Pratite nas

BiH

‘Slijedi nova evangelizacija Europe; Hrvatska će biti jedna od ključnih zemalja!’

Objavljeno

na

– S obzirom na svoje geostrateško pozicioniranje možemo održavati odnose sa svim zemljama, i Kinom, a ne se samo zatvoriti u okvire EU, NATO-a. Hrvatskoj višepolarnost koristi, samo je sadašnja politika ne razumijeva.

Sirijska kriza, 2013. SAD svim silama pokušava intervenirati u Siriji. Argument protiv predsjednika Bašara al-Asada bio je navodno korištenje kemijskog oružja protiv pobunjenika. Sirija je bila na rubu toga da postane još većim kriznim žarištem nego što je bila prije američkog (službenog!) upletanja, no pojavila se ruska “medvjeđa šapa” i stopirala američki plan. Ukrajinska kriza, godinu dana kasnije. Podržani (a neki kažu i instruirani i financirani) od strane Zapada, ukrajinski prosvjednici svrgnuli su državnim udarom ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Rusija je promptno reagirala – poduprla je odluku stanovnika Krima o priključenju Ruskoj Federaciji (neki će reći – anektirala ga je). I ponovo hladnokrvno pokazala da je nije previše briga što će na to reći omraženi suparnici iz Hladnog rata, Amerikanci. Ove dvije krize pokazatelj su toga da je svjetski poredak u stalnoj promjeni. Tako je sada, od jednopolarnog poretka u kojem dominira svjetski policajac SAD, postao višepolarni.

– Kada je Bush stariji ’90.-ih godina proveo Pustinjsku oluju, započeo je kreiranje novog svjetskog poretka i 21. stoljeće najavljeno je kao američko stoljeće. Tako je započelo stavaranje jednopolarnog, američkog svijeta – priča nam Davor Domazet Lošo, geopolitički analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a.

– Tako je to bilo do prije četiri, pet godina. Tada se digla Kina i počela izlaziti na Oceaniju. Rusija se digla pod Putinom. Tu je u mnogočemu i Indija sa svojih milijardu i pol stanovnika. Islamski svijet sam po sebi predstavlja jednu snagu, bez obzira što je razjedinjen. Iduća snaga je Latinska Amerika na čelu s Brazilom. Moć SAD-a više nije tako očigledna kao dotad. Sjetimo se kako su prije toga vrlo lako izveli napad na Afganistan pod izlikom borbe protiv terorizma. Nakon toga napali su i Irak. Ali u Siriji ih je zaustavila Rusija. Sada se dogodio i pokušaj da se promijeni stanje u Ukrajini, ušlo se u rusko područje; Rusija je uspjela neutralizirati SAD i ovdje. I ne samo to nego i proširiti svoj interes pripojenjem Krima. U tom trenutku prestala je jednopolarnost svijeta – priča Domazet Lošo.

Josipović odabrao Britance kao saveznike

Naš sugovornik naglašava kako Europska unija u geopolitičkom smislu ne predstavlja ozbiljnog igrača i na ljestvici utjecajnosti stavlja je na šesto mjesto, iza gorenabrojanih geopolitičkih čimbenika. Smatra kako je važno razlikovati i najmanje dvije struje unutar onog što obično podrazumijevamo pod „Zapadom” – anglosaksonsku i ostatak Europske unije. Kako bi se u takvom globalnom okruženju trebala postaviti Hrvatska? Mišljenja su uvijek podijeljena – od potpore SAD-u i NATO-u, preko zagovaratelja švicarskog tipa neutralnosti, do onih koji simpatiziraju Rusiju. Naša je zemlja članica UN-a, NATO-a i Europske unije i to umnogome određuje naše poteze i stavove.

– Kada smo ušli u Europsku uniju, Josipović je otišao u London i Veliku Britaniju označio kao hrvatskog strateškog partnera. Rečeno je tada da će Hrvatska zastupati britansku politiku u EU. A ta politika je remetilačka jer je Britanija jednom nogom unutra, a drugom vani. To znači da idemo u svađu s ostalih 26 članica EU što je porazna politika za Hrvatsku koja je tek stupila u nju. Naš strateški partner nikako ne može biti Velika Britanija, to je pogubno. Znamo što je radila od Domovinskog rata do Haaga – mišljenja je Domazet Lošo.

Tko bi onda trebao biti hrvatski strateški partner? Naš sugovornik navodi nekoliko opcija. Dvije od njih neće vas iznenaditi, a treća bi mogla. Prva opcija, prema Domazetu Loši, je SAD bez kojeg, kako kaže, Hrvatska ne bi mogla izvesti oslobodilačku akciju Oluja. Druga je opcija najjača zemlja Europske unije – Njemačka.

– Njemačka iz prostog razloga što se u novom višepolarnom svijetu os vrtnje geostrategije premjestila na Sredozemlje. Europa zapadno od crte Jadran-Baltik je praktički mrtva. Njemačka je na toj crti. Ona preko nas ulazi u glavnu igru koja će se u budućnosti voditi od jugoistoka Europe, Crnog mora, preko Kavkaza, Kaspijskog jezera, Kazahstana, sve do Filipina. To je tzv. Put svile.

Izrael – Domazetov izbor

A tko je, možda za neke iznenađujući, treći potencijalni hrvatski strateški partner?

– Treći naš strateški partner treba biti Izrael. Po mnogočemu je sličan Hrvatskoj – broju stanovnika, geostrateškom obliku, a nalazi se na prvim vratima Euroazije. Razlog je njihov sigurnosni sustav kakav bi trebali i mi primjenjivati – kaže naš sugovornik i dodaje kako se vrata ne smije zatvoriti ni Rusiji.

Hrvatskoj strateški partner treba kako bi se mogla nositi s budućim izazovima. Kakve će se bitke idućih godina voditi u Europi? Domazet Lošo smatra kako će one biti duhovne naravi.

– Doći će do nove evangelizacije Europe, zajedništva svih kršćanskih crkava. To znači da će Hrvatska postati jedna od ključnih zemalja koja će ih povezivati. Ta promjena dogodit će se kada dođe do susreta rimskog pape i patrijarha ruske crkve. Hrvatska tu ima posebno mjesto jer se nalazi kao prva katolička zemlja prema pravoslavnom svijetu – objašanjava Domazet i dodaje kako su tu „novu Europu” predvidjeli američki analitičari iz CIA-e. Za kraj zaključuje:

– S obzirom na svoje geostrateško pozicioniranje možemo održavati odnose sa svim zemljama, i Kinom, a ne se samo zatvoriti u okvire EU, NATO-a. Hrvatskoj višepolarnost koristi, samo je sadašnja politika ne razumijeva.

Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari