Pratite nas

Povijesnice

Slavonski Brod se sjeća najtežeg ratnog dana, u bombardiranju 3. svibnja 1992. ubijeno sedmero djece

Objavljeno

na

Foto: AP/SBplus (arhiva)

Stanovnici Slavonskog Broda u četvrtak se sjećaju najtežeg ratnog dana tijekom u Domovinskom ratu, kada je 3. svibnja 1992. u bombardiranju zrakoplova Jugoslavenske vojske ubijeno šesnaest Brođana, među kojima i sedmero djece.

U organizaciji Udruge civilnih žrtava rata Brodsko-posavske županije položeni su vijenci kod spomen obilježja “Djevojčica” ispred Osnovne škole Hugo Badalić, a  upriličen je i program sjećanja na civilne žrtve rata u Slavonskom Brodu.

Slavonski Brod 3. svibnja 1992. godine doživio je najžešće napade iz zraka Jugoslavenske armije te s neprijateljskih položaja u Bosanskoj posavini.  Toga dana živote je izgubilo 16 stanovnika Slavonskog Broda među kojima je bilo sedmero djece. Također u napadu velikosrpskih agresora ranjeno je šezdeset  Brođana, među je bilo 30 teško ranjenih.

Jugosrpski napadi na civile u Slavonskom Brodu bili su odmazda agresora za uspješnu obranu Hrvatske protuzračne obrane, koja je prethodnog dana oborila pet neprijateljskih zrakoplova.

“Na ovaj dan prije 26 godina stvarno je bio pravi pakao. Samo u jednoj kući poginulo je sedmero djece. Ukupno je toga dana poginulo 16 naših sugrađana. Nema riječi kojima se može opisati taj dan. Proteklih 26 godina borimo se i protiv ignoriranja civilnih žrtava rata. Borimo se da to izađe iz zaborava. Ove godine nadamo se da će ipak doći do realizacije Zakona o pravima civilnih žrtava rata. Radna skupina već je odradila prvi sastanak s ministrom branitelja Tomom Medvedom i nadamo se da će zakon 1. siječnja 2019. godine biti na snazi”, istaknula je nakon svečanosti Julijana Rosandić, predsjednica Udruge civilnih žrtava rata Brodsko-posavske županije.

U Slavonskom Brodu tijekom Domovinskog rata poginulo je ukupno 28 dječaka i djevojčica osnovnoškolskog uzrasta.

Vijence kod Spomen obilježja u počast civilnim žrtvama položili su, uz predstavnike Udruge civilnih žrtava rata, župan Danijel Marušić, zamjenici gradonačelnika Slavonskog Broda Tea Tomas i Hrvoje Andrić, predstavnici braniteljskih udruga, Policijske uprave brodsko-posavske i političkih stranaka.

Prigodni program za ovu svečanost priredili su učenici OŠ “Hugo Badalić” i OŠ “Antun Mihanović”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Osnovan Zbor narodne garde (ZNG)

Objavljeno

na

Objavio

Dana 9. travnja 1991. u Banskim dvorima održana je prva sjednica Vrhovnog državnog vijeća na kojoj je donesena odluka da Hrvatska mora ustrojiti svoje oružane snage.

Budući da je Hrvatska još uvijek bila u sastavu Jugoslavije to se moglo obaviti unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Zbog toga se, u skladu sa saveznim i republičkim zakonima MUP reorganizirao i preustrojio u vojno-policijske postrojbe.

No, državni vrh još prije se itekako brinuo o sigurnosti države organizirajući specijalne jedinice policije, što je zapravo bila preteča Hrvatske vojske.

Nakon balvan revolucije i otvorene pobune u svim dijelovima zemlje gdje su Srbi činili većinsko stanovništvo, koja je kulminirala oružanom pobunom u Pakracu i terorističkim zaposjedanjem Plitvičkih jezera, Hrvatska više nije smjela odgađati proces ustrojavanja snaga za obranu od velikosrpskih pretenzija, piše HRT

Smatra se da su pripreme za ustrojavanje brigada ZNG-a počele već 12. travnja. Na sastanku koji je vodio ministar obrane Martin Špegelj, koji je poslije imenovan zapovjednikom ZNG-a, planirano je stvaranje operativne jezgre hrvatske vojske.

Napokon, 18. travnja 1991. hrvatski Sabor donio je Zakon kojim se najavljuje ustrojavanje ZNG-a kao profesionalne oružane formacije.

Prema prvim planovima, ZNG je trebao imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna.

Na osnovi odluke predsjednika Franje Tuđmana, 5. svibnja započelo je ustrojavanje četiriju brigada, odnosno prebacivanje dragovoljnih pripadnika jedinica za specijalne namjene MUP-a u ZNG.

Odluka je bila pravodobna jer su svakodnevno nicale nove pobunjeničke barikade, a moćna JNA uvježbavala je sustav takozvanih „tampon zona“ u kojima je navodno intervenirala za mir, no zapravo je podupirala terorističke aktivnosti. To je demonstrirala već tijekom krize u Borovu Selu.

Na velikosrpski ekstremizam Hrvatska je odgovorila predstavljanjem oružanih snaga na svečanoj smotri 28. svibnja 1991., na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari