Pratite nas

SLOJ LJUDI KOJI, UNATOČ DUBOKOJ KRIZI, NEĆE SMANJITI SVOJA PRIMANJA RADI ŠTEDNJE: Populizam ili rastrošnost

Objavljeno

na

Iako većina ministara i saborskih zastupnika takve mjere štednje, prvo na sebi samima, nije nikada ozbiljno shvatila, pa se rijetko moglo čuti da bi se trebale smanjiti i njihove plaće, vrlo ozbiljno govore cijelo vrijeme da svi mi trebamo štedjeti jer su teška vremena. Ako je licemjerje, zahtijevati da mjere štednje obuhvate sve, što je tek onda rješenje koje oni zastupaju?

Posljednji slučaj ponašanja koje je obilježilo vrijeme krize, vijećnici su osječke Gradske skupštine. Od kada je kriza dovela društvo na rub propadanja, a recesija traje već šestu godinu u Hrvatskoj, u javnosti se povlači neprestano premišljanje treba li najvišim dužnosnicima vlasti na nacionalnoj i regionalnoj razini smanjiti primanja – kao što su to učinili nizu državnih službenika, uskraćujući im dodatke na plaće.

Zanimljivo je, kada su u pitanju članovi Vlade, saborski zastupnici, gradonačelnici, načelnici i gradski vijećnici, lako su se u većini slučajeva složili da njihove plaće ne treba nipošto dirati, jer ako ih se smanji, ne mogu raditi dobro i učinkovito. Iako je to jedna od mjera vlasti koja se zalaže za stroge mjere štednje, a u tome se polazi najprije od sebe, proveda u mnogim europskim zemljama, u Hrvatskoj izaziva veliki otpor i malo je dobrih, suprotnih primjera. Najčešći razlog da se ne prihvati posezanje u njihova nemala primanja jest populizam. To bi vjerojatno značilo da je populizam dominantan u većini zemalja članica EU, a i izvan Unije, jer je takav potez bio neupitan.

Ne žele sebi uskraćivati

Iako većina ministara i saborskih zastupnika takve mjere štednje, prvo na sebi samima, nije nikada ozbiljno shvatila, pa se rijetko moglo čuti da bi se trebale smanjiti i njihove plaće, vrlo ozbiljno govore cijelo vrijeme da svi mi trebamo štedjeti jer su teška vremena. Ako je licemjerje, zahtijevati da mjere štednje obuhvate sve, što je tek onda rješenje koje oni zastupaju? Početkom godine u Saboru predloženo je smanjenje plaća zastupnika za 25 posto, ali od toga naravno, nije bilo ništa.

Vijećnici primaju naknadu svaki mjesec, iako u godini odrade šest do sedam jednodnevnih sjednica. Za dobar dio njih, osobito iz vladajuće koalicije, i ne zna se da postoje, jer u vijećnici uglavnom sjede s jednim zadatkom – da podignu ruku za ili protiv, zavisi o tome kako je dogovoreno prije sjednica. Jedan vijećnik, naime, prema sadašnjem stanju godišnje dobije 15.835,32 kune za otprilike 56 sati rada. Neki od njih to dobiju za 56 sati samo sjedenja, a mnogi od njih i ne ostanu do kraja na sjednicama. Da sve bude zanimljivije, gotovo niti u jednom gradu nisu ni pomislili da sebi smanje naknade nakon što je od prošle godine povećan broj vijećnika, a kriza ne posustaje.

Postoje rijetke iznimke

Iznimaka je malo, poput gradonačelnika Metkovića Bože Petrova i međimurskog župana Matije Posaveca sa svojim suradnicima… Na državnoj razini – ništa, kao da žive u bajci zvanoj Alisa u zemlji čudesa. Kako možete uopće od građana tražiti, da se odreknu bilo kakvog luksuza ili dijela primanja, ukoliko to niste pokazali osobnim primjerom? Možda bi ipak trebala ozbiljna i sveobuhvatna javna rasprava o tome, zarade li vijećnici doista onoliko koliko rade, odnosno da bi trebalo razmisliti o drukčijem sustavu naknada?

Ljiljana Jazbišek, Objektiv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u četvrtak navečer u vinogradima Pavlomira kraj Novog Vinodolskog tradicionalnu manifestaciju Ružica Vinodola, tijekom koje će se jedanaest djevojaka natjecati u igrama povezanim s vinarstvom i vinogradarstvom te običajima Vinodola, među ostalim i u vještinama branja i mašćenja grožđa.

Grabar-Kitarović je otvarajući manifestaciju govorila na čakavštini, kazavši kako “misli da je red da pozdravi na domaćoj čakavštini.” “Jako je lijepo biti ovdje s vama, ovo nije prvi puta da sam tu, a niti zadnji, jako se veselim što ćemo zajedno provesti vrijeme,” kazala je dodavši da može reći “da smo mi čakavci jako, jako prionili toj našoj čakavštini” te da je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg, koji je bio nazočan na manifestaciji, “naučio reći č umjesto ć tek kada su ga u Banskim dvorima natjerali”.
Predsjednica je potom na engleskom jeziku poželjela dobrodošlicu svim gostima i turistima.

U nastavku je kazala da je ova godina iznimno bitna za Novi Vinodolski spomenuvši da je njena rodna Grobinšćina supotpisnica Vinodolskog zakonika, čija se 730. obljetnica slavi ove godine. Taj zakonik je u to vrijeme bio jedan od modernijih, ako ne i od najmodernijih u Europi, koji je postavio prava i pravice za sve, kazala je. Naglasila je da se ove godine slavi i 140. obljetnica turizma u Novom Vinodolskom i 15. obljetnica Ružice Vinodola.

Predsjednica je, na upit novinara kako se snalazi u vinogradu i je li ikada gazila grožđe odgovorila “naravno.” “Moj nonić je imao vinograd u mjestu Meje iznad Ričine i ja sam kao mala često s njim išla u vinograd, pomagala mu u vinogradu, meni su to bila prekrasna vremena. Nakon berbe svi smo gazili grožđe,” kazala je dodavši da ne zna kako bi joj to išlo danas, ali da je to nešto što ju jako vezuje uz djetinjstvo i uz rodni kraj.

Na tvrdnju da se možemo ponositi ovakvim manifestacijama, spajajući novo i staro, predsjednica je potvrdno odgovorila. “Apsolutno, ovo je ključ razvoja turizma, današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more, to nije dovoljno. Oni traže ne samo prekrasnu prirodu, koju je Bog podario i sve kulturne spomenike koje imamo, već i oživljavanje nacionalnih, starih narodnih običaja, koji su za njih prekrasni,” kazala je dodavši da smatra da bi “mnogi turisti uživali da i oni malo gaze grožđe.”

Na upit o razvoju vinodolskog kraja, predsjednica je kazala da bi se mogao razviti upravo na poljoprivredi. “Mislim da upravo u EU možemo naći tu nišu za sigurne biološke proizvode, tlo je ovdje čisto, nekontaminirano, proizvodnja je tradicionalna i mislim da imamo sve preduvjete za uspjeh,” rekla je.

Po usmenoj predaji iz doba hrvatske plemićke obitelji Frankopana, nakon završetka berbe u vinogradu se među beračicama birala Ružica, najljepša i najmarljivija djevojka. Ružicu bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke narodnih glazbala odveli bi ju u grad. Po zapisima, posljednji put Ružica je, prije nego što je običaj obnovljen, izabrana 1880.

Današnja Ružica Vinodola obnovljena je na osnovi te predaje. Osmišljene su igre i natjecanja za Ružice, po uzoru na stare sajmove priređuje se prodaja ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, vina i drugog, a cijelu manifestaciju prate tradicionalna jela, glazba i ples.

Završno natjecanje, kada će biti proglašena ovogodišnja Ružica Vinodola, bit će u subotu, 18. kolovoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari