Pratite nas

Iz Svijeta

Slovenija na granicu s Hrvatskom postavlja još 40 km panel-ograda

Objavljeno

na

U slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova potvrdili su da je tamošnje Ministarstvo javne uprave 9. srpnja potpisalo i objavilo odluku o dodjeli ugovora za isporuku i ugradnju privremenih tehničkih prepreka za granicu s Hrvatskom u dužini od 40 kilometara. Posao je dobila tvrtka iz Srbije.

“Privremene tehničke prepreke omogućuju učinkovitu zaštitu vanjske schengenske granice, zaštitu ljudi i njihove imovine. Postavljanje je u skladu s prihvaćenim planom koji ima stupanj tajnosti, tako da vam ne možemo dati detaljnije informacije. Možemo reći da ih postavljamo tamo gdje je to potrebno radi sprečavanja ilegalnog prelaska granice. U nekim područjima zamjenjujemo ih zbog ozljeda. Kada, gdje i u kojoj mjeri, odlučuje se na temelju konkretnih procjena i prijedloga policije. Trenutačno je ugrađeno gotovo 179 kilometara privremenih tehničkih barijera”, rekla je Vesna Mitrić iz slovenskog ministarstva, piše Večernji list.

Slovenija podizanje novih kilometarskih prepreka opravdava time što je broj nezakonitih prelazaka preko granice s Hrvatskom u porastu posljednja dva mjeseca, a očekuju da će taj trend i dalje rasti. Na natječaju je izabrana tvrtka Legi-SGS sa sjedištem u Beogradu koja je spremna postaviti ogradu za oko 4,8 milijuna eura. Riječ je o predstavništvu njemačke tvrtke.

Na natječaj se nije javila tvrtka Minis koja je žicu postavljala 2015. Granica između Hrvatske i Slovenije duga je 671 kilometar. Slovenija je žilet-žicu počela postavljati za vrijeme migrantske krize 2015., i od tada je ima na 50-ak lokacija. Slovenski su mediji 2017. objavili da je na postavljanje prepreka vlada potrošila 6,6 milijuna eura.

Slovenski premijer Marjan Šarec najavio je i povećanje broja policajaca i vojnika na sprečavanju ilegalnih migracija “balkanskom rutom”, a iz zraka će im pomagati dronovi. Početkom srpnja organizirane su i prve zajedničke ophodnje slovenske i talijanske policije, što je izazvalo oštre reakcije oporbe koja smatra da Slovenija time priznaje da nije u stanju sama kontrolirati svoju granicu.

Šarec je rekao da bi Hrvatska na svojoj granici sa Srbijom i BiH morala učiniti više na suzbijanju ilegalnih migracija ako se želi pridružiti schengenskom području, a rješenje bi bio i angažman Frontexa. “Naša je policija uspješna u zaustavljanju ilegalnih migranata i u njihovu vraćanju u zemlje odakle su ilegalno ušli u Sloveniju, no ključni su problem oni koji im u tome pomažu i provode ih preko granice”, kazao je Šarec.

U Sloveniji se boje da bi ih zatvaranje granice s Italijom moglo pretvoriti u “džep” za tisuće migranata. Slovenska je policija u prvih pet mjeseci privela oko 2600 ilegalnih migranata, oko 1400 više nego u istom razdoblju lani. Najviše je Pakistanaca, Alžiraca i Marokanaca. U Hrvatsku je vraćeno 1500 migranata.

U MUP-u RH kažu da nisu zaprimili obavijest slovenskih institucija o postavljanju dodatnih 40 kilometara žice. Izračunali su da Slovenija na granici ima žičane i panel-ograde na 193,9 kilometara. “Vlada je donijela odluke o zaprječivanju 65 cestovnih komunikacija na državnoj granici s BiH i Srbijom.

Dodatno je tehničkim preprekama i vratima na graničnim prijelazima zapriječeno još sedam lokacija, a u tijeku je i izrada šumskih prosjeka na Plješivici i drugim lokacijama na graničnoj crti radi poboljšanja vidljivosti državne granice”, kažu u MUP-u i dodaju da se ogradama nisu i neće zaustaviti migracijska kretanja.

Ulažu, kažu, značajne napore u jačanje suradnje sa svim državama duž tzv. istočno-sredozemnog, odnosno zapadno-balkanskog migracijskog pravca radi prevencije nezakonitih migracija prije nego što dospiju na hrvatsku granicu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari