Pratite nas

Iz Svijeta

Slovenski obavještajac: Implementacija arbitražne presude je u tijeku, pa i na terenu

Objavljeno

na

Implementacija arbitražne presude o granici između Slovenije i Hrvatske je u tijeku, a presuda je unesena u slovenski pravni poredak, kazao je u razgovoru za portal Siol.net savjetnik premijera Marjana Šarca za nacionalnu sigurnost i predsjednik povjerenstva za provođenje arbitražne presude koju Hrvatska zbog poznate kontaminacije arbitražnog procesa ne priznaje.

“Ova vlada je jasno rekla da će nastaviti s implementacijom koja je ušla u slovenski pravni poredak, a nastavlja se i na terenu. Tako nastavljamo politiku prijašnje vlade, ali smo se odlučili za konkretnije mjere o kojima ne govorimo toliko koliko prijašnja.

U javnosti je o tome malo komuniciranja, ali se više radi”, kazao je u razgovoru Damir Črnčec, nekada direktor više nacionalnih obavještajnih agencija, a danas državni tajnik za sigurnost u kabinetu premijera.

U tom je smislu, dodao je Črnčec, zabrinjavajuća nedavna izjava bivšeg slovenskog premijera i čelnika sadašnje oporbe Janeza Janše da bi se arbitražna presuda mogla ugraditi u neki bilateralni dogovor.

“Janša se time postavio na poziciju hrvatskog premijera (Andreja) Plenkovića koji bi i dalje trgovao Piranskim zaljevom, a za nas su stvari potpuno jasne, koordinate na moru su definirane i isključena je bilo kakva trgovina na štetu Slovenije”, kazao je Črnčec.

Dodao je kako Slovenija s jedne strane “surađuje u ulasku Hrvatske u Schengen” i želi da se to dogodi, ali da mora za to ispuniti sve kriterije i poštovati schengensku granicu sa Slovenijom i arbitražnu presudu, pa će pričekati kako će se stvari odviti pred sudom EU-a u Luksemburgu, gdje je tužila Hrvatsku, tvrdeći da ona krši europsko pravo.

Najviše dužnosti Črnčec je zauzimao u vrijeme kad je na čelu slovenske vlade bio Janez Janša, te je bio i blizak njegovoj stranci, prema kojoj je sada kritičan.

U političkom smislu Janša je za razliku od Šarca “dinosaurus u digitalnom dobu” i političar čiji je glavni motiv djelovanja “revanšizam”, te smatram da više ne može biti predsjednik vlade, kazao je Črnčec.

S obzirom na sigurnost, Slovenija je sigurna država koja se mora spremati na odgovore novim prijetnjama npr. jačanjem sigurnosne doktrine i odaziva na kibernetske ugroze, no u njenom prostoru postoje i politički ekstremizmi.

“U Sloveniji su prisutna sva tri tipa radikalizama, odnosno ekstremizama, desni, lijevi i islamski ekstremizam, no moramo jasno razlikovati ekstremizam od nasilnog ekstremizma i terorizma”, kazao je Črnčec.

“To je bila poruka da Slovenija neće postati oaza u koju bi se mogao ugnijezditi bilo koji tip ekstremizma”, kazao je Črnčec.

Dodao je kako je nedavni izgon trojice državljana iz BiH koji su zbog ekstremnih islamističkih stajališta izgnani iz države bio plod suradnje među više sigurnosnih agencija i da je time odaslana i poruka da se ekstremizmi neće dopuštati, slično kako je poruka poslana i osudom šefa Štajerske straže Andreja Šiška koji je osuđen na 8 mjeseci zatvora zbog pozivanja na državni udar, odnosno nasilnu promjenu ustavnog poretka.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari