Pratite nas

Događaji

Slavonija ‘najljepša hrvatska tajna’

Objavljeno

na

Čak 32 strana novinara i blogera sinoć (13. lipnja 2018. godine) u Hotelu Osijek nazočilo je svečanoj dodjeli nagrada „Zlatna penkala“, projektu Hrvatske turističke zajednice u komu se inozemne novinare nagrađuje za najbolje medijske objave o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. S njima su bili direktor HTZ-a Kristjan Staničić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica i drugi uzvanici. To je već 14. dodjela ovih nagrada, a po drugi puta održava se u Osijeku. Za strane turističke novinare ovaj događaj je samo dio trodnevnog programa njihova studijskog putovanja po Slavoniji i Baranji koji osim Osijeka obuhvaća Vukovar, Dalj, Erdut, Kopački rit i Đakovo.

– Hrvatska je danas pozicionirana kao vrlo atraktivna turistička destinacija u kojoj svatko može pronaći sadržaj za sebe, a ove godine odabrali smo Osijek i Slavoniju jer želimo poseban naglasak dati promociji hrvatske kontinentalne turističke ponude koja ima veliki potencijal u realizaciji cjelogodišnjeg turizma – istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dok je župan Ivan Anušić naglasio kako je „ovo događanje izuzetno bitno za turizam Osječko-baranjske županije. Polako idemo u smjeru onoga što smo si zacrtali, a to je da postanemo top destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj za koju će, bez daljnjega, trebati još puno raditi“.

– Sada je vrijeme da pionirski pothvati u kontinentalnom turizmu prerastu u ozbiljan seniorski posao u komu će kontinentalni turizam preuzeti primat u Osječko-baranjskoj županiji i Republici Hrvatskoj. To se može napraviti, a već radimo puno na strateškom planiranju, vidljivosti i organizaciji turističke ponude u našoj županiji. Turistički business progresivno raste u cijelom svijetu, a ima jako puno turista, odnosno ljudi koji su spremni doći, pogledati, popiti dobro vino, pojesti dobru hranu, vidjeti Kopački rit i sve naše ljepote. Turisti moraju samo saznati za nas, a saznat će vrlo brzo i sigurno će doći – rekao je župan Ivan Anušić.

Pomoćnica ministra Snježana Brzica naglasila je kako je kontinentalni turizam izuzetno zahtjevna djelatnost za koju je, između ostalog, važno donošenje i striktno provođenje turističkih strategija te izgradnja infrastrukture. Posebno je pozdravila osnivanje zasebnog upravnog odjela za kontinentalni turizam u Osječko-baranjskoj županiji.
Jadran i kontinent nisu isto, pa ni zakoni ne mogu biti isti

O problematici kontinentalnog turizma župan Ivan Anušić i pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam Tatjana Roth danas su na radnom sastanku razgovarali s direktorom HTZ-a Kristjanom Staničićem i njegovim suradnicama. Župan je rekao kako kontinentalni turizam vidi kao temelj gospodarskog razvoja Županije te podsjetio kako je Ministarstvo turizma angažiralo Institut za turizam za izradu projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem koji će uvezati svih pet slavonskih županija u razvoju kontinentalnog turizma. Na sastanku se razmatralo i potencijale biciklističkog, eno-gastro, zdravstvenog i lovnog turizma, kao i o prometnoj povezanosti Osječko-baranjske županije s ostatkom Hrvatske, Europe i svijetom.

Posebna tema su bili nacrti prijedloga turističkih zakona, osobito odredbe da su OPG-ovi sa smještajnom uslugom ograničeni u posluživanje hrane u vlastitoj proizvodnji. Zaključeno je da su takve postavke korak unatrag za ruralni turizam i autohtonu ponudu na području Slavonije i Baranje, a i šire te će Osječko-baranjska županija uputiti svoj komentar Ministarstvu turizma s navedenim konkretnim primjerima te zatražiti da OPG-ovi ostanu zaštićeni u ponudi svojih autohtonih domaćih proizvoda koji privlače goste kontinentalnom turizmu.

Turizam na Jadranu i na kontinentu nisu isti te je potrebno prilagoditi zakone jednima i drugima, zaključeno je. Na kraju su se složili da je cilj HTZ produljenje trajanje turističke sezone, a kontinentalni turizam u području Slavonije i Baranje idealan je za ostvarenje tog cilja jer ponuda traje tijekom cijele godine.

Dobitnici „Zlatne penkale“ iz Njemačke, Slovenije i Velike Britanije 

Dobitnice Grand prix nagrade za najbolju reportažu tiskanog medija su Christine Hinkofer i Beate Winterer iz njemačkog Münchner Merkura, koje su prošle godine sudjelovale na studijskom putovanju kroz Slavoniju, a čiji su rezultat čak tri reportaže o Slavoniji koja je njemačkim čitateljima u prvom nastavku prikazana kao „najljepša hrvatska tajna“.

Grand prix za najbolju reportažu elektroničkog medija dobili su Mojca Mavec i Jan Vasiljević s nacionalne slovenske televizije RTV SLO. Nagradu su osvojili za serijal od pet priloga o Hrvatskoj koji su prikazani u emisiji „Dobro jutro“, a koji su prikazivali destinacije Vukovar-Vinkovci-Ilok-Županija te Bjelovarsko-bilogorsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju.

Dobitnica nagrade za najbolju blog objavu je Nina Ragusa iz Velike Britanije, koja je u lipnju 2017. posjetila Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Predstavljen roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’

Objavljeno

na

Objavio

Na 121. obljetnicu rođenja blaženog kardinala Alojzija Stepinca 8. svibnja, u 20 sati uz domoljubnu poeziju i bogat glazbeni program u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljen je roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’ autora Marlona Macanovića.

Štolu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koju je koristio tijekom uzništva u Lepoglavi, brižno čuvaju sestre benediktinke Sv. Luce u Šibeniku, te je upriličen posjet samostanskom muzeju prije promocije romana.

Organizatori su Udruga braniteljice Domovinskog rata i Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘Biskup Srećko Badurina’. Roman je predstavio ugledni šibenski odvjetnik Branimir Zmijanović. Moderator događanja ujedno i predstavnica Udruge braniteljice Domovinskog rata je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Stihove iz pjesmarice ‘Glasovi vječnosti’, autora Hrvoja Horvata, hrvatskog branitelja, čitala je Ljiljana Zmijanović i Viktorija Lokas. Stihove iz pjesmarice ‘Ja se ne bojim’ mlade autorice Lucije Zmijanović čitala je učenica Lucija Kulić. U glazbenom djelu nastupili su profesori i učenici Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika; profesorica, pijanistica Gordana Pavić, i mezzosopranistica Nera Gojanović, te nagrađivani učenici Tedi Trkulja klavirskom izvedbom Frederic Chopin: Impromptu op.29 u As-duru, te Lovre Tunuković izvedbom na violončelu S. Saens: Labud. Narodni ples Perlipaja izveo je na klaviru učenik Jakov Zmijanović.

Mladi šibenski pijanist Tedi Trkulja, učenik je srednje glazbene škole Ivana Lukačića u klasi profesorice Mirjane Erceg Runjić. Ove godine je osvojio više nagrada: U Opatiji prvu nagradu, a u Zagrebu drugu nagradu u kategoriji dua zajedno s violončelisticom Ninom Luciom Perinom, te u Dubrovniku kao solist prvu nagradu.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović uvodno je naglasila  odlike Stepinčeva karaktera kod hrvatskih branitelja: „U ljubavi prema svom narodu hrvatski branitelji nisu se dali ni od koga natkriliti, upravo kako je to za sebe napisao blaženik izričući svoju ljubav prema hrvatskom narodu. Stoga ovo zajedništvo večeras, simbola križa i mača, vjere i pouzdanja. Stepinčevo mučeništvo se nastavlja i danas. Na nama je odgovornost da se u ljubavi prema Stepinčevoj svetosti ne damo se ni od koga natkriliti. To je istinska snaga hrvatskog naroda.“

Branimir Zmijanović započeo je uvodnu riječ mišlju blaženog kardinala „Kad vam otmu sve, ostat će vam dvije ruke, sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači“. Naš hrvatski narod dao je mnoge velikane, svjetovne i duhovne, a naš blaženi kardinal Alojzije Viktor Stepinac nesumnjivo spada u najveće i najznačajnije velikane našeg naroda. Djelo koje večeras predstavljamo jedno je u nizu i doprinos borbi za istinu o blaženom kardinalu Stepincu, istinskom pobjedniku svjetla nad tamom.“

Čitane pjesme literarnog dijela programa:

Neću vas zaboraviti

Sretan sam, što sam u Gromovima bio,

S vama herojima, u ratu dane provodio,

Divio se vašem junaštvu i hrabrosti,

Proživio s vama najljepše dane mladosti.

Bogu hvala, što sam vas upoznao,

Prijatelje poput braće imao.

Ostat ćete zauvijek u srcu mom,

Sreća je zvati se Grom.

Bog nek’ Vas blagoslovi,

Daruje sretniji život novi,

Puno sreće i zdravlja

Manje tuge, a više slavlja!

Hrvoje Horvat Hrki

 

Skijanje

Skijam na stazi svjetskog kupa

Jurim niz crnu stazu Nockalma

Moja pluća vole Austriju

Moje srce voli Hrvatsku.

Lucija Zmijanović

 

Predstavljen je autor gospodin Marlon Macanović, magistar prava iz Splita, rođen u Splitu 1974. godine, suprug i otac četvero djece. U struci je radio kao pravnik, a autor je 40 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u eminentnim edicijama, član je povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, a pružao je i besplatnu pravnu pomoć obiteljima slabijeg imovnog stanja pri savjetovalištu Gospe od zdravlja u Splitu. Aktivni je vjernik, te se bavi aktualnim temama legislative iz područja obiteljsko pravne tematike.

Riječ je o romanu o životu kardinala Alojzija Stepinca. U svjetlu činjenica da su prošle godine proslavljene dvije velike obljetnice vezane za blaženog kardinala Stepinca, 120. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu beatifikacije autor je u tome pronašao motiv za pisanje knjige. Dodatni razlog, kako kazuje u svojem predstavljanju, su svete uspomene na bl. Stepinca kao predmeta autorova vjerničkog divljenja oduvijek, ali i stručno-znanstvenog interesa. Knjiga ima 232 stranice i strukturirana je u tri djela i to Brezarić,1898.-Zagreb,1945; Zagreb, 1946.-Lepoglava, 5. 12. 1951.; Krašić, 5. 12. 1951.-Krašić, 10. 2. 1960. te Epilog u kojem se pojašnjavaju zbivanja nakon kardinalove smrti i tijek kauze za proglašenje svetim, uz navođenje dodatnih podataka o bl. dr. Ivanu Merzu, Službenici Božjoj Marici Stanković, Sluzi Božjemu fra Aleksi Benigaru, Sluzi Božjemu Franji Kuhariću te velečasnom Josipu Vranekoviću.

“Svetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Znao je da duhovne plodove donosi potpuna predanost jer ona ima snagu autentičnog kršćanstva. Takva predanost plijeni pažnju drugih i potiče ih na nasljedovanje Kristova nauka. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska“, istaknuo je autor Marlom Macanović  u svojem predstavljanju.

Cjelokupni doprinos svih sudionika programa je ‘pro bono publico’.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Marija Bistrica: Vatrogasci obilježili blagdan sv. Florijana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja blagdana sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca, Hrvatska vatrogasna zajednica održala je u subotu u Mariji Bistrici svečanu sjednicu, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom se prigodom prisjetio svih koji su sebe ugradili u taj sustav koji u Hrvatskoj postoji oko 150 godina te ustvrdio da je to jedan od brandova po kojemu smo poznati i izvan naših granica.

“Zadaća Vlade je da pomaže u unaprjeđivanja tog sustava, a aktivnosti i razgovori oko toga počeli nakon velikih požara 2017.”, rekao je ministar Božinović.

Odlučili su, kazao je, sve žurne službe povezati u koordinaciju da bi ih se moglo koristiti na najdjelotvorniji način u slučaju velikih katastrofa. “Vatrogasci kao najjača, najbrojnija organizacija u svemu tome imaju posebno mjesto”, istaknuo je resorni ministar najavljujući kako će se, zakonskim izmjenama, omogućiti od početka iduće godine da konačno vatrogasci upravljaju vatrogastvom.

Naglasio je i kako će se EU, u godinama koje dolaze, posebice baviti pitanjima vatrogastva, a siguran je i kako će zbog toga proračunski dio koji se odvaja za zaštitu i spašavanje biti višestruko povećan.

Rekao je kako je i dosad na toj stavci bilo dosta sredstava te izrazio zadovoljstvo što je njegovo ministarstvo osiguralo značajan dio za vatrogasce ali i ostale žurne službe.

“Samo prošle godine smo povukli 38 milijuna eura bespovratnih sredstava za vatrogastvo, te nabavili nova vatrogasna vozila i radio telekomunikacijsku opremu za kompletnu vatrogasni službu, HGSS i druge žurne službe. Naša ambicija je vama – hrvatskim vatrogascima i svima koji sudjeluju u zaštiti i spašavanju osigurati najbolji moguću opremu”, poručio je ministar Božinović.

Sanader: 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu i sigurnost za građane

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader kazao je kako 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu, ali i sigurnost za građane. Zadovoljan je, kaže i jer je nakon 100 godina Hrvatska vatrogasna zajednica postala nadležna za vatrogastvo.

“Moram reći da su pregovori trajali godinu dana s ministrom, a kod njega smo naišli na razumijevanje i u ovoj prijelaznoj godini donijet će se novi Zakon o vatrogastvu kako bi iduće godine HVZ postala središnji državni ured za vatrogastvo”, izjavio je Sanader.

Hrvatski vatrogasci su, kazao je, spremni i za požarnu sezonu koja je pred nama, a zahvalio je i svim institucijama koje im pružaju pomoć i suradnju.

Na učinjenom za hrvatsko vatrogastvo ministru je zahvalio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

“Hrvatsko vatrogastvo uz suradnju sa svim drugim službama provest će program i zaštitit ćemo sve naše građane. Ističemo i nabavku opreme preko Ministarstva poljoprivrede, ali i proces nabavke kamiona preko Ministarstva unutarnjih poslova što će sigurno povećati operativnu spremnost i mobilnost vatrogasnih postrojbi” kazao je Tucaković.

Župan Željko Kolar naglasio je da su vatrogasci u Krapinsko-zagorskoj županiji prva snaga na koju se on, kao župan, može osloniti i koji prvi mogu reagirati. Za vatrogastvo u Zagorju kazao je da to nije samo posao nego stil života.

Priznanja zaslužnima

Svečanost vatrogasaca bila je i prigoda za dodjelu priznanja za Najpothvat u vatrogastvu za 2018. godinu. Tako su brončanu plaketu dobili vatrogasci iz DVD-ova Kerestinec, Strmec, Sveta Nedelja i Rakitje, srebrnu plaketu vatrogasci JVP-a Grada Rijeke, a zlatnu vatrogsci dobrovoljnog vatrogasnog društva Rogoznica i Javne vatrogasna postrojba Grada Šibenika za sudjelovanje u spašavanju turskog broda Haksa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari