Pratite nas

BiH

‘Slijedi nova evangelizacija Europe; Hrvatska će biti jedna od ključnih zemalja!’

Objavljeno

na

– S obzirom na svoje geostrateško pozicioniranje možemo održavati odnose sa svim zemljama, i Kinom, a ne se samo zatvoriti u okvire EU, NATO-a. Hrvatskoj višepolarnost koristi, samo je sadašnja politika ne razumijeva.

Sirijska kriza, 2013. SAD svim silama pokušava intervenirati u Siriji. Argument protiv predsjednika Bašara al-Asada bio je navodno korištenje kemijskog oružja protiv pobunjenika. Sirija je bila na rubu toga da postane još većim kriznim žarištem nego što je bila prije američkog (službenog!) upletanja, no pojavila se ruska “medvjeđa šapa” i stopirala američki plan. Ukrajinska kriza, godinu dana kasnije. Podržani (a neki kažu i instruirani i financirani) od strane Zapada, ukrajinski prosvjednici svrgnuli su državnim udarom ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Rusija je promptno reagirala – poduprla je odluku stanovnika Krima o priključenju Ruskoj Federaciji (neki će reći – anektirala ga je). I ponovo hladnokrvno pokazala da je nije previše briga što će na to reći omraženi suparnici iz Hladnog rata, Amerikanci. Ove dvije krize pokazatelj su toga da je svjetski poredak u stalnoj promjeni. Tako je sada, od jednopolarnog poretka u kojem dominira svjetski policajac SAD, postao višepolarni.

– Kada je Bush stariji ’90.-ih godina proveo Pustinjsku oluju, započeo je kreiranje novog svjetskog poretka i 21. stoljeće najavljeno je kao američko stoljeće. Tako je započelo stavaranje jednopolarnog, američkog svijeta – priča nam Davor Domazet Lošo, geopolitički analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a.

– Tako je to bilo do prije četiri, pet godina. Tada se digla Kina i počela izlaziti na Oceaniju. Rusija se digla pod Putinom. Tu je u mnogočemu i Indija sa svojih milijardu i pol stanovnika. Islamski svijet sam po sebi predstavlja jednu snagu, bez obzira što je razjedinjen. Iduća snaga je Latinska Amerika na čelu s Brazilom. Moć SAD-a više nije tako očigledna kao dotad. Sjetimo se kako su prije toga vrlo lako izveli napad na Afganistan pod izlikom borbe protiv terorizma. Nakon toga napali su i Irak. Ali u Siriji ih je zaustavila Rusija. Sada se dogodio i pokušaj da se promijeni stanje u Ukrajini, ušlo se u rusko područje; Rusija je uspjela neutralizirati SAD i ovdje. I ne samo to nego i proširiti svoj interes pripojenjem Krima. U tom trenutku prestala je jednopolarnost svijeta – priča Domazet Lošo.

Josipović odabrao Britance kao saveznike

Naš sugovornik naglašava kako Europska unija u geopolitičkom smislu ne predstavlja ozbiljnog igrača i na ljestvici utjecajnosti stavlja je na šesto mjesto, iza gorenabrojanih geopolitičkih čimbenika. Smatra kako je važno razlikovati i najmanje dvije struje unutar onog što obično podrazumijevamo pod „Zapadom” – anglosaksonsku i ostatak Europske unije. Kako bi se u takvom globalnom okruženju trebala postaviti Hrvatska? Mišljenja su uvijek podijeljena – od potpore SAD-u i NATO-u, preko zagovaratelja švicarskog tipa neutralnosti, do onih koji simpatiziraju Rusiju. Naša je zemlja članica UN-a, NATO-a i Europske unije i to umnogome određuje naše poteze i stavove.

– Kada smo ušli u Europsku uniju, Josipović je otišao u London i Veliku Britaniju označio kao hrvatskog strateškog partnera. Rečeno je tada da će Hrvatska zastupati britansku politiku u EU. A ta politika je remetilačka jer je Britanija jednom nogom unutra, a drugom vani. To znači da idemo u svađu s ostalih 26 članica EU što je porazna politika za Hrvatsku koja je tek stupila u nju. Naš strateški partner nikako ne može biti Velika Britanija, to je pogubno. Znamo što je radila od Domovinskog rata do Haaga – mišljenja je Domazet Lošo.

Tko bi onda trebao biti hrvatski strateški partner? Naš sugovornik navodi nekoliko opcija. Dvije od njih neće vas iznenaditi, a treća bi mogla. Prva opcija, prema Domazetu Loši, je SAD bez kojeg, kako kaže, Hrvatska ne bi mogla izvesti oslobodilačku akciju Oluja. Druga je opcija najjača zemlja Europske unije – Njemačka.

– Njemačka iz prostog razloga što se u novom višepolarnom svijetu os vrtnje geostrategije premjestila na Sredozemlje. Europa zapadno od crte Jadran-Baltik je praktički mrtva. Njemačka je na toj crti. Ona preko nas ulazi u glavnu igru koja će se u budućnosti voditi od jugoistoka Europe, Crnog mora, preko Kavkaza, Kaspijskog jezera, Kazahstana, sve do Filipina. To je tzv. Put svile.

Izrael – Domazetov izbor

A tko je, možda za neke iznenađujući, treći potencijalni hrvatski strateški partner?

– Treći naš strateški partner treba biti Izrael. Po mnogočemu je sličan Hrvatskoj – broju stanovnika, geostrateškom obliku, a nalazi se na prvim vratima Euroazije. Razlog je njihov sigurnosni sustav kakav bi trebali i mi primjenjivati – kaže naš sugovornik i dodaje kako se vrata ne smije zatvoriti ni Rusiji.

Hrvatskoj strateški partner treba kako bi se mogla nositi s budućim izazovima. Kakve će se bitke idućih godina voditi u Europi? Domazet Lošo smatra kako će one biti duhovne naravi.

– Doći će do nove evangelizacije Europe, zajedništva svih kršćanskih crkava. To znači da će Hrvatska postati jedna od ključnih zemalja koja će ih povezivati. Ta promjena dogodit će se kada dođe do susreta rimskog pape i patrijarha ruske crkve. Hrvatska tu ima posebno mjesto jer se nalazi kao prva katolička zemlja prema pravoslavnom svijetu – objašanjava Domazet i dodaje kako su tu „novu Europu” predvidjeli američki analitičari iz CIA-e. Za kraj zaključuje:

– S obzirom na svoje geostrateško pozicioniranje možemo održavati odnose sa svim zemljama, i Kinom, a ne se samo zatvoriti u okvire EU, NATO-a. Hrvatskoj višepolarnost koristi, samo je sadašnja politika ne razumijeva.

Dnevno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari