Pratite nas

Iz Svijeta

Slovenska vlada planira postavljanje dodatne ograde prema Hrvatskoj

Objavljeno

na

Slovenska vlada potvrdila je da do kraja godine planira postaviti dodatnih 40 kilometara “protumigrantske” ograde na svojoj južnoj granici s Hrvatskom, ali zbog tajnosti postupka ne otkriva na kojim mjestima i kojom dinamikom, piše u utorak ljubljansko “Delo”.

“Policija zbog zapriječavanja ilegalnih prijelaza i usmjeravanja tih migracija postavlja privremene granične zapreke u skladu sa zaključcima vlade koji se vode u tajnosti jer je riječ o važnim operativnim podacima”, naveo je za “Delo” slovenski MUP, dodavši da bi otkrivanje podataka “štetilo djelovanju organa”.

Nije međutim tajan podatak da je vlada odredila plan po kojemu će se uz sadašnjih 196 kilometara ograde prema granici s Hrvatskom, od čega je 116 kilometara ograde sa žilet-žicom i 80 kilometara panelne ograde, do kraja godine postaviti još 40 kilometara panelne ograde s tzv. “V nadgradnjom”, piše vodeći slovenski list.

U vladi premijera Janeza Janše, međutim, navode da nije riječ o novoj javnoj nabavi za dodatnu ogradu, nego ispunjavanju ugovora koji je s jednom kompanijom iz Srbije potpisala prijašnja vlada Marjana Šareca u kolovozu prošle godine.

Da se planira nastavak postavljanja ograde prema Hrvatskoj potvrdio je već prilikom svog predstavljanja u parlamentu pred imenovanje nove vlade novi ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, tumačeći to potrebom da se Slovenija zaštiti potencijalnim ilegalnim migrantima, osobito iz BiH, gdje je više tisuća migranata koncentrirano u neadekvatnim centrima, a ne zna se jesu li možda zaraženi koronavirusom.

Hojs je kao nužnu mjeru predlagao da se, zbog situacije s epidemijom koronavirusa u Sloveniji, dio granične policije prema Hrvatskoj zamijeni vojskom, što je parlament privremeno blokirao jer ministar nije dobio za to potrebnu dvotrećinsku većinu.

Kako pišu slovenski mediji, vlade od te zamisli nije odustala i na njoj će inzistirati pa razmišlja i o ideji provizornog proglašenja izvanrednog stanja, u kojem slučaju privola parlamenta ne bi bila potrebna.

Kako navodi ljubljansko “Delo”, u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 1800 migranata, ali je velika većina vraćena u okviru readmisije na hrvatsku stranu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Sigurno se neću kandidirati za peti mandat

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel kojoj mandat istječe 2021., rekla je u četvrtak da unatoč popularnosti ne razmišlja da se peti put kandidira za dužnost njemačkog kancelara.

Odgovarajući na pitanje javne mreže ZDF-a o mogućoj još jednoj kandidaturi, Merkel je rekla da se “sigurno” neće kandidirati i da je to “čvrsto” odlučila.

Popularnost Angele Merkel koja je na vlasti od 2005., potaknula je nagađanja o još jednoj kandidaturi iduće godine, premda je kancelarka u više navrata isticala da se neće kandidirati.

Njemačka čelnica kojoj je 65 godina, među najomiljenijim je političarima zahvaljujući uspješnom upravljanju epidemijom novog koronavirusa u Njemačkoj.

Njezina stranka, konzervativni CDU, koji u anketama ima daleko najveću potporu, treba do kraja godine izabrati novog predsjednika koji će zatim biti kandidat za kancelarsku dužnost. Kandidati su žestoki suparnik Merkel, liberal Friedrich Merz i umjereni čelnik Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet.

I predsjednik bavarske vlade i čelnik konzervativne stranke CSU-a Markus Soeder, koji se isto istaknuo u suzbijanju epidemije, mogao bi sudjelovati u utrci za mjesto kancelara. (Hina)

Merkel o novoj migrantskoj krizi: ‘2020. nije 2015.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Tajvan pozvao Peking da se suoči s prošlošću i prizna represiju na Tiananmenu

Objavljeno

na

Objavio

Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.

Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.

Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.

“U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja”, napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.

Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.

“I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti”, napisala je.

U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao “apsolutno besmislen”.

Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je ‘crvena krpa’ za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.

Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.

Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo “jedna zemlja, dva sustava”.

Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.

Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari