Pratite nas

Gospodarstvo

Slovenija od 1. srpnja otvara tržište rada za hrvatske državljane

Objavljeno

na

Hrvatski državljani bit će od 1. srpnja na tržištu rada u Sloveniji izjednačeni s državljanimam drugih članica Europske unije i moći će se zapošljavati bez radnih dozvola, potvrdilo je slovensko ministarstvo za rad i socijalnu politiku.

S obzirom na sadašnju situaciju na slovenskom tržištu rada, nisku stopu nezaposlenosti i velik nedostatak radne snage, nije bilo potrebe da se prijelazni režim ograničenja za Hrvate na slovenskom tržištu rada produži za još dvije godine, objavilo je ministarstvo.

Vlada odlazećeg premijera Mire Cerara u ožujku je donijela prijedlog zakona kojim bi tržište rada u Sloveniji za hrvatske tražitelje posla ostalo zatvoreno još do 30. lipnja 2020., unatoč rezervama koje je na taj prijedlog imala slovenska Gospodarska komora i neki ministri u vladi, te ga poslalo u parlament, ali on nije prihvaćen s obzirom na nedostatak vremena zbog raspuštanja parlamenta i prijevremene izbore.

Slovenski gospodarstvenici navode da se je lani u Sloveniji s radnim dozvolama zaposlilo između tisuću i dvije tisuće Hrvata kojima će sada rad biti olakšan, a računa se i na dodatni priljev radnika iz Hrvatske, osobito u krajevima uz samu granicu.

Među većim poslodavcima koji trađe kvalificirane radnike su na primjer turističke organizacije, poduzeća za održavanje cesta i Renaultov pogon u Novom Mestu, a traže se i liječnici i medicinske sestre.

Austrija ostala jedina zemlja koja Hrvatima nije potpuno otvorila tržište rada

Nakon što je Slovenija danas objavila da hrvatskim državljanima ukida ograničenje na svojem tržištu rada, Austrija je ostala jedina zemlja EU-a u kojoj je ta mjera ostala na snazi.

“Slovenija je odlučila ukinuti ograničenja za slobodu kretanja hrvatskih radnika i sada je ostala samo Austrija s tim ograničenjem. U nekim drugim okolnostima to bi bio veliki uspjeh, ali u kontekstu demografske obnove i odlaska ljudi na to sada manje gledamo kao na uspjeh. U zadnja četiri mjeseca, Nizozemska, Velika Britanija i Slovenija ukinule su ograničenja. Mi ćemo sada recipročno ukinuti ograničenja za slovenske radnike”, rekao je premijer Andrej Plenković danas u Bruxellesu.

Austrijska vlada objavila je u ožujku da namjerava zatražiti odobrenje Europske komisije da se do 2020. produlji prijelazno razdoblje tijekom kojeg građani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada.

Kao jedan od razloga naveden je velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac traži zaposlenike za više od 100 radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili iz Svete Nedelje objavila je danas da traži ljude za više od stotinu radnih mjesta.

– Brzi rast se nastavlja zbog naših rastućih potreba – objavili su. Na svojim stranicama objavili su detalje za pozicije koje trebaju u raznim odjelima – uključujući inženjere za baterije i kontrolne sustave, iOS developere, analitičare podataka, lakirera, portira…

Traže i zaposlenike za niz pozicija u sestrinskoj tvrtki Greyp. U Rimcu kažu kako imaju 429 stalnih zaposlenika, odnosno 482 zaposlenika uključujući suradnike i studente.

– To je raznolik tim ljudi iz 27 zemalja – kažu. Većina zaposlenika radi u Svetoj Nedelji u sjedištu tvrtke, a ove godine otvoreni su uredi za razvoj u Splitu i u Osijeku, kao i Rimac-Camel joint venture u Xiangyangu u Kini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari