Pratite nas

SLOJ LJUDI KOJI, UNATOČ DUBOKOJ KRIZI, NEĆE SMANJITI SVOJA PRIMANJA RADI ŠTEDNJE: Populizam ili rastrošnost

Objavljeno

na

Iako većina ministara i saborskih zastupnika takve mjere štednje, prvo na sebi samima, nije nikada ozbiljno shvatila, pa se rijetko moglo čuti da bi se trebale smanjiti i njihove plaće, vrlo ozbiljno govore cijelo vrijeme da svi mi trebamo štedjeti jer su teška vremena. Ako je licemjerje, zahtijevati da mjere štednje obuhvate sve, što je tek onda rješenje koje oni zastupaju?

Posljednji slučaj ponašanja koje je obilježilo vrijeme krize, vijećnici su osječke Gradske skupštine. Od kada je kriza dovela društvo na rub propadanja, a recesija traje već šestu godinu u Hrvatskoj, u javnosti se povlači neprestano premišljanje treba li najvišim dužnosnicima vlasti na nacionalnoj i regionalnoj razini smanjiti primanja – kao što su to učinili nizu državnih službenika, uskraćujući im dodatke na plaće.

Zanimljivo je, kada su u pitanju članovi Vlade, saborski zastupnici, gradonačelnici, načelnici i gradski vijećnici, lako su se u većini slučajeva složili da njihove plaće ne treba nipošto dirati, jer ako ih se smanji, ne mogu raditi dobro i učinkovito. Iako je to jedna od mjera vlasti koja se zalaže za stroge mjere štednje, a u tome se polazi najprije od sebe, proveda u mnogim europskim zemljama, u Hrvatskoj izaziva veliki otpor i malo je dobrih, suprotnih primjera. Najčešći razlog da se ne prihvati posezanje u njihova nemala primanja jest populizam. To bi vjerojatno značilo da je populizam dominantan u većini zemalja članica EU, a i izvan Unije, jer je takav potez bio neupitan.

Ne žele sebi uskraćivati

Iako većina ministara i saborskih zastupnika takve mjere štednje, prvo na sebi samima, nije nikada ozbiljno shvatila, pa se rijetko moglo čuti da bi se trebale smanjiti i njihove plaće, vrlo ozbiljno govore cijelo vrijeme da svi mi trebamo štedjeti jer su teška vremena. Ako je licemjerje, zahtijevati da mjere štednje obuhvate sve, što je tek onda rješenje koje oni zastupaju? Početkom godine u Saboru predloženo je smanjenje plaća zastupnika za 25 posto, ali od toga naravno, nije bilo ništa.

Vijećnici primaju naknadu svaki mjesec, iako u godini odrade šest do sedam jednodnevnih sjednica. Za dobar dio njih, osobito iz vladajuće koalicije, i ne zna se da postoje, jer u vijećnici uglavnom sjede s jednim zadatkom – da podignu ruku za ili protiv, zavisi o tome kako je dogovoreno prije sjednica. Jedan vijećnik, naime, prema sadašnjem stanju godišnje dobije 15.835,32 kune za otprilike 56 sati rada. Neki od njih to dobiju za 56 sati samo sjedenja, a mnogi od njih i ne ostanu do kraja na sjednicama. Da sve bude zanimljivije, gotovo niti u jednom gradu nisu ni pomislili da sebi smanje naknade nakon što je od prošle godine povećan broj vijećnika, a kriza ne posustaje.

Postoje rijetke iznimke

Iznimaka je malo, poput gradonačelnika Metkovića Bože Petrova i međimurskog župana Matije Posaveca sa svojim suradnicima… Na državnoj razini – ništa, kao da žive u bajci zvanoj Alisa u zemlji čudesa. Kako možete uopće od građana tražiti, da se odreknu bilo kakvog luksuza ili dijela primanja, ukoliko to niste pokazali osobnim primjerom? Možda bi ipak trebala ozbiljna i sveobuhvatna javna rasprava o tome, zarade li vijećnici doista onoliko koliko rade, odnosno da bi trebalo razmisliti o drukčijem sustavu naknada?

Ljiljana Jazbišek, Objektiv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Skupština Uljanika iskazala nepovjerenje Upravi

Objavljeno

na

Objavio

Dioničari Uljanika na redovitoj glavnoj skupštini održanoj u utorak u Puli nisu prihvatili izvješća nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće uprave i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

Nepovjerenje upravi Uljanika je iskazalo 77 posto prisutnih dioničara, među kojima najveći udio drže sami bivši i sadašnji radnici, gotovo 47 posto.

Ustvrdivši kako se ova skupština odvija u nedvojbeno najtragičnijim trenucima za Uljanik, predsjednik uprave Gianni Rossanda jasno je poručio kako za sudbinu Uljanik grupe nema puno vremena te kako u ovom trenutku treba “ili donijeti odluku o novom strateškom partneru ili pak treba ići dalje s predloženim programom restrukturiranja”.

“Treće varijante nema, ne postoji varijanta stečaja. U zabludi smo svi ako mislimo da će biti stečaja, jer po odlukama Europske komisije pri davanju ‘rescue aida’, a nakon što je Uljanik dobio 96 milijuna eura ‘rescue aida’ početkom godine, opcija je samo likvidacija (ako se kredit ne vrati). Uvjeren sam da do toga neće doći, ali moramo nastupiti svi skupa, sa mnom ili bez mene”, kazao je Rossanda obraćajući se dioničarima na glavnoj skupštini društva, koji su predstavljali 67,96 posto temeljnog kapitala.

Hloverka Novak Srzić: Kako je Ivan Jakovčić Nino – postao NekretNino

Govoreći o stanju u Uljaniku nakon održane izvanredne skupštine 16. veljače, Rossanda je istaknuo kako je potencijalni strateški partner Danko Končar izabran zajedno s nadzornim odborom te kako je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i tadašnjom ministricom Martinom Dalić do sredine travnja bila intenzivna.

“Nismo se uvijek slagali ali je u tom razdoblju bilo više sastanaka s upravom, nadzornim odborom i sindikatima. No, nakon što smo dobili strateškog partnera i nakon što se počeo izrađivati program restrukturiranja, proces se počeo usporavati”, naglasio je predsjednik uprave Uljanika dodavši kako je do sada bio uvjerenja da se intenzivno radi na tom programu, ali kako od danas mora konstatirati da nakon zadnjih izjava ministra gospodarstva Darka Horvata u to više nije siguran.

“Nakon ministrove izjave da je njemu nepoznato kako je moguće raditi tri broda na dva navoza, onda moram zaključiti da on ili nije ni pogledao taj program restrukturiranja ili ne zna baš ništa o brodogradnji. To su činjenice”, rekao je Rossanda.

Dodao je kako je Uljanikov program restrukturiranja daleko manji u iznosu nego što je bio pojedinačno za ostala brodogradilišta te kako će ukupna davanja nakon potencijalnog izvršavanja programa biti jedva dvije trećine onoga što su dobila druga brodogradilišta.

“Stvar je dobre volje, stvar je odluke i mi čekamo tu odluku. Nema puno vremena, trebamo odluku o novom strateškom partneru ukoliko ga država ima, a sam ministar je u više navrata rekao da razgovara s potencijalnim partnerima, ali treba nastaviti s predloženim programom, jer treće varijante nema”, zaključio je Rossanda.

Ponovio je kako je program restrukturiranja jedini izlaz iz ove situacije. Na tom tragu nastavio je daljnje izlaganje, koje se ukratko može svesti na to da je program restrukturiranja s Dankom Končarom jedini put da Uljanik preživi. On je pred dioničarima rekao i kako je ideja njegova menadžmenta bila da se na prostoru Arsenala napravi marina za mega jahte, no da je “Končareva želja bila drugačija”.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila povjerenik Sindikata metala Hrvatske u Uljaniku i dioničar Đino Šverko pozvao je Vladu da objelodani ime potencijalnog novog strateškog partnera te da pomogne oko isplate plaća za rujan, dok je jedan od prisutnih dioničara predložio kako bi najbolje za Uljanik bilo kada bi svi mali dioničari predali svoje dionice državi pa neka ona odluči o sudbini Uljanika. Na to mu je pravnik Uljanika odgovorio kako to nije moguće, jer dioničari mogu isključivo prodati svoje dionice koje su u njihovom privatnom vlasništvu.

Inače, na glavnoj skupštini Uljanika primjetno je bilo da, za razliku od veljače ove godine, nema predstavnika Ministarstva gospodarstva.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Miro Bulj: Uvesti reda među teleoperatere pri postavljanje baznih stanica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj prozvao je u utorak Vladu da je neargumentirano odbila njegove prijedloge izmjena zakona o graditeljstvu i o elektroničkim komunikacijama, kojima je htio uvesti red među teleoperatere pri postavljanju baznih stanica s istim standardima zaštite zdravlja i pravom građana na odlučivanje kao u ostalim europskim zemljama.

“Zajedno s Hrvatskom udrugom za zaštitu od elektromagnetskog zračenja dao sam u proceduru dvije zakonske inicijative kako bismo uveli red među teleoperaterima, no Vlada je na oba dala negativno mišljenje”, rekao je Bulj na konferenciji za novinare u Saboru.

Bulj: Plaćaju li teleoperateri pravo služnosti bit će novca za zdravstvo i školstvo

Istaknuo je kako tim zakonskim inicijativama traži da se teleoperateri u Hrvatskoj ponašaju kao u državama odakle dolaze i plaćaju pravo služnosti, pa će, tvrdi, biti novca za zdravstvo i školstvo.

“Od 2014. godine 400 jedinica lokalne samouprave dalo je zahtjeve da teleoperateri plaćaju pravo puta ili pravo služnosti. No, od HAKOM-a je odobreno da imaju pravo služnosti samo njih 70. Bez obzira što su teleoperateri dužni plaćati pravo služnosti, jedinice ih moraju tužiti da bi došli do svog novca”, rekao je Bulj.

Upozorio je kako se bazne stanice postavljaju po bolnicama, školama, diljem Hrvatske, a da su ljudi nemoćni u svojim prosvjedima. Podsjetio je na aktualni primjer u zadarskom naselju Borik, gdje su bazne stanice postavljene na zvoniku, pa su građani prozivali i biskupa i zadarskog gradonačelnika da stanu uz narod, a ne uz teleoperatere. “Biskup mora biti pastir naroda, a ne pastir teleoperatera”, poručio je.

Predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zdravko Anđel zamjera odbijenici Vlade na Buljev prijedlog da pravilnikom o jednostavnim građevinama više ne bude omogućeno postavljanje krovnih prihvataantenskih baznih stanica bez građevinske dozvole.

Upozorio je da, s obzirom da građevinska inspekcija nije nadležna zaantenske prihvate, lokalne jedinice nemaju svoje inspekcije da kontroliraju je li nešto usklađeno s provedbenim planovima, pa je ostao je zrakoprazni prostor u kojem država nema instrumente da ukloni nezakonito postavljene bazne stanice.

Anđel: Ministarstvu zdravstva je briga o zdravlju na zadnjem mjestu

“Mi smo kao udruga prisustvovali izradi aktualnog Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskog polja i mogli smo utvrditi da Ministarstvo zdravstva jedino vodi brigu da u Pravilnik ne uđe nešto što bi škodilo teleoperaterima, dok je briga o zdravlju na zadnjem mjestu”, zaključio je Anđel.

I Ankica Kosovec Krželj iz iste udruge upozorava kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja nema obaveznu javnu raspravu s lokalnim stanovništvom o lokacijama baznih stanica, naglasivši da je Svjetska zdravstvena organizacija službeno zauzela stav da su te stanice potencijalni uzrok raka kod ljudi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari