Pratite nas

Politika

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske Stranke

Objavljeno

na

Slaven Raguž predsjednik HRS-a, kako piše portal dnevno.ba, je dao intervju za javno.ba gdje je izinio svoje mišljenje i stavove kako o situaciji u FBiH tako i položaju Hrvata na ovim prostorima. Intervju prenosimo u cijelosti u integralnom obliku pa pitanja nisu prevedena na hrvatski jezik:

 Zbog čega ste zajedno sa svojim suradnicima osnovali HRS?

slavenraguzhrsIz prostog razloga što je naše društvo postalo društvo povlaštenih elita i društvo podijeljeno na kaste, čiji su predvodnici postale naše vladajuće političke stranke. Vlast je postala cilj, a ne sredstvo, a jedini cilj je zasjesti u fotelju i prespavati mandate. Uzmite samo primjer HNŽ-a: godišnje više od 1 mln KM ide na financiranje stranaka i stranačkih zastupnika. Nemoguće je primjerice dobiti posao i zarađivati za život ako niste stranački opredijeljeni, a stranke su se pretvorile u zavode za upošljavanje. Čovjeku je ostavljen izbor ili pogni kralješnicu pod ovim sustavom vrijednosti ili odseli. Mi nećemo niti jedno niti drugo, nego ćemo stati protiv, jer želimo ovdje živjeti i umrijeti. Republikanska misao, teorijski, je ona koja izjednačava svakoga pred zakonom, ne poznaje bilo kakve privilegije povlaštenima, osobito onima koji obnašaju vlast, iz tog razloga republikanska. U jednaku ravan stavlja i prava pojedinca i prava naroda. Dodajte da pored ovoga imamo i ured OHR-a koji diktatorski vlada nad BiH derogirajući njenu suverenost na račun Hrvata, krčeći put majorizaciji najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, republikanski duh dobiva u potpunosti svoj smisao, osobito s aspekta hrvatskoga naroda.

Koji je plan i program Vaše političke opcije?

Prvo za što se zalažemo jeste onemogućavanje profesionalizacije mandata, reduciranje privilegija svim dužnosnicima, te reduciranje broja mandata. Imamo vječne političare koji se desetljećima vrte po funkcijama, bez da su to ičim zaslužili. Samo ukidanjem profesionalizacije mandata i proračunskog financiranja stranaka, recimo, u HNŽ se na razini godine može uštedjeti i do 3 mln KM, koje se mogu prenamijeniti u druge društveno osvještenije svrhe, poput porodiljnih naknada ili besplatnih udžbenika. Druga stvar, je jasan gospodarski program, kroz tri temeljna segmenta: poljoprivredni, turistički i industrijski/energetski . Fiskalnom politikom rasteretiti poduzetnike, a kompenzirati to višim stopama na potrošnju, osobito povećanjem trošarina na luksuznu robu, te alkohol i duhanske proizvode. Detaljnije se može vidjeti u našem programu na našoj web stranici. Naravno, ne zanemarujemo i nacionalnu dimenziju, ali ne na način licitiranja sa neriješenim ustavno pravnim statusom Hrvata u BiH, nego jasnim projektima, a to smo pokazali našim prijedlogom preustroja HNS-a, prijedlogom rješenja za grad Mostar, a ovih dana završavamo i prijedlog preustroja BiH, na realno izvedivim gabaritima.

Približavaju nam se izbori, na kojima razinama HRS izlazi na izbore?

HRS izlazi na županijskoj razini i to u ZHŽ i HNŽ, tj. tamo gdje nije ugrožen hrvatski nacionalni interes i tamo gdje je od vitalnog interesa pluralizam unutar hrvatskog političkog korpusa. U situaciji smo da su nam općine i županije gdje smo većina praktično pred bankrotom. Nije istina da nam je za to krivo Sarajevo, nego smo prvo mi krivi sami sebi, a Sarajevo samo iskorištava nepostojanje bilo kakve vizije i strategije razvoja područja sa hrvatskom većinom, te uzima i ono malo što padne sa stola ljudi što nam vode općine i županije. Neophodno je revidiranje raspodjele neizravnih poreza, radi povećanja prihodovne strane županija s hrvatskom većinom, ali uz navike i praksu vodstva hrvatskih općina i županija, da je koeficijent ne znam koliki, županije i općine bi svejedno otišle u financijske dubioze. Iako su ljudi s terena tražili da se prijavimo i u drugim županijama i razinama, mi smo to odbili kako ne bi došlo rasipanja hrvatskih glasova.

Zar je toliko bitan zajednički nastup? Ovih dana je jedan dužnosnik HDZ-a 1990 iz Srednje Bosne izjavio da je za tu županiju bolje da ima više stranaka. Uz to, zar se trebalo pristati na ultimatum HDZ-a BiH „na sve razine skupa ili nigdje“?

Zajednički nastup na državnoj i federalnoj razini je od vitalnog nacionalnog interesa, ako ništa radi kompenzacijskog izbornog sustava. Morate imati u vidu da je politička disperzija i nikad više kandidata na bošnjačkoj sceni tolika da će Bošnjaci izići na izbore u većem omjeru nego ranije, što će ovog izbornog ciklusa podići izborni prag za sve razine. S druge strane imate rast broja izbornih apstinenata kod Hrvata. Postoji realna opcija, dakle, da određene stranke sa hrvatskim predznakom neće dostići taj izborni prag, što znači da postoji vrlo realna mogućnost propadanja više tisuća hrvatskih glasova. Nije istina da je HDZ BiH dao ultimatum zajedničkog izlaska na sve razine. O tome se krenulo govoriti tek u trenutku kada je HDZ1990 odbio izići zajednički na izbore za federalnu i državnu razinu, iako je bio izrađen dokument raspodjele odgovornosti i omjera zastupljenosti kandidata na listam ovih razina, kao i za županije gdje su Hrvati manjina, dok se u ZHŽ, HNŽ-u i HBŽ-u planiralo ići odvojeno. To je bilo i dogovoreno unutar HDZ1990, potražite izjavu predsjednika HDZ1990 s početka veljače ove godine. Što se tiče izlaska u Srednjoj Bosni, nepoznanica mi je po kojoj analizi je za tu županiju bolje da se iziđe sa više lista, kad bih je vidio, tek onda bih mogao dati komentar na nju.

Šta je po Vama najbitnije za hrvatskog čovjeka na području BiH?

Potrebno je dogovoriti koji je to minimum načela hrvatske politike u BiH koji se mora poštovati i na temelju čega graditi našu budućnost u BiH, kako bi imali jasan odgovor i na politička podmetanja drugih naroda, ali i političko licemjerstvo unutar našeg korpusa. Tu vidim enormnu ulogu HNS-a, ali ne HNS-a kakav je danas, nego reformiranog u skladu sa načelima koja smo mi iz HRS-a dali na diskusiju i gdje bi se ta načela morala donijeti. U trenutku dogovaranja načela, rodit će se i vizija o tome gdje želimo da Hrvati budu nakon 20 godina od danas i kakvo društvo ćemo ostaviti onima koji dolaze iza nas.

Šta mislite o Trećem entitetu?

HRS će ovih dana izići sa dokumentom prijedloga preustroja Federacije, što će biti uvod u preustroj BiH, na način da će se poštovati prava svakoga naroda, bez obzira gdje on živio, te osigurati ekonomska održivost BiH. Po nama, to je hrvatska federalna jedinica, sa jasno definiranim teritorijalnim i administrativnim gabaritima. Neophodno je drastično skresati ovaj neodrživ i nefunkcionalan birokratski aparat koji će, u protivnom, BiH odvesti u bankrot. Naš prijedlog će ići u smijeru teritorijalnog preustroja u skladu sa pokrivenošću zemaljskom infrastrukturom elektroprivreda i telekoma, te preraspodjele nadležnosti sa trenutne federalne razine, na razinu novih federalnih jedinica ili, ovisno o tematici, na razinu države. Primjerice, vlasnički udio u javnim poduzećima bi se također redefinirao, a i redefinirao bi se i federalni dug na način da bi ga nove jedinice naslijedile u omjeru ovisnom o područjima i populaciji gdje je i kako utrošen. Definirali bi se, naravno, mehanizmi poštivanja i zaštite svih onih koji bi bili eventualna manjina u određenoj jedinici, da li uvođenjem novih distrikta, reorganizacije općina ili sl., javnost će vidjeti u našem prijedlogu. Teritorijalno administrativno preuređenje je jedina moguća budućnost BiH, koliko god se to nekome ne sviđalo. Kada sa mjerljivim argumentima, koji će biti kategorički odmak od „pozdrava iz stolnog grada iz budućeg hrvatskog entiteta“, iziđemo u javnost, jedva čekam čuti i vidjeti protuargumente.

Bili ste član HDZ 1990. Zašto ste napustili tu političku stranku, te kakvo imate sada mišljenje o Martinu Ragužu predsjedniku te stranke?

Bio sam član HDZ-a 1990 i više nisam, trenutno sam toliko okupiran sa HRS-om i imamo toliko aktivnosti da me HDZ 1990, kao moja bivša stranka, zanima vjerojatno manje nego što Martina Raguža, kojeg spominjete, zanima njegova Liberalno demokratska stranka. Političke stranke u BiH su u sustavu vrijednosti u kojem živimo nužno zlo. U trenutku mog prvog političkog angažmana, HDZ1990 je bilo manje loše rješenje, jer ruku na srce, i jedan i drugi HDZ su dva lica iste medalje, što sam govorio i kada sam bio član te stranke, lako je provjeriti. Ta je stranka doživjela ideološki zaokret, a ulazak Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića to najbolje dokazuju. Prvi je kreirao Alijansu, drugi Platformu. Prema tome, HDZ 1990 je odabrao svoj put, kojim ja nisam htio ići, jer taj put vodi u scenarije koje su naš narod dovele u situaciju ustavnopravne, ali i ekonomske neravnopravnosti i podređenosti većini.

Kakvo je Vaše mišljene o predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću te o njegovoj politici koju vodi?

O njemu kao predsjedniku HDZ BiH ne mogu govoriti jer me ni ta stranka ne zanima, niti sam njome okupiran, osim kada se radi o svim društvenim anomalijama i šteti uzrokovanoj lošim radom HDZ-ovskih kadrova. Međutim, kao predsjedniku HNS-a i osobi koja za sobom nosi najveći hrvatski legitimitet, mogu reći samo da trenutno njegova najjača snaga leži u činjenici da su oni koji sebe nazivaju njegovom alternativom gori izbor od njega. Kao predsjednik HNS-a snosi najveću odgovornost što ova institucija u praksi nije opravdala svoju misiju. Predsjednik HNS-a mora znati da cilj HNS-ove liste nije da se provjereni HDZ-ovski kadrovi, koji ničim nisu to zaslužili i koji su najodgovorniji za katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom, vrate na federalne proračunske jasle. Misija HNS-ove liste je da se nakon izbora krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje, a ne pozicioniranje istrošenih, ali poslušnih kadrova. Dragan Čović će postati član Predsjedništva, jer je objektivno bez konkurencije, ali šta nakon toga? Gdje je ta jasna vizija i taj konkretni program? Ne može biti strategija samo u činjenici da „alternativa“ galopira u neke nove alijanse. Ponovio sam u više navrata: ne možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH buđenje iz apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na stranačku kadrovsku križaljku i predizborne poruke. Na žalost dovedeni smo u situaciju da podrška HNS-ovoj listi na razini federacije i države nema alternativu u ovom izbornom ciklusu. HRS će zato na sebe preuzeti ulogu korektiva unutar HNS-a. Počeli smo to prijedlogom preustroja HNS-a, izići ćemo sa prijedlogom preustroja FBiH, mi ćemo gristi, ne znamo hoće li biti uspjeha u tome, ali ono što je definitivno, nećemo se umoriti niti odustati.

Poručite našim čitateljima zašto da glasaju za HRS na predstojećim izborima?

Neću poručivati ikome da glasuje za nas, jer želimo biti prepoznati po onome što radimo i propagiramo, a ne da bilo koga vučemo za rukav. Nismo opterećeni vlašću, jer nama nije cilj vladati, nego mijenjati društvo. Politiku opčinjenu i opsesivno usmjerenu ka osvajanju vlasti ostavljamo drugima, ako ništa drugo, tu konkurencije ima na pretek. HRS čine mladi ljudi, politički i mentalitetski neopterećeni partitokracijom i komunističkim načinom razmišljanja, ljudi koji imaju smjelosti staviti svoj obraz na kocku, imaju hrabrosti ukazati na sve ono loše u društvu, ali i koji daju jasne ideje, utemeljene na realno izvedivim temeljima. Obećanja radnih mjesta, licitiranje nacionalnim interesima, floskule o harmonizaciji, europeizaciji i dr., prepuštamo drugima. Oni koji nas prepoznaju neka glasuju za nas. Svi drugi, kao što rekoh, imaju za koga drugog glasovati. Ono što je sigurno, mi ćemo svoj glas opravdati i zaslužiti, a što se drugih tiče, neka se birači upitaju jesu li ga oni zaslužili i opravdali nakon što su im glas dali na prošlom izbornom ciklusu…i onom prije toga…, i onom prije toga, i tako redom.

dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Dubravka Šuica: Europski parlament traži žurnu izmjenu izbornog zakona

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dubravka Šuica/fb

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis kako je Europski parlament tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda, smanjile izborne manipulacije te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH.

Komentirajući izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, Šuica je rekla kako nije dobro što je hrvatski predstavnik izabran u predsjedništvo Bosne i Hercegovine većinom glasova Bošnjaka jer to nije u duhu Daytona.

Europski parlament je tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i smanjila manipulacija na izborima.

Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH, svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Izborno zakonodavstvo je nužno promijeniti sukladno odluci Ustavnog suda BiH, tvrdi Šuica.

Zastupnici u Europskom parlamentu, kao i drugi dužnosnici Europske unije upoznati su s problemom kršenjem prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pozvali su političke vođe u Bosni i Hercegovini na dogovor o pitanju neizravnog izbora u Dom naroda entiteta Federacije te su ponovno istaknuli kako je potrebno žurno izmijeniti izborno zakonodavstvo upravo da bi se zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, tvrdi Šuica.

Na upit može li se očekivati da će Europa prepoznati namjere bošnjačkih političkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s izraženom bošnjačkom dominacijom, Šuica naglašava kako bi takvo prekrajanje Federacije bilo u strogoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom, a samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine, stoga je uvjerena da do takvog raspleta situacije neće i ne smije doći.

Ono na čemu treba nastaviti inzistirati je izmjena izbornog zakonodavstva sukladno odluci Ustavnog suda BiH kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, tvrdi Šuica.

Na upit hoće li Komšićeva zapaljiva retorika ugroziti europski put i dobivanje statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, Šuica navodi kako je pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno veće od Željka Komšića.

Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku BiH na njenom putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama.

No, ostaje činjenica da će bez poštivanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan, naglasila je Šuica.

U Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta odlučeno je da će se pričekati rezultati i sam proces izbora kako bi se nastavilo s procesom amandmana za ovogodišnje Izvješće o napretku.

Tako sam u ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom u amandmanima izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda.

Naglasila sam kako Europski parlament traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i reducirala manipulacija izborima, objasnila je Šuica.

U svibnju su novi europski izbori, na upit hoće li Europska komisija i Europski parlament u novom sazivu imati sluha za Bosnu i Hercegovinu i njene probleme, Šuica je rekla kako je uvjerena da će Europska komisija i Europski parlament nakon izbora u svibnju nastaviti s punom podrškom Bosni i Hercegovini, kako za potrebne unutarnje reforme, tako i za nastavak europskih integracija. (HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP ostao bez još jednog saborskog zastupnika: Mario Habek izašao iz stranke

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

SDP ostaje bez još jednog zastupnika u Hrvatskom saboru nakon što je Mario Habek u srijedu u Varaždinu na konferenciji za novinare objavio da izlazi iz stranke nakon 20 godina članstva i da će odsada djelovati u Saboru kao nezavisni zastupnik.

Saborski zastupnik SDP-a u četvrtom mandatu te bivši predsjednik te stranke u Varaždinskoj županiji rekao je da je odluku donio zbog nemogućnosti suradnje s novim županijskim vodstvom i predsjednicom Barbarom Antolić Vuporom.

“Nakon unutarstranačkih izbora na županijskoj razini i novog izabranog vodstva za koje sam već više puta napomenuo da ga ne priznajem i koje je pokrenulo postupak mojeg isključenja iz SDP-a, ne vidim nikakav moguć daljnji vid suradnje s tim istim vodstvom. Stanje u SDP-u je iznimno loše. Strankom vladaju međusobne optužbe, mržnja, iznošenje laži o kolegama. Na temelju toga donio sam odluku da nakon 20 godina članstva u SDP-u od danas nisam član iste te stranke“, izvijestio je Habek.

Na unutarstranačkim izborima u Varaždinskoj županiji u lipnju Habek se nije ponovo kandidirao za predsjednika, a podržao je kandidaturu ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića.

Nakon izbora, koje je Antolić Vupora dobila s 51,4 posto glasova, Habek i Bilić optužili su novu predsjednicu zbog nepravilnosti u izbornom procesu nakon čega je protiv Habeka u kolovozu novo županijsko vodstvo predložilo pokretanje stegovnog postupka “zbog štetnih medijskih istupa”.

Habek je također ustvrdio kako današnji SDP nije stranka u kakvoj želi biti i kakva je bila pod vodstvom Zorana Milanovića.

“Što se tiče mojeg daljnjeg političkog djelovanja, želim skratiti muke svima onima koji šire laže o meni i dalje. Bit ću nezavisan zastupnik u Saboru i ne prelazim u niti jednu drugu stranku”, rekao je Habek te dodao da su ga građani izabrali i da po zakonu taj mandat pripada njemu.

“Ni županijsko vodstvo ni vodstvo SDP-a Hrvatske nije me postavilo na listu za Sabor tako da ću taj mandat odraditi kao nezavisan zastupnik do kraja“, rekao je Habek.

Napomenuo je i da ga na dužnosti u varaždinskoj Županijskoj skupštini mijenja Luka Zrinski koji do daljnjeg ostaje SDP-u, ali ne zna “što će biti za mjesec, dva, tri ili godinu dana”.

Na novinarski upit hoće li podržavati zakonske prijedloge vladajuće većine u Saboru, odgovorio je da su i do sada članovi SDP-a podržali mnoge zakone koje je predložila Vlada.

“Svi oni zakonski prijedlozi koji će ići za dobrobit građana Hrvatske, odnosno 3. izborne jedinice, u konačnici građana Varaždinske županije iz koje dolazim i koji su me birali, naravno da ću podržati”, najavio je Habek.

Dodao je i da s kolegama koji su također izašli iz SDP-a, poput Milanke Opačić i Bojana Glavaševića, nije razgovarao o konkretnoj suradnji.

(Hina)

Bivša HNS-ova zastupnica Marija Puh prelazi u stranku Milana Bandića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari