Pratite nas

Razno

Slovenija: Žrtve Hude jame prebacuju se na mariborsko groblje

Objavljeno

na

Vlada je za to osigurala 800.000 eura s ciljem da se izvrši dostojan pokop svih žrtava kako bi se zatvorilo to bolno poglavlje, kazala je Bac.

Projekt izmještanja i pokopa oko tri tisuće ubijenih iz rudnika na mariborsko groblje Dobrava, gdje se nalazi “park sjećanja” za ubijene u poratnim likvidacijama vojnika “poraženih vojski” i civila, potrajat će do kraja iduće godine. Na novom mariborskom groblju Dobrava gdje također leže i mnoge žrtve “križnog puta” već je prije desetak godina postavljen spomenik s napisom “Mrtvima u spomen, živima u opomenu”.

“Cijela je Slovenija posuta kostima ubijenih”, kazala je Bac u razgovoru za Slovensku televiziju, podsjetivši na skoro 600 do sada evidentiranih masovnih grobnica iz tog perioda širom zemlje.

U zapuštenom rudniku blizu Celja u ožujku 2009. godine otkrivena su mumificirana tijela 432 žrtve u više slojeva, a povjesničari po visini slojeva u susjednoj rudarskoj jami vjeruju da je u njoj još 2200 do 2500 ubijenih, pa će i njihovi posmrtni ostaci biti iskopani i prebačeni u Maribor gdje je u šumi kod Tezna još veće poratno stratište, u kojemu je ubijeno i mnogo hrvatskih žrtava u proljeće i ljeto 1945, pri završetku ratnih operacija.

Otkrivanje žrtava Hude jame u 2009. godini izazvalo je u Sloveniji i širem međunarodnom okruženju svojevrstan šok – iako se za lokacije stratišta i ranije znalo, ali se o tome šutjelo – zbog toga jer su žrtve bile brižno sakrivene iza sedam betonskih, željeznih i glinenih pregrada, kako zločin ne bi dospio u javnost.

“Kad sam toga dana došao u Hudu jamu i pogledao užasan prizor, zaplakao sam”, kaže dr. Mitja Ferenc, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Ljubljani koji je vodio vladin projekt sondiranja i otkapanja žrtava u nekoliko stotina masovnih grobnica.

On ne smatra da je suočavanje s prošlošću još završeno i upozorava da do dostojnog pokapanja žrtava dolazi prekasno jer država nije osiguravala dosta sredstava i potpore istraživačima i svom povjerenstvu za tzv. “prešućene grobove”.

S njiim se ne slaže povjesničar Jože Dežman koji je tu komisiju vodio i smatra da je Huda jama na Slovence imala katarzični učinak za suočavanje s prošlošću.

“Od Hude jame prije šest godina mnogo se toga dogodilo, došlo je do plodotvornog dijaloga o tom problemu”, kazao je Dežman za Slovensku televiziju.

“Šest godina nije mnogo, reakcijsko vrijeme nije bilo kraće niti u drugim društvima koja su suočena sa zločinačkim dijelom svoje povijesti”, kazao je Dežman.

Iako neke civilne udruge smatraju da bi žrtve Hude jame trebale ostati i biti dostojno pokopane tamo gdje su i umrle, njihov pokop u Mariboru prihvaćen je od strane vlade i šire javnosti zbog bojazni da bi se Huda jama mogla pretvoriti u svojevrstan “antikomunistički muzej” koji bi zlorabila dnevna politika. Osim toga, Ferenc upozorava da se od kosturnice u samoj Hudoj jami odustalo jer su tijela žrtava većim dijelom mumificirana, pa ih je potrebno pokopati na klasičan način, za što na stratištu nema odgovarajućih uvjeta.

Prema istraživanjima slovenskih povjesničara, navela je u svom prilogu Slovenska televizija, za likvidacije na potezu od Laškoga do Hrastnika u tom dijelu Slovenije bila je zadužena lokalna organizacija KNOJ-a u koju je bilo uključeno nekoliko stotina pripadnika partizana i njihovih simpatizera, a postrojbu je vodio i likvidacije koordinirao Konrad Pevec, rudarski radnik koji je kasnije postao direktor rudnika Laško, a organizirao je i akciju zatvaranja svih ulaza u rudnik Barbarin rov, kako bi se tragovi zločina prikrili.

Žrtve su, kazuju povjesničari i očevici, pred rudnik dovođene kamionima, morale su sa sebe skinuti odjeću, a kasnije nakon ulaska u rudnik na mjesto gdje će poginuti i obuću. Ubijani su uglavnom mecima u glavu, a oni koji su se opirali ili odbili izuti također i hladnim tupim oružjem, uglavnom rudarskim čekićima.

Među njima je bilo i žena i djece, a dio žrtava ostavljen je živ ili ranjen da umre u užasnim okolnostima, što je pokazao i raspored žrtava nakon otkopa jer je bilo očito da su neke od njih došle do prve pregrade, pokušavajući izaći na slobodu, te tamo morale stati i umrijeti.

Iako su mnoga od imena izvršitelja zločina i naredbodavaca poznata, nitko zbog zločina u Hudoj jami nije bio optužen niti nakon osamostaljivanja Slovenije i otkrivanja masovnih ubojstava u poratnom periodu na njenom tlu, a najveći dio počinitelja i naredbodavaca danas je mrtav, navode povjesničari i istraživači tog povijesnog razdoblja.

Neki od njih zato sumnjaju da je još uvijek moguća lustracija tog povijesnog razdoblja ili ideološko pomirenje nakon podjela iz Drugog svjetskog rata, ali i pravo suočavanje s traumatičnom prošlošću.

Ona često i danas progoni Slovence,  često uklopljena u povijesne polemike i dnevni politički diskurs.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Objavljeno

na

Objavio

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Sjepan Mesić, bivši predsjednik države svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete. Manolić je u intervju Nacionalu kazao da je “Karamarko bio suradnik UDBA-e“, što Karamarko niječe, pa je Manolića tužio zbog klevete. Mesić je ispričao kako je Karamarka upoznao 1989., kada mu ga je doveo Ivan Pavoković.

Mi smo tada formirali gradsku organizaciju HDZ-a, a Pavoković mi je preporučio Karamarka kazavši da je dobar dečko koji radi u arhivu. Nakon toga sam razgovarao s Josipom Boljkovcem koji mi je spomenuo da je Karamarko bio angažiran u katoličkoj organizaciji MI te da je zbog tog angažmana imao problema s UDBA-om. Kazao je i da je Karamarko UDBA-i bi interesantan. Manolić je bio spomenuo i da je Karamarko bio kontaktiran od strane službe, a kada je to govorio nije govorio samo o Karamarku već je spominjao i druge ljude. Sjećam se da je Manolić spomenuo da to uopće nije bitno jer su sada takvi ljudi korisni, navevši da oni mogu govoriti što se drugi ne usude. Manolić je pojasnio, da će takvi ljudi, ako naš projekt, preuzimanje države uspije, biti nagrađeni jer će im se nešto dati, a ako ne uspije da im se ništa neće dogoditi jer su bili na zadatku – kazao je Mesić.

Bivši je predsjednik u odgovorima na pitanja kazao i da on nije vidio nikakav pisani trag da je Karamarko bio suradnik UDBA-e, te je pojasnio:

– Nikada za nikoga, pa ni za njega nisam tražio takav dokument. Osim Mesića, svjedočio je i Smiljan Reljić, bivši ravnatelj SZUP-a, koji je kazao da nema nikakvih saznanja da je Karamarko bio doušnik UDBA-e. Pojasnio je da sve što zna o tome zna iz medija. Upitan je li mogao pristupiti popisu suradnika SDS-a, Reljić je odgovorio: – Mogao sam imati uvid, ali to nisam koristio osim ako nisam trebao za posao. Karamarka nisam provjeravao u tim popisima jer za to nije bilo potrebe. Moguće je i da je netko radio za Službu, a da o tome ne postoji pisani trag – kazao je Reljić.

Karamarka je zanimalo bi li mogao biti imenovan na mjesto načelnika PU zagrebačke, da je surađivao s UDBA-om, na što mu je Reljić odgovorio: – U to vrijeme, takvo nešto nije bila prepreka za imenovanje na mjesto načelnika PU zagrebačke jer su se i drugi zapošljavali na odgovornim pozicijama. Da je bilo naznaka da je Karamarko surađivao s UDBA-om, ja bih to znao. Činjenica da je netko bi pod obradom i u komunikaciji s UDBA-om ne znači automatski i da je bio suradnik jer je puno ljudi bilo u obradi – kazao je Reljić. Karamarko je predložio i da se na sljedećoj raspravi kao svjedok sasluša Ivo Josipović, još jedan bivši predsjednik, no sud je taj prijedlog odbio, prenosi vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Besplatan topli obrok za sve učenike OŠ Ladimirevci

Objavljeno

na

Objavio

Od prvog dana 2018. godine Osječko-baranjska županija osigurala je besplatnu prehranu učenika u svih 70 osnovnih škola s područja županije, a od danas (26. siječnja) u Osnovnoj školi Ladimirevci projekt „Školski obrok za sve“ primjenjuje se u cijelosti (besplatan topli obrok, namirnice od domaćih OPG-ova), s time da 90 posto troškova pokriva Županija, a Grad Valpovo 10 posto.

Naime, osiguranje besplatnog obroka za sve učenike osnovnih škola tek je prva i već realizirana faza projekta, a u tijeku su aktivnosti kojima se stvara uvjete za pripremu toplog obroka za sve učenike, i to s namirnicama koje proizvode obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Županije.

Tim povodom u OŠ Ladimirevci održana je prigodna svečanost na kojoj su uz učenike, nastavnike i mještane bili i župan Ivan Anušić, zamjenik župana Goran Ivanović, gradonačelnik Grada Valpova Tomislav Šutalo te drugi uzvanici.

– Osnovna škola Ladimirevci uspjela je u najkraćem mogućem roku implementirati sve što smo zadali projektom „Školski obrok za sve“. Danas je tako otvorena nova blagovaonica s kuhinjom te knjižnica kao zaseban projekt. Ukupno ulaganje Osječko-baranjske županije u ovu investiciju je 1,6 milijun kuna – rekao je župan Anušić. Napomenuo je kako je ravnatelj OŠ Ladimirevci Damir Jakopiček odmah dogovorio isporuku voća, povrća i drugih namirnica s domaćih OPG-ova te je u ovoj školi projekt u cijelosti ostvaren. Naime, smisao ovog projekta nije samo da prehrana bude besplatna nego i zdrava te da učenici imaju kvalitetan topli obrok, dok će 17 milijuna kuna koje osigurava Županija za tu namjenu značiti rasterećenje kućnih proračuna roditelja, a ujedno je značajan poticaj radu županijskih OPG-ova.
– Opremanjem blagovaonica i stvaranjem drugih preduvjeta u naredne tri godine osigurat ćemo provođenje cjelovitog projekta „Školski obrok za sve“ u svim školama, zaključio je župan Anušić.

OŠ Ladimirevci od danas ima i novu knjižnicu i čitaonicu, odnosno kvalitetan prostor za čuvanje literature, arhivske i ostale školske građe. U narednom razdoblju nastojat će se opremiti dovoljnom količinom najrazličitije literature i knjižne građe, u čemu će opet pomoći Osječko-baranjska županija, a značajno je da je ovu knjižnicu uz učenike i nastavnike mogu koristiti i drugi mještani Ladimirevaca.

Osnovna škola Ladimirevci trenutno ima 284 učenika i 47 djelatnika, a predstoji joj projekt energetske obnove, čime će se uvjete školovanja i rada podići na zaista zavidnu razinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati