Pratite nas

Iz Svijeta

Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak podnio ostavku zbog odbijanja sporazuma o migrantima

Objavljeno

na

Foto: EPA

Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak odlučio je u četvrtak podnijeti ostavku u znak prosvjeda zbog odluke parlamenta da odbije sporazum UN-a o migrantima, izjavili su iz njegova ministarstva.

Lajčak je bio predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda kada je sporazum o migracijama prihvaćen te je već ranije prijetio ostavkom ako ga njegova zemlja ne prihvati.

Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije odobrile su u srpnju sve 193 zemlje članice UN-a, osim SAD-a koji se iz pakta povukao prošle godine, te bi trebao biti formalno ratificiran u prosincu.

UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, a kompakt su do sada odbacili Italija, Slovačka, Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Države.

Sporazum je nastao nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata, kada su mnogi bježali od konflikata i siromaštva s Bliskog istoka, Afrike i drugih područja.

“Ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak odlučio je, potaknut današnjom odlukom parlamenta, dati ostavku”, izjavili su iz ministarstva dodajući kako će dodatne informacije dati nakon što se Lajčak sastane s premijerom Peterom Pellegrinijem i predsjednikom Andrejem Kiskom.

(Hina)

 

Peter Pellegrini: Slovačka neće podržati UN-ov migracijski sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Dubrovački kapetan uspio ‘provući’ dosad najveći kruzer kroz uski Korintski kanal (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kruzer Braemar u vlasništvu tvrtke Fred. Olsen Cruise Lines, a čiji je kapetan Dubrovčanin Jozo Glavić, oborio je dosadašnji rekord postavši najdužim brodom koji je prošao Korintskim kanalom, piše Dubrovački vjesnik.

Kruzerom dugačkim 195,82 metra i širine 22,5 metara kapetan Glavić je kroz kanal prošao bez većih problema, a za njega to predstavlja trenutak na koji će uvijek biti ponosan i kojeg će se uvijek sjećati.

Na prolazak se pripremao duže vrijeme te smatra kako je prolazak veliko priznanje za njegovu kompaniju. Također ističe kako su skoro svi putnici izašli na palubu kako bi svjedočili trenutku te su nakon prolaska svi bili zapanjeni i oduševljeni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari