Pratite nas

Hrvatska

Slovenija se zatvara: prestaje primati ekonomske migrante, a Hrvatska?

Objavljeno

na

Do odluke da se javno objavi prestanak primanja ekonomskih migranata došlo je nakon što Hrvatska nije odgovorila na zahtjev Slovenije da primi natrag skupinu stranaca

Slovenija je počela zaustavljati prihvat stranih državljana na svojoj granici s Hrvatskom za koje sumnja da su čisti ekonomski migranti, a ne izbjeglice koje bježe iz ratom zahvaćenih zona na Bliskom istoku, potvrdila je u slovenska policija u izjavi za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Dodatna obrazloženja odluke nisu se mogla dobiti, a glasnogovornica slovenske policije Vesna Drole najavila je Hini priopćenje za javnost.

Kao prenosi slovenska agencija, do odluke da se javno objavi prestanak primanja ekonomskih migranata došlo je u srijedu, nakon što Hrvatska nije odgovorila na zahtjev Slovenije da primi natrag skupinu stranaca za koje se sumnja da su ekonomski migranti koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Zadnjih dana u Sloveniju dolazi sve više osoba za koje se, na osnovi njihova državljanstva, pretpostavlja da su čisti ekonomski migranti, a oni u Sloveniji obično ni ne zatraže azil. Njihov je ulazak i boravak u skladu s važećim propisima EU-a u Sloveniji nezakonit, navode u slovenskoj policiji te dodaju da su se nakon neuspjela formalnog pokušaja njihova vraćanja u Hrvatsku odlučili javno objaviti da Slovenija više ne prima ekonomske migrante.

Također pojašnjavaju da prilikom registracije migranata vrše provjere njihova državljanstva u nacionalnim i međunarodnim bazama podataka te se na osnovi toga odlučuju koga će primiti u državu, a koga ne.

Za slične su se mjere već odlučile Makedonija i Srbija. Više podataka o tome kako će se mjera odraziti na stanje na ulaznim točkama za primanje migranata i izbjeglica iz Hrvatske te koliko će izbjeglički val od sada biti smanjen može se očekivati popodne na redovitom brifingu za novinare državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Boštjana Šefica.


N1 neslužbeno doznaje iz međunarodnih institucija kako će Hrvatska dopuštati prolaz samo izbjeglicama iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Riječ je zapravo o ‘lančanoj reakciji’, jer su Srbija i Makedonija već počele dopuštati prolaz samo Sirijcima, Iračanima i Afganistancima, priopćio je UNHCR u četvrtak.

Glasnogovornica UNHCR-a rekla je da su ostali migranti vraćeni te da su stotine migranata ostale na granicama. “Jučer oko 18,00 sati Srbija je počela vraćati (Makedoniji) sve osim Sirijaca, Iračana i Afganistanaca”, rekla je glasnogovornica UNHCR-a Melita Šunjić.  “Makedonija je zatvorila granicu oko 3 sata ujutro i oko stotinu ljudi ostalo je stajati na ničijoj zemlji”, rekla je Šunjić.

Vulin: Nema ulaska ekonomskih migranata

Srpski ministar za socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je kako ‘u Srbiju iz Makedonije ne mogu ući ekonomski migranti, odnosno migranti iz zemalja za koje su u Hrvatskoj i Sloveniji odlučili da ne mogu uživati njihovo gostoprimstvo, jer nisu ugrožene ratom’.

“Moramo zaštititi svoju zemlju i zato smo primjenili recipročne mjere prema onima za koje u Hrvatskoj i Sloveniji smatraju da za njih nema mjesta”, rekao je Vulin novinarima.

Vulin je upozorio da se ‘problem mora riješiti na nivou cijele migrantske rute, te da bi jednostrani potezi mogli biti štetni i izazvati probleme, ali i naglasio da će Srbija štititi svoj teritorij.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

VELIKO FINALE: Državni vrh zasad skloniji izraelskom F-16, ali Gripen spušta cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Amerikanci i Grci otpali – Izraelci i Šveđani ostali u užem izboru na natječaju za kupnju hrvatske borbene eskadrile

Švedski proizvođač SAAB uz potporu švedske vlade odlučio se na završno lobiranje i uvjeravanje hrvatske strane da je izbor njihova Gripena JAS 39 C/D za novu borbenu eskadrilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) jedini racionalan izbor.

Pa je, na prilično iznenađenje, “u zadnji čas” na studijsko putovanje u Švedsku pozvao i novinare desetak hrvatskih redakcija koje je potom primio sam vrh kompanije, čak i vlasnik iz moćne obitelji Wallenberg te ministar obrane Peter Hultqvist, piše Večernji list

Prošlo je mjesec i pol dana od kako su u Ministarstvu obrane otvorili četiri pristigle ponude, a prema najavama, vrednovanje tih ponuda, posao koji rade razna stručna povjerenstva u MORH-u, trebao bi biti završen do 30. studenog, kada bi trebalo biti objavljeno čija je ponuda najbolja za Hrvatsku.

Premda se detalji još ne mogu saznati, neke su se informacije u proteklim tjednima počele probijati u stručniju javnost tako da se brzo saznalo kako su dvije ponude – ona najskuplja iz SAD-a, koji je ponudio potpuno nove lovce F-16 blok 70/72 koji su samo korak do aviona 5. generacije, te ponuda iz Grčke koja nudi već islužene F-16 blok 30 – pale u drugi plan.

Američka je ponuda navodno skupa, a Grčke rabljene F-16, premda su navodno najjeftiniji, trebalo bi još modernizirati.

Ostaju u finalu, ako je vjerovati “dobro upućenima”, dvije ponude, ona izraelska, za njihove ponajbolje rabljene lovce F-16 Barak, te švedska koja nudi potpuno nove Gripene Jas 39 C/D.

>>> Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka

Što će u novu eskadrilu: F-16 Barak ili Gripen?

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Molitva “Žrtva Borova naselja za Domovinu”

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca kod nekadašnje zgrade Borovo Commercea, gdje je 1991. bilo sklonište i pričuvna bolnica, obilježena je 26. obljetnica stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje.

Zatim su sudionici u koloni sjećanja krenuli prema crkvi Gospe Fatimske gdje je misu zadušnicu predvodio fra Ilija Vrdoljak. Nakon mise je uslijedilo bacanje vijenca u Dunav u Borovu te odavanje počasti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestu masovne grobnice na farmi Lovas između Borova i Dalja iz koje su 2001. ekshumirane 24 žrtve velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Obilježavanje “Žrtve Borovo naselja za domovinu” dio je programa obilježavanja 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Borovo naselje vukovarska je četvrt koja je gotovo potpuno uništena u velikosrpskoj agresiji prije 26 godine. U trenutku ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo Commercea, koji je 1991. bio pomoćna vukovarska ratna bolnica, bilo je oko 800 ranjenih hrvatskih branitelja i civila. Nakon okupacije Borova naselja u Borovo Commerceu zarobljeno je 115 osoba, a na dan okupacije, 19. studenog 1991., ondje je ubijena 51 osoba. U samo jednom danu – 51 osoba. Isto tako, u trenucima pada Vukovara Borovo naselje bilo je tjednima odsječeno od ostatka grada.

Onoga dana kada je presječena komunikacija s Vukovarom, najteže je bilo ranjenima. U podrumima Borova naselja rađala su se djeca, umirali su starci, operiralo se bez anestetika. Branitelji su donosili meso. Tu je živio grad, sve je funkcioniralo na jedan nevjerojatan način. Kada su izvlačili te ljude iz dima, iz vatre, ono što ih je čekalo na tzv. “suncu” – bolje da ga nisu ugledali, jer većina onih koji su ugledali taj dan svjetlost, vrlo brzo se svjetlost u njihovim očima ugasila, riječi su Ivana Lukića zvanog Zolja, jednog od vukovarskih junaka.

Samo oni koji su imali puno sreće preživjeli su 19. studenog. Još su se vodile borbe, nisu ni znali da je Vukovar pao. Ulica za ulicu, kuća za kuću. Starci, žene, maloljetnici – mnogima se sudbine još ne znaju. Kosti im možda počivaju na dnu Dunava.

26. obljetnica stradanja Borova naselja

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari