Pratite nas

Pregled

Slovenija od Hrvatske traži 429 milijuna eura jer su slučajevi protiv Ljubljanske banke politizirani

Objavljeno

na

Pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu će se naći slovenska tužba protiv Hrvatske kojom Ljubljana od Zagreba potražuje čak 429 milijuna eura, što je slovenska strana izračunala da joj pripada zbog zajmova i jamstava koje je Ljubljanska banka (LB) davala hrvatskim poduzećima nakon 1980., piše Večernji list.

Ovo je drugi put da Slovenija na istom sudu tuži Hrvatsku po istom predmetu – različito je samo što je prvi put, 2007., tužitelj bila Ljubljanska banka.

Prvi put se sud proglasio nenadležnim za spor, što Hrvatska i dalje tvrdi. Tako će danas nakon saslušanja sud prvo odlučivati hoće li se baviti tom temom, iako je postojala opcija da istodobno raspravlja i o nadležnosti i meritumu stvari, navodi dnevnik.

Ističu i da je iznimno rijetko da jedna država tuži drugu na tom sudu – ovo je tek 20. slučaj u njegovoj povijesti.

Prema slovenskoj tužbi, između 1991. i 1996. Ljubljanska je banka pokrenula sudske postupke protiv hrvatskih poduzeća tražeći naplatu dugova iz doba bivše države.

U tužbi je pobrojeno 48 takvih slučajeva – neki još traju, u nekima je presuđeno protiv Ljubljanske banke, a u nekima u njezinu korist. Najveća potraživanja LB je imala od Ine, a tu su i IPK Osijek, Chromos te PBZ.

Slovenska vlada u tužbi tvrdi da Hrvatska krši pravo na pošteno suđenje te da je LB žrtva svojevoljnih interpretacija zakona te da joj se krši pravo na pravnu sigurnost, jednakost pred zakonom, a apostrofiraju i nerazumnu duljinu suđenja. Također, tvrde da se hrvatske izvršne vlasti upleću u sudske postupke.

Hrvatska strana, koju na sudu zastupa Štefica Stražnik, govori da Hrvatska nije donosila propise koji bi onemogućavali sudske procese te da su neki dugovi i naplaćeni – neke hrvatske tvrtke nastavile su plaćati, neke su pak ovršene. Za Hrvatsku je to prvenstveno odnos banke i poduzeća, bankarske politike te uvjeta pod kojima je banka plasirala zajmove. No ono što zapravo predstoji pravi su razgovori o potraživanju od Slovenije novca od prenesene štednje, piše Večernji list.

Dnevnik podsjeća da je hrvatskim štedišama koji su se odlučili za isplatu odmah, a nisu tužili Ljubljansku banku novac isplatila Hrvatska te je isplate preuzela u javni dug, a potom ovlastila Zagrebačku banku i PBZ da u svoje ime, ali na račun Hrvatske, u sudskim postupcima traže taj novac od Nove i Stare LB. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prenesena devizna štednja građana iznosi oko 545 milijuna tadašnjih DEM.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zvonko Zubak nudi Hrvatskoj 12 starih Miragea 2000 za 75,9 mil. $

Objavljeno

na

Objavio

Poznati trgovac oružjem Zvonko Zubak Hrvatskoj nudi nabavu eskadrile borbenih aviona kojom bi se mogli nadomijestiti MiG-ovi 21 kojima za nekolko godina ističu svi resursi, a riječ je o brazilskim avionima tipa Mirage 2000 C/B

Zubak Hrvatskoj nudi deset Miragea 2000 C (jednosjedi) i dva Miragea 2000 B (dvosjedi), koje je Brazil otpisao 2013., za 79,5 milijuna dolara, ekskluzivno je objavio Večernji list.

Riječ je o zrakoplovima 4. generacije koji su proizvedeni 1984., NATO kompatibilni te imaju preostale resurse od 150 do 200 sati leta, od ukupno 6000 koliko su ih tvornički imali.

Večernji piše da su zadnji let imali 2014., nakon čega su konzervirani i spremljeni u hangare. Zubak je za taj dnevni list izjavio kako se sam uvjerio u izvrsno stanje aviona, a što su mu uvidom potvrdili i zaposlenici francuskog Dassaulta, tvrtke koja je proizvela navedene avione.

Početkom lipnja Zubak je svoju ponudu poslao na četiri adrese – premijeru Andreju Plenkoviću, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, ministru obrane Damiru Krstičeviću i načelniku GS OSRH generalu Mirku Šundovu. U svojoj ponudi Zubak nudi konkretnu pomoć u kupnji 12 aviona Mirage C od države Brazil.

Osim 12 aviona, ponuda sadrži produljenje resursa za 2000 sati leta po avionu ili 15 godina, set pričuvnih dijelova, opremu za održavanje i alate, obuku petorice pilota (35 sati naleta) te obuku inženjera i tehničara. Također se navodi i kako bi avioni Hrvatskoj bili raspoloživi za najdulje osam mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora.

Večernji list navodi i kako su se djelatnici Ministarstva obrane obratili Francuzima i Brazilcima radi provjere tvrdnji poznatog trgovca oružjem te da su zaključili da ‘nije sve baš tako kako Zubak kaže’.

Tako se opet ponavlja slična priča kao i ona s Izraelskim F-16 Barak, čija je nabava završila fijaskom. Hrvatskoj Zubak nudi 35 godina stare avione s potrošenim resursima za koje je upitno koliko još dugo mogu letjeti i nakon što im se produže resursi. Ti su avioni, nakon što su 20 godina letjeli u sklopu francuskog ratnog zrakoplovstva, 2005. prodani Brazilu za 80 milijuna eura, što je uključivalo i rezervne dijelove te obuku pilota i tehničara.

Brazilci su te avione namjeravali letjeti pet godina dok ne nabave nove, no uspjeli su ih koristiti do kraja 2013. Neimenovani izvor iz brazilskog zrakoplovstva tada je za agenciju AFP izjavio: ‘kroz logističke napore uspjeli smo produžiti resurse za još dvije godine. Trebali su prestati letjeti 2011.’.

Osim dotrajalosti navedenih aviona i relativno skromnih 35 sati obuke za petoricu pilota, postoji još jedan veliki problem sa Zubakovom ponudom.

Naime, prije manje od mjesec dana, krajem svibnja, portugalski su mediji objavili da su ti avioni prodani francuskoj tvrtki Procor za 452.000 dolara, pa nije sigurno bi li Zubak, koji je svoju ponudu hrvatskim dužnosnicima poslao u to isto vrijeme, mogao danas i osigurati isporuku tih aviona čak i kad bi Hrvatska pristala na taj posao.

Štoviše, Brazilska aeronautička komisija (CAB) na svojim je službenim stranicama još 29. travnja objavila (screenshot u nastavku) kako je prodano svih devet aviona Mirage 2000 koji su bili ponuđeni na prodaju, a objavili su i cijelu kronologiju postupka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

NU2 – Ministrica Divjak o kurikulumu – ‘Nije stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi’

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak bila je gošća emisije Nedjeljom u 2. Ima li šanse da djeca ubuduće manje uče, a postanu obrazovanija ili je to paradoks? Što ćemo s vječno spornom lektirom i potplaćenim profesorima? Kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji, neka su od pitanja na koja je odgovarala. Da interes za temu postoji, dokazuje i preko 500 pitanja za ministricu, postavljenih na Facebook stranici emisije “Nedjeljom u 2”.

Govoreći o školi u koju će hrvatska djeca ići, ministrica je rekla da je naglasak na tome da više ne uče toliko napamet, nego da se s njima radi na istraživanjima, problemima, da krenu od nečega što im je poznato, kazala je.

– Primjerice Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu – više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u matematici, ako želimo povezati s geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca, pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje – pojasnila je.

Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara:

– To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi – rekla je.

Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina – promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja, radu u grupi.

Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme.

– Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila? – odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. godine “nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj”.

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja, ministrica kaže kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite. Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno prema kriterijima zna dobro vrednovati učenika.

Komentirala je i slučaj profesora Marka Šolića koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.

– Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom – rekla je.

Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je: “Nemam pojma”. Mora se provjeriti zakonska osnova za to, dodala je pa pojasnila na primjeru:

– Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite.

Kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to.

– Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše – zaključila je, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari