Pratite nas

Događaji

Slavonija ‘najljepša hrvatska tajna’

Objavljeno

na

Čak 32 strana novinara i blogera sinoć (13. lipnja 2018. godine) u Hotelu Osijek nazočilo je svečanoj dodjeli nagrada „Zlatna penkala“, projektu Hrvatske turističke zajednice u komu se inozemne novinare nagrađuje za najbolje medijske objave o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. S njima su bili direktor HTZ-a Kristjan Staničić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica i drugi uzvanici. To je već 14. dodjela ovih nagrada, a po drugi puta održava se u Osijeku. Za strane turističke novinare ovaj događaj je samo dio trodnevnog programa njihova studijskog putovanja po Slavoniji i Baranji koji osim Osijeka obuhvaća Vukovar, Dalj, Erdut, Kopački rit i Đakovo.

– Hrvatska je danas pozicionirana kao vrlo atraktivna turistička destinacija u kojoj svatko može pronaći sadržaj za sebe, a ove godine odabrali smo Osijek i Slavoniju jer želimo poseban naglasak dati promociji hrvatske kontinentalne turističke ponude koja ima veliki potencijal u realizaciji cjelogodišnjeg turizma – istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dok je župan Ivan Anušić naglasio kako je „ovo događanje izuzetno bitno za turizam Osječko-baranjske županije. Polako idemo u smjeru onoga što smo si zacrtali, a to je da postanemo top destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj za koju će, bez daljnjega, trebati još puno raditi“.

– Sada je vrijeme da pionirski pothvati u kontinentalnom turizmu prerastu u ozbiljan seniorski posao u komu će kontinentalni turizam preuzeti primat u Osječko-baranjskoj županiji i Republici Hrvatskoj. To se može napraviti, a već radimo puno na strateškom planiranju, vidljivosti i organizaciji turističke ponude u našoj županiji. Turistički business progresivno raste u cijelom svijetu, a ima jako puno turista, odnosno ljudi koji su spremni doći, pogledati, popiti dobro vino, pojesti dobru hranu, vidjeti Kopački rit i sve naše ljepote. Turisti moraju samo saznati za nas, a saznat će vrlo brzo i sigurno će doći – rekao je župan Ivan Anušić.

Pomoćnica ministra Snježana Brzica naglasila je kako je kontinentalni turizam izuzetno zahtjevna djelatnost za koju je, između ostalog, važno donošenje i striktno provođenje turističkih strategija te izgradnja infrastrukture. Posebno je pozdravila osnivanje zasebnog upravnog odjela za kontinentalni turizam u Osječko-baranjskoj županiji.
Jadran i kontinent nisu isto, pa ni zakoni ne mogu biti isti

O problematici kontinentalnog turizma župan Ivan Anušić i pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam Tatjana Roth danas su na radnom sastanku razgovarali s direktorom HTZ-a Kristjanom Staničićem i njegovim suradnicama. Župan je rekao kako kontinentalni turizam vidi kao temelj gospodarskog razvoja Županije te podsjetio kako je Ministarstvo turizma angažiralo Institut za turizam za izradu projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem koji će uvezati svih pet slavonskih županija u razvoju kontinentalnog turizma. Na sastanku se razmatralo i potencijale biciklističkog, eno-gastro, zdravstvenog i lovnog turizma, kao i o prometnoj povezanosti Osječko-baranjske županije s ostatkom Hrvatske, Europe i svijetom.

Posebna tema su bili nacrti prijedloga turističkih zakona, osobito odredbe da su OPG-ovi sa smještajnom uslugom ograničeni u posluživanje hrane u vlastitoj proizvodnji. Zaključeno je da su takve postavke korak unatrag za ruralni turizam i autohtonu ponudu na području Slavonije i Baranje, a i šire te će Osječko-baranjska županija uputiti svoj komentar Ministarstvu turizma s navedenim konkretnim primjerima te zatražiti da OPG-ovi ostanu zaštićeni u ponudi svojih autohtonih domaćih proizvoda koji privlače goste kontinentalnom turizmu.

Turizam na Jadranu i na kontinentu nisu isti te je potrebno prilagoditi zakone jednima i drugima, zaključeno je. Na kraju su se složili da je cilj HTZ produljenje trajanje turističke sezone, a kontinentalni turizam u području Slavonije i Baranje idealan je za ostvarenje tog cilja jer ponuda traje tijekom cijele godine.

Dobitnici „Zlatne penkale“ iz Njemačke, Slovenije i Velike Britanije 

Dobitnice Grand prix nagrade za najbolju reportažu tiskanog medija su Christine Hinkofer i Beate Winterer iz njemačkog Münchner Merkura, koje su prošle godine sudjelovale na studijskom putovanju kroz Slavoniju, a čiji su rezultat čak tri reportaže o Slavoniji koja je njemačkim čitateljima u prvom nastavku prikazana kao „najljepša hrvatska tajna“.

Grand prix za najbolju reportažu elektroničkog medija dobili su Mojca Mavec i Jan Vasiljević s nacionalne slovenske televizije RTV SLO. Nagradu su osvojili za serijal od pet priloga o Hrvatskoj koji su prikazani u emisiji „Dobro jutro“, a koji su prikazivali destinacije Vukovar-Vinkovci-Ilok-Županija te Bjelovarsko-bilogorsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju.

Dobitnica nagrade za najbolju blog objavu je Nina Ragusa iz Velike Britanije, koja je u lipnju 2017. posjetila Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Ukopom posmrtnih ostataka neidentifiranih žrtava iz Drugog svjetskog rata u subotu je u mjestu Bilama kod Mostara obilježen Europski dan sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata. Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva.

Na komemoraciji je kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te saborski zastupnik Božo Ljubić, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

Grlić Radman je novinarima izjavio kako je potrebno njegova kulturu sjećanja na žrtve. “Ovdje smo došli na dan žrtava svih totalitarnih i autoritarnih režima, pokloniti se, odati počast i iskazati pijetet žrtvama. Moramo njegovati tu kulturu sjećanja kako se takve stvari više nikada ne bi dogodile“, rekao je šef hrvatske diplomacije.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić istaknuo je da su se brojni vjernici okupili kako bi probudili “svijest i odgovornost te poštovanje prema žrtvi koja je napravljena zbog vjere, naroda i rodne grude”.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata – foto: kamenjar.com

Dodao je kako je jedna od takvih žrtava bio i kardinal Alojzije Stepinac koji je javno osuđivao zlo, što njegovi protivnici nisu željeli čuti.

Kardinal Puljić je istaknuo kako će 20. stoljeće ostati najkravije zbog ratova, ali i “vladavine tiranije fašizma, nacizma i komunizma”.

“Jedni su terorizirali u ime naroda i države, u ime nacije, a drugi radničke klase i svete revolucije. Ovdje ne uspoređujem zlo, jer ga ne treba uspoređivati. Tko god brani takve stavove, on je sudionik u zločinima. Nažalost, u brojnima je ostao duh tog mentaliteta“, istaknuo je.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović smatra kako se i danas Hrvati u BiH suočavaju sa sličnim iskušenjima kao u vrijeme totalitarizma.

“I danas se želi iz ustava izbrisati nešto što je hrvatsko. To su željeli i 1945. Zaštiti to je zadaća nas u vlasti i politici. To se nikada neće dogoditi”, rekao je Čović.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 uzdiže Groblje mira, spomen-područje za sve pobijene katolike Hrvate.

Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva. – foto: kamenjar.com

Po podacima Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH, na području Hercegovine je tijekom i potkraj Drugog svjetskog rata poginulo ili ubijeno 20.000 Hrvata.

Europski parlament je posebnom rezolucijom odredio da se 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Govor akademika Željka Reinera na Lepoj Bukvi 23. kolovoza 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava na Macelju 23. kolovoza 2019.:

Poštovani

– predsjedniče Udruge Macelj 1945., gospodine Zdravko Čepo,

– izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Anamarija Kirinić

– izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođo Zdravka Bušić,

– poštovani uzvanici,

čast mi je i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava kojeg obilježavamo slijedom Deklaracije Europskog parlamenta donesene 23. rujna 2008. godine o proglašenju upravo 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Taj je datum odabran jer je 23. kolovoza 1939. godine potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi, dakle bjelodano se pokazala zapravo istovjetnost dva totalitarna, i u biti gotovo identična, režima – nacističkog i komunističkog. Ovaj datum obilježavamo i zbog činjenice da je slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu donesene 2. travnja 2009. godine, Hrvatski sabor 2011. godine proglasio upravo taj dan spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj. Takvi su režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere.

Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, nacističkog, fašističkog, ustaškog komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi, i to ne zbog prošlosti, jer mrtve na žalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti.

Osuda nacističkog i ostalih totalitarnih režima i njihovih zločina neprijeporna je tekovina suvremenoga demokratskog društva pa svako pozitivno pozivanje na njih u javnom prostoru izaziva osudu demokratske javnosti, što ponegdje uključuje i zakonske sankcije. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da su strašni zločini i kršenja ljudskih prava činjeni i za vrijeme komunističke vladavine, ne samo neposredno nakon drugog svjetskog rata nego konstantno, sve do sloma komunizma. O tome govori Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine. I oko ovog mjesta na kojem sada stojimo, razasute su kosti tisuća nevinih ljudi koje su komunisti pobili nakon završetka rata i bez suda, a svatko ubijen bez suda je po definiciji nevin.

Činjenica je da postoji pogubna i ničim opravdana asimetrija između dobro poznatih zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima koji su odavno javno osuđeni te dugo prikrivanih i gotovo neistraženih, komunističkih zločina. O tim se zločinima desetljećima nije smjelo niti govoriti, dapače u početku je njihovo spominjanje značilo smrt, pa i za njihove najbliže, koji su ih makar htjeli oplakati ni ne znajući gdje leže kosti njihovih najdražih, kasnije je to značilo zatvor ili neku drugu kaznu, dok je još kasnije na sve to silom nametnut veo zaborava. Zloćudna asimetrija očitovala se i u tome što je zločince koji su strahote radili u ime jednih totalitarnih režima najčešće stigla zaslužena kazna a ti su režimi nedvosmisleno osuđeni, dok su zločinci drugog režima – onog komunističkog, umjesto zaslužene kazne, dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, napredovali u svojim karijerama i stizali na vrhunske položaje ne samo u politici i vojsci već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima. A kao što je svaka nevina žrtva jednaka i trebamo joj odati pijetet, tako je i svaki zločinac jednak, bez obzira kojem režimu on pripadao i kojim razlozima i ideologijama on ili oni koji to čak i danas brane, pokušavaju opravdati zločin. A nemojmo se zavaravati, takvih itekako ima još i danas.

Stoga je važno naglasiti da ne smijemo dopusti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina. Nema takvoga političkog cilja koji bi opravdao ubijanje i jednog čovjeka a kamo li desetke tisuća. Ti su ljudi zločinci i bezbožnici. Jer sve velike monoteističke religije to osuđuju. Zar ne piše u Svetom pismu Peta Božja zapovijed: „Ne ubij“? Zar ne piše u Kur’anu Časnom u suri Al-Ma’ide 32 “Ako netko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“. Zar ne piše u Mišni, odnosno Talmudu 4:9 „Tko ubije čovjeka kao da je ubio čitav svijet“?

Teško je vjerovati da je 20. stoljeće bilo doba najvećih znanstvenih, medicinskih i tehnoloških postignuća, ali i najkrvavije stoljeće modernoga doba. Znanost su zadužili europski velikani poput Alberta Einsteina, Marie Curie, Alexandera Fleminga i desetci drugih, dok su u isto vrijeme dvojica europskih diktatora Staljin i Hitler, ali i niz njima sličnih, odgovorni za smrt više od 100 milijuna ljudi. Životi onih među nama koji su preživjeli dva svjetska rata i Domovinski rat zasigurno nisu obilježeni samo znanstvenim postignućima 20. stoljeća već upravo boli, patnjom i gubitkom. Zbog njih i njihovih potomaka osobito je važno da trajno podsjećamo na zločine totalitarnih i autoritarnih režima.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu pada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida. Koristim ovu prigodu da naglasim važnost sjećanja i obilježavanja događaja koji su doveli do dugo iščekivane demokracije u nas. Hrvatska je na težak način krvlju svojih najboljih sinova i kćeri stekla svoju neovisnost i slobodu pobijedivši velikosrpske agresore koji su također bili vođeni nacionalsocijalističkom ideologijom i stoga je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava u nas možda još i važnije nego u nekim drugim zemljama: podsjetnik na tešku i krvavu nedavnu prošlost, upozorenje da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu. Stoga na to moramo sustavno podsjećati, zalagati se za mir, dijalog i zajedništvo. Daj Bože da se to više nikada ne ponovi!

Čuvao Vas sve dragi Bog, čuvao nas od zla ovakvih režima i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku.

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari