Pratite nas

Razgovor

Slavica Barešić: Nije me strah, moj je narod uza me i pokojnoga supruga Mira Barešića

Objavljeno

na

Policiji smo dali imena crvenih jugobandita i izdajica koji su oskvrnuli spomenik

Tzv. Antifa Šibenik prošli se tjedan pohvalila na facebooku fotografijom spomenika Mire Barešića u Dragama na kojoj mu je lijeva ruka zalivena crvenom bojom. Uz fotografiju je stajao natpis kako su ‘dobili fotografiju dovršenoga spomenika ustaškome ubojici Miri Barešiću’ te opis tko je i što je Barešić pa tako stoji kako je ‘Barešić je bio član opskurne paraustaške organizacije ‘Hrvatski narodni otpor’, koja je osnovana 1960. godine u Madridu pod vodstvom zločinca Maksa Luburića, ubio narodnog heroja Vladimira Rolovića borca Lovćenskog partizanskog odreda, 1. proleterske, 1. dalmatinske i 15. majevičke brigade, 17. i 38. istočnobosanske divizije NOVJ’.

Fotografija je na facebook postavljena u jutarnjim satima, kada se još nije ni znalo da se nešto dogodilo spomeniku jer je obitelj odlučila ne informirati medije o tome što se dogodilo. Očistili su spomenik, uklonili dio boje i odlučili pričekati tko će se pohvaliti djelom.

„Nismo htjeli dizati buku oko toga. Vjerovali smo da će se onaj tko je to napravio sam pohvaliti, što se na kraju i dogodilo. Nisu mogli izdržati pa su se pohvalili na fejsu. Čini se kako je to djelo Antife Šibenik i Antife Murter, a stanoviti Zoran Šarić iz Turnja kazao je da je to malo, da je trebalo napraviti više jer smatra da ne trebaju ustaški spomenici po Dalmaciji“, govori Slavica Barešić, supruga Mira Barešić, dodajući kako je sada sve na policiji kojoj su prije nekoliko dana proslijeđena i imena počinitelja.

Prepričavajući sporni događaj, gospođa Barešić govori kako ju je ujutro rano susjeda probudila i pozvala da pogleda spomenik. Bila je šokirana, zgranuta i nije mogla vjerovati. Prvotna reakcija mi je bila da vrištim, kaže Slavica, kojoj se još nisu slegli ni dojmovi od otkrivanja spomenika jer je kod njih u kući vrlo prometno zadnjih 20-ak dana. ‘Očekivala sam ovako nešto, nisam mislila da će biti tako brzo, ali sam znala da će nešto napraviti. Nisam očekivala da će se dići ovolika bura nakon otkrivanja spomenika, znala sam da hoće, ali ne u ovakvoj mjeri. Još nisam gledala ni sve napise. S obzirom na stanje u državi, na situaciju koja se podgrijavala nakon otkrivanja spomenika, bilo je sasvim jasno da će nešto loše uslijediti, govori Slavica, ističući kako svaki dan prima goste u Mirinoj rodnoj kući. Svaki dan navrati netko iz emigracije, ali i ljudi iz Hrvatske staju i fotografiju se uz spomenik, navrate, raspituju se i Miru. Svaki dan je netko tu.

U jutarnjim ga satima zalili crvenom bojom

Barešić naglašava kako nisu htjeli dizati buku oko situacije, ističe kako je odmah rekla da je riječ o domaćim ljudima jer smatra da se Srbi, bez obzira na poruke iz susjedne države, ne će zamarati ovime kad je u Hrvatskoj dovoljno izdajica.

„To je bilo negdje pred jutro. Svi su ljuti, a nitko to ne želi priznati. Kipar Ivan Kujundžić razočaran je, Slavica kaže kako je to očekivao, samo ne u tolikoj mjeri. Mi smo dio oprali, dio ćemo riješiti u narednim danim“, objašnjava Slavica Barešić.

Vraćajući se na večer kad se to dogodilo, ističe kako je cijeloga dana primala goste koji su dolazili fotografirati se uz spomenik, navratili bi do njih, malo popričali. Navečer je dosta kasno otišla na spavanje, ali joj je kći došla kasnije kući, negdje oko jedan sat iza ponoći jer je bila s društvom. „Otišla je ‘pozdraviti’ tatu, kako to i inače čini, i sve je bilo u redu. Nakon nešto više od pola sata isto je učinila i rodica i nije bilo ničega na spomenika. Mišljenja sam da se to dogodilo negdje pred jutro. Da su došli, zalili spomenik, zatim prekrili crvenom bojom natpis ulice Mile Budaka i na putu prema kući napravili su u Modravama, gdje pater Ike Madunić održava duhovne obnove Framašima, zvijezdu petokraku. To im je bio potez od Draga prema kući“, govori Slavica o oskvrnjenju spomenika.

„Poruka je jasna, krvave ruke…. Cijeli dan me držala tuga. U ponedjeljak je buknula bura u meni. Bila sam stvarno ljutita. Još kad sam vidjela pojedine komentare nekih komentatora, toliko sam se rasrdila“, prepričava još uvijek vidno rastresena Slavica Barešić.

Još je crvenih budala

Na pitanje je li ju strah nakon svega što se dogodilo, Slavica odmahuje glavom. Kaže kako se nikoga ne boji, predlagali su joj da ju čuvaju, ali ona smatra da za to nema potrebe. Bilo je i mnogo gorih situacija pa smo izdržali, tako ćemo i ovo. Govori kako nisu imali nikakvih prijetnji, ni prije, ni nakon podizanja spomenika, osim što je najmlađa kći Andrea dobila mejl u kojemu je stajalo da će osvetiti za Rolovića.

Službeno izvješće švedske policije, koje su nedavno objavile i jedne novine, pokazuje kako je Miro ubio Rolovića iz samoobrane. Osuđen je za čin koji je napravio, ali nije terorist, nigdje to ne piše ni u dokumentima. Terorist je bio samo za Jugoslaviju i to zato što je bio za Hrvatsku, govori Slavica, koja očekuje da sada policija odradi svoj posao jer ima imena počinitelja.

Ante Barešić, Mirin rođak i jedan od inicijatora podizanja spomenika u Dragama, bio je poprilično ljutit i šokiran zalijevanjem spomenika crvenom bojom. Barešić je u ponedjeljak dosta burno reagirao na cijelu situaciju pa su pojedini mediji prenijeli kako Barešićeva rodbina prijeti počiniteljima.

Nikakvih prijetnji nije bilo, nikome nisam prijetio. Zvali su me iz Slobodne Dalmacije, rekao sam da ne bi bilo dobro i da ih molimo da se ne ponovi jer ne će dobro završiti drugi put. Nikome nisam prijetio, nije mi to bilo na kraj pameti. Pitanje je kako to netko interpretira, govori Barešić. Ističe kako nije očekivao da će se ovako nešto dogoditi, da će netko crvenom bojom zaliti spomenik, nije mu bilo ni na kraj pameti. Da smo ovo očekivali, nastavlja, onda bismo neke stvari sigurno drugačije i napravili, ali o ovome zaista nisam razmišljao. Ne mogu vjerovati da još uvijek ima takvih budala, pogotovo mlađih s ovoga našeg područja.

Dodaje kako se nije nadao ni silnim napadima na njih nakon otkrivanja spomenika Miri Barešiću, ističe kako mu nije jasno da netko napada nešto u čemu nije sudjelovao, tvrdi kako ne vidi razloga zašto bi se nekoga prozivalo. Mi smo napravili to jer smo htjeli, ako imaš nešto protiv, to je tvoje pravo, tuži me pa ćemo to rješavati, ali ovako blatiti po medijima i vući Mirino ime i cijelu njegovu obitelj u blato, stvarno nije u redu, govori Barešić, naglašavajući kako nikoga ne diraju. Ističe kako je otkrivanje spomenika bilo veličanstveno, mnoštvo ljudi došli je dati im potporu, nigdje nije bilo ustaških obilježja, osim što je Bojan Glavašević pronašao slovo U na zastavi na kojoj je pisalo Frankfurt. Pita se kako netko može biti toliko zločest.

Prije nekoliko dana Joško Barešić, Mirin brat, dao je nekoliko izjava jednome lokalnom dnevniku u kojima je prozvao inicijatore spomenika i obitelj, naglašavajući kako njegov brat ne bi pristao na ovakav spomenik. Barešić se posebno obrušio na Antu Barešića, rođaka, koji je uz blagoslov Mirine obitelji, supruge Slavice i djece, krenuo u realizaciju spomenika. Joško Barešić tvrdi kako je sramotno da se molilo i skupljalo za spomenik, ne zanimaju ga čak ni počinitelji oskvrnuća spomenika te da je njegov brat zaslužio spomenik, ali da mu ga je trebala napraviti županija ili država.

Očekujemo da policija sankcionira počinitelje

Osvrćući se na ove izjave, Ante Barešić kaže da ‘ne zna koga je on to moljakao, kamo je hodao i tražio novac’. „Volio bih da se netko javi i kaže da sam ga ja molio da dade novac za spomenik. Izjave su me iznenadile, naravno. Joška sam vidio drugi dan, zvao sam ga da razgovarao, otišao je, nije uopće htio sa mnom razgovarati. Joško Barešić uopće nije sudjelovao u realizaciji bratova spomenika. Kad smo dobili zeleno svjetlo od Slavice, odmah smo ga zvali i rekli da idemo zajedno u realizacije u i podijelit ćemo to na tri djela, naravno ako ne bude donacija. Odbio je. Ali on nema nikakve veze s bratom, niti je kontaktirao s njim. Unatoč svemu tome, iznenadile su me njegove izjave jer to zaista nije u redu“, govori Barešić dodajući: „Putovnicu i papire za Miru i njegovu obitelj napravio sam ja, a pitanje je zašto to nije učinio njegov brat. Neka odgovori na to pitanje. Nije ni kontaktirao s Mirom, samo jednom i to nakon što sam ga ja odveo da ga pozdravi. Oni jesu braća, ali ne može mene nazivati nekim rođakom. Miro i ja smo bili bliski, spomenik je dignut zato što je Miro to zaslužio i mi smo to učinili uz blagoslov obitelji, što je najvažnije. Mišljenja onih koji nisu htjeli sudjelovati u tome, bez obzira na to što su dio obitelji, više me ne zanimaju i govore ponajviše o njima, jasan je Ante Barešić, koji zahvaljuje svim Mirinim prijateljima, hrvatskim emigrantima i svim Hrvatima u domovini koji su sudjelovali u realizaciji spomenika hrvatskome junaku Miri Barešiću.

Situacija oko počinitelja koji su ‘dovršili’ spomenik, kako stoji u njihovu opisu, još uvijek nije poznata. Šibenska Antifa na svojim je stranicama, nakon što je izašla vijest da su oni počinitelji ovoga djela, sve preusmjerila na Antifu Murter, komentirajući kako su ‘drugovi s Murtera dovršili posao’. Ti drugovi su, prema njihovim riječima, iste noći ‘uredili’ i ploču s imenom Ulice Mile Budaka u Pakoštanima, preinačivši je u Ulicu Mile Ludaka, dok su onu u Dragama išarali crvenom bojom. Počinitelji su prokazani i poznati, a na policiji je da konačno odradi svoj posao i sankcionira odgovorne.

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari