Pratite nas

Razno

Slovenija: Žrtve Hude jame prebacuju se na mariborsko groblje

Objavljeno

na

Vlada je za to osigurala 800.000 eura s ciljem da se izvrši dostojan pokop svih žrtava kako bi se zatvorilo to bolno poglavlje, kazala je Bac.

Projekt izmještanja i pokopa oko tri tisuće ubijenih iz rudnika na mariborsko groblje Dobrava, gdje se nalazi “park sjećanja” za ubijene u poratnim likvidacijama vojnika “poraženih vojski” i civila, potrajat će do kraja iduće godine. Na novom mariborskom groblju Dobrava gdje također leže i mnoge žrtve “križnog puta” već je prije desetak godina postavljen spomenik s napisom “Mrtvima u spomen, živima u opomenu”.

“Cijela je Slovenija posuta kostima ubijenih”, kazala je Bac u razgovoru za Slovensku televiziju, podsjetivši na skoro 600 do sada evidentiranih masovnih grobnica iz tog perioda širom zemlje.

U zapuštenom rudniku blizu Celja u ožujku 2009. godine otkrivena su mumificirana tijela 432 žrtve u više slojeva, a povjesničari po visini slojeva u susjednoj rudarskoj jami vjeruju da je u njoj još 2200 do 2500 ubijenih, pa će i njihovi posmrtni ostaci biti iskopani i prebačeni u Maribor gdje je u šumi kod Tezna još veće poratno stratište, u kojemu je ubijeno i mnogo hrvatskih žrtava u proljeće i ljeto 1945, pri završetku ratnih operacija.

Otkrivanje žrtava Hude jame u 2009. godini izazvalo je u Sloveniji i širem međunarodnom okruženju svojevrstan šok – iako se za lokacije stratišta i ranije znalo, ali se o tome šutjelo – zbog toga jer su žrtve bile brižno sakrivene iza sedam betonskih, željeznih i glinenih pregrada, kako zločin ne bi dospio u javnost.

“Kad sam toga dana došao u Hudu jamu i pogledao užasan prizor, zaplakao sam”, kaže dr. Mitja Ferenc, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Ljubljani koji je vodio vladin projekt sondiranja i otkapanja žrtava u nekoliko stotina masovnih grobnica.

On ne smatra da je suočavanje s prošlošću još završeno i upozorava da do dostojnog pokapanja žrtava dolazi prekasno jer država nije osiguravala dosta sredstava i potpore istraživačima i svom povjerenstvu za tzv. “prešućene grobove”.

S njiim se ne slaže povjesničar Jože Dežman koji je tu komisiju vodio i smatra da je Huda jama na Slovence imala katarzični učinak za suočavanje s prošlošću.

“Od Hude jame prije šest godina mnogo se toga dogodilo, došlo je do plodotvornog dijaloga o tom problemu”, kazao je Dežman za Slovensku televiziju.

“Šest godina nije mnogo, reakcijsko vrijeme nije bilo kraće niti u drugim društvima koja su suočena sa zločinačkim dijelom svoje povijesti”, kazao je Dežman.

Iako neke civilne udruge smatraju da bi žrtve Hude jame trebale ostati i biti dostojno pokopane tamo gdje su i umrle, njihov pokop u Mariboru prihvaćen je od strane vlade i šire javnosti zbog bojazni da bi se Huda jama mogla pretvoriti u svojevrstan “antikomunistički muzej” koji bi zlorabila dnevna politika. Osim toga, Ferenc upozorava da se od kosturnice u samoj Hudoj jami odustalo jer su tijela žrtava većim dijelom mumificirana, pa ih je potrebno pokopati na klasičan način, za što na stratištu nema odgovarajućih uvjeta.

Prema istraživanjima slovenskih povjesničara, navela je u svom prilogu Slovenska televizija, za likvidacije na potezu od Laškoga do Hrastnika u tom dijelu Slovenije bila je zadužena lokalna organizacija KNOJ-a u koju je bilo uključeno nekoliko stotina pripadnika partizana i njihovih simpatizera, a postrojbu je vodio i likvidacije koordinirao Konrad Pevec, rudarski radnik koji je kasnije postao direktor rudnika Laško, a organizirao je i akciju zatvaranja svih ulaza u rudnik Barbarin rov, kako bi se tragovi zločina prikrili.

Žrtve su, kazuju povjesničari i očevici, pred rudnik dovođene kamionima, morale su sa sebe skinuti odjeću, a kasnije nakon ulaska u rudnik na mjesto gdje će poginuti i obuću. Ubijani su uglavnom mecima u glavu, a oni koji su se opirali ili odbili izuti također i hladnim tupim oružjem, uglavnom rudarskim čekićima.

Među njima je bilo i žena i djece, a dio žrtava ostavljen je živ ili ranjen da umre u užasnim okolnostima, što je pokazao i raspored žrtava nakon otkopa jer je bilo očito da su neke od njih došle do prve pregrade, pokušavajući izaći na slobodu, te tamo morale stati i umrijeti.

Iako su mnoga od imena izvršitelja zločina i naredbodavaca poznata, nitko zbog zločina u Hudoj jami nije bio optužen niti nakon osamostaljivanja Slovenije i otkrivanja masovnih ubojstava u poratnom periodu na njenom tlu, a najveći dio počinitelja i naredbodavaca danas je mrtav, navode povjesničari i istraživači tog povijesnog razdoblja.

Neki od njih zato sumnjaju da je još uvijek moguća lustracija tog povijesnog razdoblja ili ideološko pomirenje nakon podjela iz Drugog svjetskog rata, ali i pravo suočavanje s traumatičnom prošlošću.

Ona često i danas progoni Slovence,  često uklopljena u povijesne polemike i dnevni politički diskurs.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Zapovjednici vatrogasnih postrojbi i predstavnici civilne zaštite ŽZH boravili u četverodnevnom radnom posjetu JVP Zagreb

Objavljeno

na

Objavio

Zapovjednici vatrogasnih postrojbi Grada Širokog Brijega (Dario Čuljak) i općina Grude (Svemirko Mikulić), Posušje (Mario Čutura) i Ljubuški (Milan Tolić), te pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Mladen Bošnjak i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja boravili su u četverodnevnom radnom posjetu Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Grada Zagreba.

Prvog dana radnog posjeta JVP Grada Zagreba zapovjednike vatrogasnih postrojbi i predstavnike civilne zaštite iz ŽZH primio je zapovjednik JVP Grada Zagreba Siniša Jembrih koji je predstavio JVP Grada Zagreba, te su zajednički obišli vozni park i opremu JVP Grada Zagreba. Drugog dana radnog posjeta zapovjednici vatrogasnih postrojbi iz ŽZH aktivno su sudjelovali u vanjskoj vježbi s aparatima za disanje, pokaznoj vježbi spašavanja s visina, te na vježbalištu u dimnoj komori i beskonačnim ljestvama gdje su uspješno svladali 30 metara stepeništa što odgovara peterokatnica.

Trećeg dana radnog posjeta domaćin je organizirao posjetu tvornici za izradu, popravak, nadogradnju i servisiranje vatrogasnih vozila ‘Ziegler’ d. o. o. Potom je priređen prijem u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu ‘Moravče’ u posljednje dvije godine najboljem DVD-u Grada Zagreba, gdje je riječi dobrodošlice uputio predsjednik Srećko Pahlen. Ovdje je goste iz ŽZH pozdravio dr. Pavle Kalinić pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba prenijevši pozdrave gradonačelnika Milana Bandića i zamjenice gradonačelnika dr. Olivere Majić. Također je nazočne pozdravio i Vedran Šušković voditelj Odjela za poslove obrane i informacijske sigurnosti, te Zlatko Križanić predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba koji je govorio o modalitetima buduće suradnje.

Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH zahvalio je na prijamu, te naglasio korisnost ovog radnog posjeta, te da ga raduje spremnost domaćina za daljnju suradnju i pomoć vatrogascima iz ŽZH. Četrtog dana boravka Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja nazočili su vježbi civilne zaštite „Zagreb 2018.“ na lokalitetu bolnice ‘Blato’, na kojoj je sudjelovalo 500 pripadnika struktura civilne zaštite Grada Zagreba.

„Nakon što je ravnatelj Uprave Martinović krajem mjeseca kolovoza dogovorio  uspostavljanje suradnje u području zaštite i spašavanja i vatrogastva između Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke i Grada Zagreba, ovim radnim posjetom na najbolji mogući način uspostavili smo tu suradnju. Ovaj radni posjet ocjenjujem veoma korisnim za nas iz civilne zaštite, a posebice za naše vatrogasne zapovjednike koji su uistinu imali što vidjeti, ali i provjeriti svoju spremnost. Ovim putem u ime svih nas iz ŽZH zahvaljujem Siniši Jembrihu zapovjedniku JVP Zagreb, zapovjedniku i članovima DVD-a Moravče, dr. Pavlu Kaliniću pročelniku Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Zlatku Križaniću predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, kao i svim vatrogascima JVP Zagreb s kojima smo proveli ovih nekoliko dana i naravno gradonačelniku Bandiću i zamjenici gradonačelnika g-đi Majić“, rekao je po povratku s četverodnevnog radnog posjeta JVP Zagreb Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

BUJANEC: ‘Pupovca nisam tukao šakama, nego puknuo stolcem, a ovo je bio razlog…’

Objavljeno

na

Objavio

Slobodan Uzelac je nedavno za Večernji list govorio o fizičkom napadu na Milorada Pupovca, koji se prema sjećanju uvaženog sveučilišnog profesora i političara, dogodio 1991 ili 1992. Uzelac je o spomenutom događaju rekao sljedeće:

“Negdje 1991. ili 1992. godine u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu Pupovac je sudjelovao na jednoj tribini na kojoj se govorilo o hrvatsko-srpskom sukobu i na kraju te tribine napao ga je pred svim okupljenima Velimir Bujanec. Lupao ga je šakama i na kraju su se ljudi upleli. Pupovac o napadu nikad nije govorio niti ga je prijavio. Možete misliti koliko je u to vrijeme vjerovao hrvatskim vlastima da će to riješiti”

U razgovoru za portal Dnevno.hr, Bujanec nije potpuno negirao događaj. Ipak, ustvrdio je da Slobodan Uzelac ne govori istinu, odnosno da je malo pobrkao činjenice. Ekskluzivno za dnevno hr, po prvi puta, Velimir Bujanec otkriva sve pojedinosti spomenutog sukoba s Miloradom Pupovcem.

„Slobodan Uzelac naprosto ne govori istinu. Netočno je da sam Milorada Pupovca izudarao šakama, nikada ne bih tako zaprljao ruke. Točno je da sam ga puknuo stolicom po glavi! To nije bilo 1991. godine, nije bilo ni ’92. To se dogodilo u zagrebačkom KIC-u 1994. godine. Nastupio je na nekoj tribini i govorio da Srbija nikada nije izvršila agresiju na Vukovar. Tvrdio je da su Hrvati prvi počeli sukob i da su naišli na odgovor lokalnih Srba. Iako sam tada imao tek 19 godina i bio student, smatram da nisam pogriješio, jer za mene polemike oko toga tko je izvršio agresiju na Vukovar – nema. Pupovac je tada bio marginalni član srpske manjine i provokativnim izjavama tražio je svoje „mainstream“ mjesto u politici. Kako je s godinama napredovao Pupovac, tako je napredovala i naša demokracija, pa ga danas više ne gađaju stolicama, nego kriškama limuna. Što se pak tiče Slobodana Uzelca, žao mi je što je ovako pobrkao činjenice, svojedobno mi je čak gostovao u emisiji i malo se osjetio po alkoholu – pa vjerujem da je to glavni uzrok netočne izjave koju je dao Večernjem listu.“

Pokušali smo dobiti i izjavu Milorada Pupovca, ali on nije htio komentirati događaj iz 1994, kao ni izjavu Velimira Bujanca.

„Poštujem vašu profesiju, ali o tim stvarima ne bih govorio.“ – rekao je Pupovac, piše Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari