Pratite nas

Iz Svijeta

Slovenija, ruska praonica novca?

Objavljeno

na

Rusi preplavili deželu

U Sloveniji je osnovano skoro tisuću poduzeća, točnije 987, koja su u vlasništvu ruskih državljana, a njihov se broj samo prošle i ove godine udvostručio. Međutim, mnoga od tih poduzeća registrirana su na istoj adresi, jer je po slovenskim zakonima za registraciju tvrtke dovoljna samo adresa, zapravo poštanski sandučić, a većina tvrtki nema nikakve ili gotovo nikakve godišnje prihode, tako da ljubljansko Delo postavlja pitanje je li riječ o fiktivnim poduzećima, osnovanim isključivo radi pranja novca.

https://i2.wp.com/www2.gov.si/up-rs/2007-2012/turk-ang-arhiv.nsf/0/C6F6080E5B7EA3F0C12577E700560853/$File/V_2010-11-17_URADNI-OBISK-RUSIJA-3_STA.JPG?resize=590%2C379

Danilo Türk i Dmitrij Medvjedjev

Podatci slovenskog ureda za sprječavanje pranja novca te sumnje potvrđuju. Ruski kupci pojavljuju se u Sloveniji kao kupci najvrjednijih nekretnina, naročito na slovenskoj obali, a ured za sprečavanje pranja novca u više od polovice takvih transakcija sumnja da je riječ o pranju novca. Kruže glasine da Rusi peru novac u Sloveniji i preprodajom plovila. U porastu je i broj zahtjeva ruskih državljana za boravkom u Sloveniji, a svaki mjesec Slovenija Rusima izdaje 100 do 150 dozvola za stalni ili privremeni boravak.

Mnoga slovenska poduzeća u ruskom vlasništvu ne objavljuju svoja godišnja izvješća, nemaju nikakav promet ni prihode, niti su članovi slovensko-ruskog poslovnog savjeta. Njihove vlasnike nitko ne poznaje. Ukupno su u Sloveniji istragama ureda za sprečavanje pranja novca obuhvaćene transakcije u iznosu od 145 milijuna eura, a ruski su državljani sudjelovali u 31 spornoj transakciji, iako je u njihovim slučajevima redom riječ o iznadprosječno visokim iznosima. Čak 61 posto slučajeva povezanih s Rusima i Ukrajincima kojima se ured bavio iskazali su se opravdano sumnjivim. Većina ruskog kapitala u Sloveniju stiže preko Cipra i drugih poreznih oaza.

No koliko je ukupno nekretnina u Sloveniji prodano ruskim državljanima nije poznato, jer slovenska financijska uprava nema takvu evidenciju, a čini se da ni slovenske obavještajne agencije, kako su bivši članovi parlamentarnog odbora za nadzor tajnih službi posvjedočili Delu, ne prate ruske poslove u Sloveniji.

Naravno da ruski kapital u Sloveniji, pogotovo sumnjivog porijekla, postaje posebno osjetljivo pitanje u vrijeme zaoštrenih odnosa između Zapada i Rusije, nakon ruske aneksije Krima i vojne intervencije na istoku Ukrajine. Čini se i da je Slovenija već neko vrijeme pod povećalom zapadnih saveznika zbog svoje politike koja se, katkad možda pojednostavljeno, percipira kao izrazito proruska. O tome svjedoči činjenica da je Slovenija je jedna od članica EU-a koje se odlučno protive sankcijama protiv Rusije, ponajprije zbog vlastitih gospodarskih interesa i velike gospodarske razmjene s Rusijom, što je Ljubljani osobito važno u vrijeme kada slovensko gospodarstvo nakon višegodišnje recesije bilježi prve naznake oporavka.

Slovenska opozicija optužuje slovensku vladu za »zaokret u vanjskoj politici od Zapada, NATO-a i EU-a prema Rusiji«, a analitičarima nije promakla činjenica da slovenski predsjednik Borut Pahor, jedini od svih čelnika tzv. Nove Europe, od Baltika do Jadrana, nije nedavno otišao u Varšavu na proslavu 25. obljetnice prvih demokratskih izbora i susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom, jer je dao prednost obilasku poplavljenih područja u Bosni i Hercegovini.

Slovenija je jedna od članica EU-a s kojima je Rusija potpisala sporazum o plinovodu Južni tok, koji je blokiran od strane EU-a, a slovenski šef diplomacije Karl Erjavec putovao je u Rusiju i u vrijeme kada je ta zemlja zbog svoje politike prema Ukrajini bila u poluizolaciji, kao što je i Slovenija u isto vrijeme ugošćivala Putinovog šefa diplomacije Sergeja Lavrova.

Nedavno je odjeknula vijest da je slovenski veleposlanik pri NATO savezu Andrej Benedejčič povučen u Ljubljanu zbog optužbi za špijunažu u korist Rusije, a iako je kasnije slovensko ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo da je riječ o glasinama bez ikakva utemeljenja u činjenicama, i ta informacija podsjeća na narušeni ugled Slovenije u zapadnom savezu. Nedvojbeno je da je Slovenija, usprkos novom zapadno-ruskom hladnom ratu zbog Ukrajine, odlučila zadržati dobre odnose s Moskvom, makar zbog toga morala pogoršati odnose s Washingtonom i Bruxellesom.

Dolaskom nove vlade Mira Cerara na tom planu ne treba očekivati veće promjene budući da novi premijer nema nikakvo vanjskopolitičko iskustvo, a dvije najodgovornije osobe za aktualni kontroverzni vanjskopolitički kurs Slovenije, šef diplomacije Erjavec i predsjednik Pahor, ostaju na svojim pozicijama.

 

Denis Romac, Novi list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Sebastian Kurz postaje novi austrijski kancelar i najmlađi svjetski čelnik

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik Narodne stranke (OeVP) Sebastian Kurz i Austrijska slobodarska stranka (FPOe) postigli su sporazum o koaliciji kojim se mladom demokršćanskom čelniku otvara mogućnost da postane kancelar i u vladu vraća krajnja desnica.

“Postigli smo dogovor o vladi za sljedećih pet godina” objavio je Sebastian Kurz u nazočnosti šefa FPOe Heinza-Christiana Strachea nakon posljednjeg dana pregovora. “Birači su jasno rekli da treba u obzir uzeti njihove zabrinutosti, posebice u pogledu sigurnosti”, dodao je Strache.

Predviđa se da će predsjednik republike Alexander Van der Bellen u ponedjeljak proglasiti novu vladu nakon formalne ratifikacije koalicijskog sporazuma dviju stranaka u subotu.

Pregovori su pokrenuti nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 15. listopada na kojima je pobijedila konzervativna stranka OeVP. Protuestablišmentske stranke su ostvarile velike dobitke u Europi zadnjih godina temeljeći svoj uspjeh na nezadovoljstvu kako se vladajuće stranke odnose prema gospodarstvu, sigurnosti i imigraciji.

Austrijska Slobodarska stranka FPOe je već vladala s konzervativcima od 2000. do 2007. Kada je Slobodarska stranka zadnji put ušla u vladu 2000. zemlje EU-a Austriji su nametnule sankcije, ali su one bile kratkog vijeka. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europi i SAD-u najviše prijete “domaći” džihadisti

Objavljeno

na

Objavio

Povratak u rodnu zemlju veterana sirijskog džihada mobilizira svjetske protuterorističke službe no zasad su najopasniji lokalni džihadisti, indoktrinirani u vlastitoj zemlji, upozoravaju američki stručnjaci.

Iako lokalni ekstremisti nisu toliko iskusni, zadnjih su mjeseci u Europi i SAD-u dokazali da mogu neočekivano napasti i gotovo ih je nemoguće detektirati prije nego krenu djelovati.

“U Francuskoj, Americi ili drugdje sigurno više neće biti velikih napada organiziranih iz inozemstva, poput onih od 13. studenoga 2015. u Parizu”, tvrdi američki stručnjak za džihadistički terorizam Marc Sageman, nekadašnji agent CIA-e. “Odsad oni koji izvode napade, ovdje ili u Europi, nisu više navođeni od IS-a nego se mobiliziraju sami, zamišljajući da su vojnici idealizirane islamske zajednice, čak izmaštane, koju žele braniti ili osvetiti”, dodaje on.

Akayed Ullah, mladić podrijetlom iz Bangladeša koji je 10. prosinca pokušao aktivirati improviziranu bombu koju je nosio na sebi u njujorškoj podzemnoj željeznici, te Sayfullo Saipov, Uzbekistanac od 29 godina koji je usmrtio osam osoba i ranio 12 pregazivši ih unajmljenim kamionetom u New Yorku 31. listopada, bili su povezani s Islamskom državom samo gledanjem propagandnih video-snimaka.

U SAD-u oni su najnoviji primjeri na listi samoradikaliziranih džihadista koji predstavljaju gotovo nerješiv problem policijskim i obavještajnim službama. “Opasnost od veterana džihada ne smije se podcijeniti ali ona nije najviše zabrinjavajuća”, tvrdi Albert Ford koji radi na fenomenu “domaćeg ekstremizma” u okviru analitičke skupine New America. “Oni koji su već legalno u zemlji predstavljaju najteži problem”, dodaje on.

“Napadi nedavno izvedeni u SAD-u bili su djelo ljudi rođenih ovdje ili nastanjenih u zemlji već godinama. To je prava opasnost: nesofisticirani napadi ali smrtonosni, kao što se dogodilo u listopadu u New Yorku”.

Po brojkama New Americe, 85 posto od 415 osoba optuženih za zločine povezane s islamističkim terorizmom u SAD-u nakon 11. rujna 2001. bili su američki građani ili legalni stanovnici. (Hina)

Nevjerojatno mi je da je ovo Švedska u 21. stoljeću

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari