Pratite nas

Kronika

Slovenija donijela odluku o ukopu komunističkih žrtava iz Hude jame

Objavljeno

na

Posmrtni ostaci žrtava komunističkih zločina iz gubilišta Huda jama kod Celja u kojoj su većinom Hrvati bit će na jesen pokopani na groblju Dobrava kod Maribora, objavila je u četvrtak slovenska vlada.

Budući da u Hudoj jami većinom leže hrvatske žrtve, o tome je obaviještena i hrvatska vlada, priopćila je slovenska vlada nakon redovne sjednice.

[ad id=”93788″]

Vlada je odgovorila na zastupničko pitanje o uređenju napuštenog rudnika Barbarin rov, u kojemu su u prvim poratnim mjesecima 1945. komunističke snage bez suđenja vršile egzekucije, pripadnika tzv. poraženih vojski, ali i civila.

Prije definitivnog ukopa u grobnicu na mariborskom groblju Dobrava omogućit će se postupak identifikacije za one žrtve za koje je to moguće, odnosno za one za koje budu postavljeni takvi zahtjevi.

Slovenska vlada namjerava Hudu jamu pretvoriti u memorijalni muzej za koji će skrbiti stručnjaci Instituta za noviju povijest u Ljubljani, a računa se da će za konačno uređenje Hude jame biti potrebno oko sedamnaest mjeseci.

Na mariborskom groblju Dobrava bit će pokopani posmrtni ostaci oko 800 žrtava koji su nađeni u ožujku 2009., kad je državno povjerenstvo otkopalo mjesto egzekucije u napuštenom rudniku, ali i oko 2000 žrtava za koje se još pretpostavlja da su ubačeni u rudarsko okno rudnika, a do sada nisu ekshumirani.

Svi predmeti i dokumenti žrtava koji se u Hudoj jami nađu bit će fotografirani i sačuvani za potrebe budućeg memorijalnog muzeja.

Pretpostavlja se da su u Hudoj jami ubijeni Hrvati, Slovenci, Nijemci, Austrijanci i Srbi.

Žrtve su u rudnik navodno dovođene iz obližnjeg logora za ratne zarobljenike Teharje, a pretpostavlja se da su živi zakopani jer nemaju prostrijelnih rana,.

Na mariborskom groblju Dobrava, kamo će stradalnici iz Hude jame biti premješteni, prije desetak godina izvršen je ukop nekoliko stotina žrtava poratnih egzekucija koje su otkopane prilikom radova na gradnji autoceste.

Nađeni su na području naselja Tezno, gdje su u svibnju i lipnju 1945. godine bila masovna strijeljanja povratnika s Križnog puta i zarobljenih pripadnika vojske.

Računa se da je tada ubijeno nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su bačeni u protutenkovske rovove koje je oko Maribora bila iskopala njemačka vojska.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu iznio informacija da Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju.

Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.

On je istaknuo da je u dokumentu navedeno da se “vodi obrada” desetak medija, među kojima je i Večernji list.

Glavni i odgovorni urednik “Večernjeg lista” Jozo Pavković kazao je za “Avaz” da je to “u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedništva BiH. – Očekujem da se do kraja istraži ova informacija.

Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti zaštitu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za pokušaj gušenja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama – kazao je Pavković, piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Uskoro će đaci i radnici ostati bez javnog prijevoza

Objavljeno

na

Objavio

Prijevoznici okupljeni unutar Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika upozoravaju da će u sljedećim mjesecima biti primorani obustaviti javni prijevoz putnika diljem RH. U udruženju se nalazi preko 4000 radnika i 2000 autobusa, kojima se održava preko 80% županijskog prijevoza putnika za potrebe dnevnih migracija.

Privatni prijevoznici su diskriminirani u odnosu na javne prijevoznike unatoč činjenici da pokrivaju najveći dio teritorija RH i da održavaju linije koje imaju najmanju isplativost. HŽ Putnički prijevoz kao i autobusni prijevoznici u javnom vlasništvu su potpisali Ugovore o javnim uslugama te osigurali svoje financiranje, na isti način kako je to riješeno u ostatku EU.

Trenutno je završilo e-savjetovanje za pravilnik kojim se pruža ista prilika i privatnim prijevoznicima, no rokovi su vrlo kratki, te je nužno da se isti što prije donese te da se pod hitno sklope Ugovori o javnim uslugama i osigura nesmetano financiranje javnog linijskog prijevoza širom RH. Privatni prijevoznici u ostalim EU zemljama imaju ove uvjete i sada ne ostvaruju gubitke u poslovanju kao što je slučaj s našim prijevoznicima, kaže Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Danas svjedočimo stalnom odlasku naših radnika (posebice vozača) koje više ne možemo zadržati s obzirom na gubitke koje ostvarujemo na ovim linijama. Ovim vozačima su otvorena radna u EU upravo iz razloga što su njihovi prijevoznici rentabilni, tj. mogu im ponuditi puno bolje uvjete nego naši prijevoznici, ističe Meštrović.

Situacija je hitna i upitno je održavanje linija, tj. uskoro će se dogoditi da će građani u diljem RH ostati bez prijevoza đaka, radnika, umirovljenika ukoliko se ne sklope Ugovori o javnim uslugama u najkraćem mogućem vremenu. Kolaps je pred nama i prijevoznici upozoravaju da je vrlo malo vremena preostalo da se to spriječi.

“Trenutno su autobusni linijski prijevoznici diskriminirani u odnosu na gradske prijevoznike i HŽ putnički prijevoz budući da s njima nisu sklopljeni Ugovori o javnim uslugama sukladno europskoj direktivi. Hrvatska se mora prilagoditi uredbi EU 1370/2007 o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, koja ima krajnji rok primjene 03. prosinca 2019″, kaže Meštrović i dodaje da je već u zakašnjenju.

“Kako da mi organiziramo posao, imamo problema s vozačima koji odlaze van na ista radna mjesta, samo na veće plaće, kako poslovati u neizvjesnosti i jamčiti posao vozačima”, objašnjava Meštrović i ističe da će veliki problem nastati jer djeca iz udaljenih mjesta neće već ove zime moći doći do škole.

Udruga je pri osnivanju imala 29 autobusnih javno linijskih prijevoznika koji zajedno zapošljavaju 4018 radnika, raspolažu s 2045 autobusa i obavljaju preko 80% županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza na području Republike Hrvatske.

Kako doznajemo, razgovori u ministarstvu prometa su započeli, ali rješenja zasad nema. Tako da bi taj problem uskoro mogao postati posredno i problem ministrice Blaženke Divjak, jer đaci iz udaljenih mjesta će bez prijevoza teško do škole, piše Hrvatska Danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari