Pratite nas

Slavko Linić oštetio državu za 27 milijuna kuna?

Objavljeno

na

slavko-linic 2Četiri ključna dokumenta koja posjeduje Jutarnji potvrđuju da je Linić osobno donio i potpisao odluku na temelju koje je Ministarstvo financija izgubilo najmanje šest milijuna kuna, a ukupna šteta mogla bi se popeti čak i do 27 milijuna kuna

ZAGREB – Uskok je od Ministarstva financija zatražio da mu žurno dostavi cjelokupnu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na kupovinu zemljišta tvrtke Spačva kako bi odlučio o daljnjem postupanju.

“Povodom brojnih upita novinara vezanih za članak koji je pod nazivom “Za oranicu vrijednu 6 milijuna kuna Linić dao 33, nije htio slušati Poreznu“ objavljen u današnjem Jutarnjem listu objavljujemo priopćenje o postupanju Državnog odvjetništva. Nakon objavljivanja navedenog članka Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od Ministarstva financija Republike Hrvatske zatražio je žurno dostavljanje cjelokupne relevantne dokumentacije koja se odnosi na kupovinu zemljišta tvrtke Spačva kako bi odlučio o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju”, stoji u priopćenju danas objavljenom na stranicama DORH-a.

Jutarnji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari