruku na srce, i jedan i drugi HDZ su dva lica iste medalje, što sam govorio i kada sam bio član te stranke, lako je provjeriti. Ta je stranka doživjela ideološki zaokret, a ulazak Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića to najbolje dokazuju. Prvi je kreirao Alijansu, drugi Platformu. Prema tome, HDZ 1990 je odabrao svoj put, kojim ja nisam htio ići, jer taj put vodi u scenarije koje su naš narod dovele u situaciju ustavnopravne, ali i ekonomske neravnopravnosti i podređenosti većini.

Kakvo je Vaše mišljene o predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću te o njegovoj politici koju vodi?

O njemu kao predsjedniku HDZ BiH ne mogu govoriti jer me ni ta stranka ne zanima, niti sam njome okupiran, osim kada se radi o svim društvenim anomalijama i šteti uzrokovanoj lošim radom HDZ-ovskih kadrova. Međutim, kao predsjedniku HNS-a i osobi koja za sobom nosi najveći hrvatski legitimitet, mogu reći samo da trenutno njegova najjača snaga leži u činjenici da su oni koji sebe nazivaju njegovom alternativom gori izbor od njega. Kao predsjednik HNS-a snosi najveću odgovornost što ova institucija u praksi nije opravdala svoju misiju. Predsjednik HNS-a mora znati da cilj HNS-ove liste nije da se provjereni HDZ-ovski kadrovi, koji ničim nisu to zaslužili i koji su najodgovorniji za katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom, vrate na federalne proračunske jasle. Misija HNS-ove liste je da se nakon izbora krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje, a ne pozicioniranje istrošenih, ali poslušnih kadrova. Dragan Čović će postati član Predsjedništva, jer je objektivno bez konkurencije, ali šta nakon toga? Gdje je ta jasna vizija i taj konkretni program? Ne može biti strategija samo u činjenici da „alternativa“ galopira u neke nove alijanse. Ponovio sam u više navrata: ne možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH buđenje iz apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na stranačku kadrovsku križaljku i predizborne poruke. Na žalost dovedeni smo u situaciju da podrška HNS-ovoj listi na razini federacije i države nema alternativu u ovom izbornom ciklusu. HRS će zato na sebe preuzeti ulogu korektiva unutar HNS-a. Počeli smo to prijedlogom preustroja HNS-a, izići ćemo sa prijedlogom preustroja FBiH, mi ćemo gristi, ne znamo hoće li biti uspjeha u tome, ali ono što je definitivno, nećemo se umoriti niti odustati.

Poručite našim čitateljima zašto da glasaju za HRS na predstojećim izborima?

Neću poručivati ikome da glasuje za nas, jer želimo biti prepoznati po onome što radimo i propagiramo, a ne da bilo koga vučemo za rukav. Nismo opterećeni vlašću, jer nama nije cilj vladati, nego mijenjati društvo. Politiku opčinjenu i opsesivno usmjerenu ka osvajanju vlasti ostavljamo drugima, ako ništa drugo, tu konkurencije ima na pretek. HRS čine mladi ljudi, politički i mentalitetski neopterećeni partitokracijom i komunističkim načinom razmišljanja, ljudi koji imaju smjelosti staviti svoj obraz na kocku, imaju hrabrosti ukazati na sve ono loše u društvu, ali i koji daju jasne ideje, utemeljene na realno izvedivim temeljima. Obećanja radnih mjesta, licitiranje nacionalnim interesima, floskule o harmonizaciji, europeizaciji i dr., prepuštamo drugima. Oni koji nas prepoznaju neka glasuju za nas. Svi drugi, kao što rekoh, imaju za koga drugog glasovati. Ono što je sigurno, mi ćemo svoj glas opravdati i zaslužiti, a što se drugih tiče, neka se birači upitaju jesu li ga oni zaslužili i opravdali nakon što su im glas dali na prošlom izbornom ciklusu…i onom prije toga…, i onom prije toga, i tako redom.

dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Šuker: Od osamostaljenja države, brodogradnja je ‘progutala’ oko 35 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Od osamostaljenja hrvatske države, brodogradnja je “progutala” oko 35 milijardi kuna, a danas je na koljenima, istaknuo je u srijedu zastupnik Ivan Šuker (HDZ) u saborskoj raspravi o Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2017., s koje je poručeno da dane potpore i njihove učinke treba kontrolirati.

Što se tiče brodogradnje, konačno trebamo pogledati istini u oči, rekao je Šuker nezadovoljan što je na raspravi o potporama bilo manje od deset zastupnika, iako se javnost proteklih mjeseci “obasipala” brigom za Uljanik.

Danas je bila prilika da se progovori o potporama u brodogradnji, rekao je zastupnik, citirajući podatak iz Izvješća da je država u 2015. za jamstva brodogradnji dala 3, 6 milijardi kuna, a godinu poslije preko milijardu kuna.

Nama sada ta jamstva dolaze na naplatu, pa je pitanje, ili je netko lagao kad je tražio jamstvo ili netko nije obraćao pozornost kad ih je davao, naglasio je.

Potpore treba kontrolirati, no sustav kontrole je kod nas zakazao, kako u poljoprivredi, tako i u brodogradnji, tvrdi Tomislav Žagar (NZ).

“Neki dan sam bio u jednom vinogradu, jedva izvukao živu glavu, trebala mi je mačeta da izađem vani, nitko ne kontrolira za što novac odlazi”, kaže zastupnik, dodajući kako je ista stvar i u brodogradnji. “Imali su uprave koje su godinama tamo sjedile, na kraju nitko više ne spominje tko ih je postavio, što su radile, da je slini novac propadao”, kazao je Žagar.

Prema potporama danim poljoprivredi, ona bi trebala puno bolje stajati, ali to nije slučaj, dodaje Grozdana Perić (HDZ), navodeći da glavninu potpora čine subvencije (72, 7 posto), kapitalnih je ulaganja svega 15, 3 posto, a poreznih olakšica 12 posto.

Godišnje izvješće o kojem je Sabor raspravljao ‘otkriva’ da je u 2017. dodijeljeno ukupno 12, 4 milijardi kuna potpora, što je 975 milijuna kuna (8,5 posto) više nego 2016. te 2,5 milijardi (25,5 posto) više nego 2015.

Udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je 3,4 posto, po zaposlenom su iznosile 8.807 kuna, a po stanovniku 2.950 kuna.

Od ukupno dodijeljenih, potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 42 posto, odnosno 5, 2 milijarde kuna i ‘narasle’ su u odnosu na 2016. i na 2015. godinu.

(Hina)

 

IDS brine ‘bujanje fašizma u Hrvatskoj’ – Bujanje Uljanikova duga im je promaklo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Evo tko će predstavljati Hrvate u Domu naroda

Objavljeno

na

Objavio

klix.ba

Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH izabrali su danas izaslanike za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izabrani su izaslanici u Klub Hrvata i Klub Bošnjaka Doma naroda PSBiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Tako će u Klubu Hrvata biti predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a BiH Dragan Čović, aktualni predsjedatelj Doma naroda  PSBIH Bariša Čolak, ministrica obrane Marina Pendeš i dosadašnja predsjedateljica DN PFBIH Lidija Bradara iz HDZ-a, te Zlatko Miletić iz Demokratske fronte.

u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda će biti Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz SDA, Denis Bećirović iz SDP-a te Fahrudin Radončić iz SBB-a.

Podsjećamo, u Klubu Srba u državnom Domu naroda iz Republike Srpske su izabrani Dušanka Majkić, Lazar Prodanović, Sredoje Nović i Nikola Špirić iz SNSD-a i Mladen Bosić iz SDS-a.

Ovime je kompletiran proces formiranja zakonodavne vlasti u BiH na svim razinama vlasti.

Zahvaljujući Uputstvu Središnjeg izbornog povjerenstva o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji nije u skladu sa presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić u Klub Hrvata  Doma naroda PS BiH izabran je i Zlatko Miletić iz DF-a koji nema legitimitet naroda kojega predstavlja.

Zlatko Miletić, od oca Jovana i majke Ajše, prvi put se izjasnio kao Hrvat da bi mogao biti izabran za ravnatelja Federalne uprave policije, budući da je to mjesto pripadalo predstavniku Hrvata, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Zlatko Miletić je Glavni tajnik Demokratske fronte. On je neposredno nakon što je Željko Komšić  treći put izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH otkrio kako su pokušali ucjenjivati Hrvate. “Išli smo toliko daleko da smo im (HDZ-u BiH) u jednom trenutku ponudili da svih 17 mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije pripadne njima, ali uz uvjet da Dom naroda ima samo ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa odnosno da ne bude u ulozi Zastupničkog doma. Ponudili smo im da se vrati ‘Travanjski paket’ obećavši da će Željko Komšić povući svoju kandidaturu za člana Predsjedništva”, kazao je Miletić gostujući u programu jedne bh. televizije.

Ostaje za vidjeti kakvo će Miletićevo djelovati u Domu naroda Parlamenta BiH jer neće imati priliku utjecati na donošenje odluka unutar Kluba Hrvata jer preostala 4 izaslanika dolaze iz HDZ-a BiH odnosno HNS-a BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari