Pratite nas

Povijesnice

Slavonski Brod se sjeća najtežeg ratnog dana, u bombardiranju 3. svibnja 1992. ubijeno sedmero djece

Objavljeno

na

Foto: AP/SBplus (arhiva)

Stanovnici Slavonskog Broda u četvrtak se sjećaju najtežeg ratnog dana tijekom u Domovinskom ratu, kada je 3. svibnja 1992. u bombardiranju zrakoplova Jugoslavenske vojske ubijeno šesnaest Brođana, među kojima i sedmero djece.

U organizaciji Udruge civilnih žrtava rata Brodsko-posavske županije položeni su vijenci kod spomen obilježja “Djevojčica” ispred Osnovne škole Hugo Badalić, a  upriličen je i program sjećanja na civilne žrtve rata u Slavonskom Brodu.

Slavonski Brod 3. svibnja 1992. godine doživio je najžešće napade iz zraka Jugoslavenske armije te s neprijateljskih položaja u Bosanskoj posavini.  Toga dana živote je izgubilo 16 stanovnika Slavonskog Broda među kojima je bilo sedmero djece. Također u napadu velikosrpskih agresora ranjeno je šezdeset  Brođana, među je bilo 30 teško ranjenih.

Jugosrpski napadi na civile u Slavonskom Brodu bili su odmazda agresora za uspješnu obranu Hrvatske protuzračne obrane, koja je prethodnog dana oborila pet neprijateljskih zrakoplova.

“Na ovaj dan prije 26 godina stvarno je bio pravi pakao. Samo u jednoj kući poginulo je sedmero djece. Ukupno je toga dana poginulo 16 naših sugrađana. Nema riječi kojima se može opisati taj dan. Proteklih 26 godina borimo se i protiv ignoriranja civilnih žrtava rata. Borimo se da to izađe iz zaborava. Ove godine nadamo se da će ipak doći do realizacije Zakona o pravima civilnih žrtava rata. Radna skupina već je odradila prvi sastanak s ministrom branitelja Tomom Medvedom i nadamo se da će zakon 1. siječnja 2019. godine biti na snazi”, istaknula je nakon svečanosti Julijana Rosandić, predsjednica Udruge civilnih žrtava rata Brodsko-posavske županije.

U Slavonskom Brodu tijekom Domovinskog rata poginulo je ukupno 28 dječaka i djevojčica osnovnoškolskog uzrasta.

Vijence kod Spomen obilježja u počast civilnim žrtvama položili su, uz predstavnike Udruge civilnih žrtava rata, župan Danijel Marušić, zamjenici gradonačelnika Slavonskog Broda Tea Tomas i Hrvoje Andrić, predstavnici braniteljskih udruga, Policijske uprave brodsko-posavske i političkih stranaka.

Prigodni program za ovu svečanost priredili su učenici OŠ “Hugo Badalić” i OŠ “Antun Mihanović”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

26. svibnja 1992. – Deblokada Dubrovnika

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osmomjesečne opsade i bombaških napada 26. svibnja 1992. deblokiran je grad Dubrovnik.

Poslije oslobađanja Slanog, pod silovitim udarom Hrvatske vojske predvođene 1. gardijskom brigadom Tigrovima, jugo-vojska se povukla iz dubrovačkog predgrađa Mokošice.

Odmah nakon toga podignuta je hrvatska zastava na zgradi Opskrbnog centra u kojem je bilo sjedište štaba Civilne zaštite. Spontana trubačka izvedba Lijepe naše postala je jednom od antologijskih scena iz Domovinskoga rata.

Još u rujnu 1991. Dubrovnik i jug Hrvatske napadnuti su iz smjera Crne Gore i Hercegovine. U brzom naletu nadmoćnija jugovojska je okupirala prostor od Prevlake do Stona, a blokirani Dubrovnik našao se pod divljačkim topovskim udarima. Sarajevsko primirje početkom 1992. donijelo je zatišje, ali se rat prenio u susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Ondje su jugoslavenska armija i srpski teroristi željeli izbiti na Neretvu čime bi jug Hrvatske ostao potpuno odsječen. U takvim okolnostima u travnju 1992. ustrojeno je zapovjedništvo Južnog bojišta, s generalom Jankom Bobetkom na čelu, koji je odmah učvrstio obranu i poveo dvije usporedne napadne operacije.

Operacijom „Čagalj“ usmjerenom prema Mostaru, neprijatelj je odbačen od doline Neretve, a operacijom „Tigar“ deblokiran je grad Dubrovnik. Ipak, nevolje njegovih stanovnika prestale su tek u listopadu 1992. poslije oslobađanja Cavtata i Konavala. (HRT)

 

DUBROVNIK: NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI: ODRED NAORUŽANIH BRODOVA

 

Dubrovnik 6.12.1991. – MEMENTO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

23.svibnja 1946 – Ubijeno petero nevine Kuljića djece

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najstravičnijih komunističkih zločina u širokobriješkom kraju dogodio se 23.svibnja 1946.godine na Kuljića brigu, gdje je ubijeno petero nevine djece Sliškovića-Kuljića.

Pod optužbom da su surađivali sa škriparima komunistički zlikovci predvođeni Mirkom Praljkom, Antom Primorcem i Markom Knezovićem, strijeljali su četiri djevojke i dječaka. Sve se to dogodilo pred njihovim kućnim pragom na očigled uplakanih roditelja i rodbine.

Na oči majke na kućnom pragu partizani prosuše krv nevine djece, pet malih nevinih duša u krvi skončaše, o kakva bol majke zaurla ka nebu, toliko jaka bi da još odzvanja tim krajem.

U jednom, samo jednom trenutku majčina topla duša kamenom postade, sve je umrlo u njoj, nema više ničeg.

1. Ana Slišković ( 20 god.)
2. Iva Slišković ( 20god. )
3. Mila Slišković ( 19 god. )
4. Zora Slišković ( 17 god. )
5. Ivan Slišković ( 17 god. )

Njihova sestra i rodica Ruža, koja je također bila određena za strijeljanje uspjela je pobjeći. Obitelj je bila izložena maltretiranju i mučenju, iako su i sami zlikovci znali da oni ne znaju gdje je Ruža. Nakon nekog vremena i ona je uhvaćena i osuđena na višegodišnju robiju.

Danas, 72 godina iza ubojstva Kuljića djece, za taj zločin nitko nije odgovarao iako se znaju njegovi nalogodavci i počinitelji. Roditelji, braća i sestre podigli su im 1972. nadgrobni spomenik. Spomen ploča za 50-tu obljetnicu podignuta je na mjestu ubojstva tek 1996.

U jesen 1947.god pripadnici UDBE počinili su stravičan zločin u selu Oklaji pokraj Širokog Brijega. Optuživši ih da surađuju sa neprijateljima narodne vlasti, škriparima, strijeljali su djevojke Ivu Soldo iz Dobrkovića i Šimu Topić iz Oklaja.

Rodbini su zabranili da ih zakopaju u groblje, te su zakopane ispod jednog drijena. Ovaj zločin počinili su udbaši Lovre Kovačević i Marko Primorac, a pod izravnim zapovjedništvom šefa OZNE, Mirka Praljka.

(komunistickizlocini.net)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found