Pratite nas

Iz Svijeta

Sljedbenica IS-a priznala planiranje napada na londonsku katedralu

Objavljeno

na

Safija Amira Shaikh, 36-godišnjakinja koja se zaklela na odanost Islamskoj državi, u petak je priznala sudjelovanje u zavjeri da se izvrši bombaški napad na poznatu londonsku katedralu St. Paul i obližnji hotel.

Ona je priznala krivicu na londonskom Središnjem kaznenom sudu, a presuda za “pripremanje terorističkih akcija” i raspačavanje terorističkih publikacija bit će izrečena 11. svibnja.

Shaikh, rođena kao Michelle Ramsden koja je prešla na islam 2007., uhićena je nakon što je o postavljanju eksploziva razgovarala s dvoje tajnih agenata ubačenih u redove islamskih ekstremista.

Kako je objavila policija, ona je “istražila metode i osmislila plan kako izvršiti teroristički napad (…) te je doputovala u London i odsjela u hotelu u blizini katedrale kako bi napravila izvide”.

Na sudu je kazala da je oduvijek željela učiniti nešto spektakularno (…) “a ubiti samo jednog kafira – nevjernika, za mene nije dovoljno”.

Prema vlastitim riječima, kao metu je željela crkvu ili nešto drugo od “povijesne važnosti” i to na Božić ili Uskrs kako bi “ubila što više ljudi”.

Sudac je obrani naložio da, ukoliko to žele, psihijatrijsko vještačenje moraju podnijeti najkasnije do 3. travnja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Italija Njemačkoj: Pomozite kao što se vama pomoglo nakon Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski gradonačelnici i regionalni guverneri u utorak su u pismu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvali Njemačku na solidarnost u jeku pandemije koronavirusa, podsjećajući na pomoć koja je njoj pružena nakon II. svjetskog rata.

Italija ima više žrtava koronavirusa od bilo koje druge zemlje. Zaraženo je preko 100.000 ljudi, a umrlo 11.591, što je trećina od ukupno umrlih na svijetu od koronavirusa.

U pismu se naglašava sve veća ogorčenost Talijana prema onome što smatraju njemačkom ravnodušnošću prema njihovom teškom stanju.

Jaz se ispriječio između Italije i Španjolske, a podržava ih Francuska, i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom.

Italija ima krhku financijsku situaciju i teško joj je u takvim uvjetima boriti se protiv koronakrize pa traži zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlaže “korona obveznice”, no Sjever zasad to odbija.

“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže u donošenju ispravne odluke”, kaže se u pismu i referira na sporazum iz 1953. o smanjenju njemačkih dugova radi poratna oporavka te zemlje.

Pismo su potpisali gradonačelnici iz lijevih i desnih stranaka koji predstavljaju sjevernotalijanske gradove najteže pogođene epidemijom koronavirusa, uključujući Bergamo i Milano, kao i regionalnog predsjednika Emilije Romagne.

U pismu se cilja i na Nizozemsku, koja se u Italiji doživljava kao svojevrsno utočište od poreza na dobit, te se naglašava da je ona “uspostavila” povoljan “porezni režim koji godinama oduzima resurse iz svih velikih europskih zemalja.”

Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su nedavno u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.

Riječ je o tzv. korona obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Njemačka, Nizozemska, Finska i Austrija usprotivile su se tom prijedlogu, zadržavši svoju tradicionalnu nespremnost dijeljenja duga s manje konkurentnim gospodarstavima.

“Obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi izbrisale ili međusobno objedinile prethodna dugovanja”, stoji u pismu. (Hina)

Sebastian Kurz: Europska Unija je zakazala i stvari ne funkcioniraju dobro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Znanstvenik Igor Štagljar iz Kanade: Na pragu smo velikog otkrića

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski znanstvenik Igor Štagljar koji je profesor Sveučilišta u Torontu razvija mjerljive imunološke testove, zasnovane na tehnologiji nedavno razvijenoj u njegovom laboratoriju u Kanadi. Ti brzi testovi prema njegovim tvrdnjama mogli bi utvrditi zaraženost virusom SARS-CoV-2 te pritom pomoći u identifikaciji otpornih na taj virus.

– Uzbuđen sam što mogu objaviti da je moj laboratorij jedan od rijetkih na Sveučilištu u Torontu koji trenutno provodi tzv. “kritična istraživanja vezana COVID-19”. U suradnji s našim kolegama kliničarima iz lokalnih bolnica, kao i tvrtkom za otkrivanje lijekova u Torontu, razvijamo brz, mjerljivi imunološki test temeljen na tehnologiji koja je nedavno razvijena u mojem laboratoriju. Istraživanje je trenutno u tisku u Nature Communications. Ovim testom moguće je mjeriti razinu ukupnog IgG ili IgM antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 izravno u serumu pacijenata.

Naše ispitivanje ne samo da će biti u stanju otkriti ljude zaražene SARS-CoV-2, nego će također pomoći identificirati one koji su sposobniji izdržati bolest. To će zauzvrat pomoći ispunjavanje vitalne potrebe za radnicima u bitnim industrijama poput proizvodnje medicinske opreme, proizvodnje hrane i isporuke.

Procjenjujemo da će nam za ubrzani razvoj spomenutog ispitivanja trebati samo šest mjeseci. Želio bih također napomenuti da se, zbog svog jednostavnog dizajna, naša analiza lako može izmijeniti i primijeniti za praćenje širenja drugih zaraznih bolesti poput SARS-a te gripe.

Ujedinjeni protiv SARS-CoV-2! – napisao je Igor Štagljar na svom Facebook profilu.

 

Njemačka izabrala južnokorejsku strategiju protiv koronavirusa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari