Pratite nas

Pregled

‘Složna braća kuću grade’

Objavljeno

na

Vodeći ljudi države Bosne i Hercegovine  odlučili su kao zalog dobre volje u budućem uspješnom dogovoru na svim razinama, jedinstveno poduprijeti igru naše nogometne reprezentacije.

dragan_covic_navijacka
Jedan od lidera, Dragan Čović je uveličao ovaj susret i osobnom nazočnošću u Brazilu, naravno koji je financirao iz osobnih izvora, a za to vrijeme će malo pričekati izgradnja gornjeg kata.

Njegov koalicijski partner u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, naravno  nije mogao ostaviti neodgodive poslove na obnovi entiteta RS-a koji su pogodile katastrofalne poplave.

On je odlučio utakmicu pogledati u kratkom odmoru između poslova čišćenje na jednom uništenom domaćinstvu. Naravno uz veliku grižnju savjesti jer poslovi čekaju. Ali domovina je iznad svega.

dodik-fanaticos
Treći pouzdanik od ove prve dvojice, Bakir Izetbegović,  na miru se povukao u svoj neveliki šator .
Uzeo je kratki odmor dok pregleda koje sve putovnice ima. Želi stavit ipak onu od Bosne i Hercegovine na vrh. Red je barem dok svira himna Bosne i Hercegovine. 

Kako stvari stoje,  Bosna i Hercegovina će pričekati na svom putu za put ka Europskoj Uniji do kraja Svjetskog Prvenstva ili barem dok ‘naši ne ispadnu’.

bakir

Navijačka atmosfera kod Izetbegovićevih

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Švedski Gripen ili izraelski F16 Barak – ili nešto treće?

Objavljeno

na

Objavio

Za nabavu višenamjenskih bojnih zrakoplova pristigle su četiri ponude. Amerikanci nude nove F-16, Grci nude polovne F-16, a Izraelci polovne F-16 Barak, Šveđani nude svoje nove Grippene.

Odluka o tome koje i čije će borbene avione kupiti Hrvatska bit će donesena 30. studenog.

Prema navodima nekih medija odlučivat će se izmedju dvije – švedskog Gripena i izraelskog F16 Baraka.

O tome je u Studiju 4 govorio umirovljeni general bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik HRZ-a.

Štimac je kazao kako ne bi rekao da su neki ponuđači ‘otpali’. Jučer je razgovarao s članovima povjerenstva i rečeno mu je da ‘imaju otvorenu liniju’ sa svim ponuđačima. “Povjerenstvo je sastavljeno od ljudi iz MORH-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, SOA-e i pri odabiru ponuda procjenjuje oko 700 stavki”, kazao je Štimac.

Svaka ponuda ima prednosti i mana. Gripen je novi avion i ima duži vijek trajanja, a američki F-16 Block 70 i 72 Viper su najbolji avioni, ali im je cijena najveća”, dodao je. U odabiru ponuda mora se voditi računa i o međudržavnoj vojnoj suradnji, strategijskom partnerstvu, ali i investicijama koje ponuđač može realizirati u Hrvatskoj.

Izraelski F-16 Barak je polovni avion star tridesetak godina, a Izrael ga navodno prodaje za 25 milijuna eura, dok Šveđani za Gripena navodno traže 70 milijuna. “Napamet govoreći, uvijek bih dignuo ruku za novi avion, međutim radi se samo o jednoj domeni bitnoj za procjenu.

Ako je Barak star 30 godina a Izraelci nude 2.500 sati po avionu ostatak resursa to znači da imamo resurse idućih 25 godina. S američkim F-16 i Gripenom bi imali četverostruko više. To treba procijeniti povjerenstvo i Vladi predložiti, a odluka će biti politička”, kazao je Štimac. Dodao je i kako je jedino F-16 sudjelovao u borbenim operacijama. Gripen nije sudjelovao, ali je na testiranjima dokazao da može.

Govoreći o gospodarskom aspektu nabave vojnih zrakoplova kazao je kako nije riječ samo o avionima nego i o kompletnoj radarskoj mreži te zapovjedno-informacijskom sustavu – kompletnom transferu tehnologije u koji bi trebao biti uključen Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici”. Šveđani su, dodao je, nudili 2 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku. Vjeruje da i Izraelci nude slično.

Bitnim smatra i troškove održavanja aviona i kompletne infrastrukture. Također, da je Hrvatska imala borbene zrakoplove do agresije deveesetih moždane bi ni došlo. “Kad imamo zrakoplove poručujemo ‘Mi smo jaki’ – i u slučaju krize najprije se traže politička rješenja”, zaključio je Štimac.

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari