Pratite nas

Pregled

Slučaj generala HVO-a Zlatana Mije Jelića iz BiH prebačen u Hrvatsku

Objavljeno

na

Umirovljeni general HVO-a Zlatan Mijo Jelić, kojeg je bh. pravosuđe optužilo za ratne zločine i trenutačno se nalazi u Hrvatskoj, uskoro bi se o ovom slučaju mogao očitovati pred hrvatskim pravosuđem, piše Večernji list BiH.

Pravosudni apartheid

Kako doznajemo iz pravosudnih krugova, slučaj “Jelić” je prebačen na daljnje postupanje hrvatskom pravosuđu. Na tome se radilo dugo te je ipak na kraju odlučeno da se slučaj preda pravosuđu RH, doznaje Večernji list.

Nakon što je podignuta optužnica protiv Mije Jelića u prosincu 2015., iz Tužitljstva BiH je rečeno kako postoji mogućnost i da se suđenje prepusti hrvatskom pravosuđu, ali su poslije u nekoliko navrata isticali kako misle da se to neće dogoditi. Jelić ima dvojno hrvatsko i bh. državljanstvo.

Napustio je BiH četiri godine prije podizanja optužnice, ispisao se iz državljanstva BiH i s obitelji iz Širokog Brijega preselio se u Zagreb. “Umirovljeni sam general Hrvatske vojske, imam državljanstvo Hrvatske i prebivalište u RH.

Nikad nisam bio u bijegu jer nemam od čega i koga bježati, a božićne sam blagdane proveo u Širokom Brijegu, gdje me je i zateklo podizanje optužnice”, naveo je Jelić u pisanoj izjavi nakon podizanja optužnice.

Kazao je da je na ove okolnosti saslušan u Zagrebu te da će ustrajati na tome da njegov predmet preuzme pravosuđe Hrvatske. Haag je slučaj “Jelić” nakon istrage koju je vodio prepustio bh. pravosuđu.

U Sarajevu je optužen za ratne zločine nad Bošnjacima na području Mostara. General je prije nekoliko dana u emisiji na HTV-u  kazao je kako se nad Hrvatima u BiH provodi pravosudni apartheid. Rekao je da je protiv njega podignuta optužnica na Badnjak 2015. za udruženi zločinački pothvat po zapovjednoj odgovornosti.

Optuživanje Hrvata

“Optužnica ima više od 6700 stranica. Sud BiH ju je potvrdio za 7 dana”, dodao je. “U posljednjih 6 do 7 godina podignuto je više od 160 optužnica protiv hrvatskih branitelja i ratnih zapovjednika u BiH, a sigurno ih ima još toliko koji su se pred tim politički montiranim procesima sklonili u RH i ostavili svoje obitelji u BiH”, naglasio je Jelić i dodao da je u BiH podignuto pet puta više optužnica protiv Hrvata, nego zbog zločina nad Hrvatima od Srba i Bošnjaka.

“U BiH se sudi prema dvama različitim kaznenim zakonima. Jedan je donesen u SFRJ. Za razliku od drugog iz 2003. u BiH, ima blaže kazne i nema zapovjednu odgovornost i udruženi zločinački pothvat. O tome se već raspravljalo i u Vijeću sigurnosti”, rekao je.

“Hrvatima se sudi retroaktivno prema zakonu iz 2003., a Bošnjacima prema onom iz bivše SFRJ. Optužnice za udruženi zločinački pothvat nemaju za cilj optužiti samo osumnjičenike za zločine nego kolektivno optužuju cijeli državni i politički vrh Hrvata u BiH”, kazao je Jelić.

Zlatan Mijo Jelić: Pravosuđe BiH vrši ‘apartheid’ nad Hrvatima

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Od 2018. se ukida tunelarina za tunel Sveti Ilija

Objavljeno

na

Objavio

S prvim danom sljedeće godine ukida se tunelarina kroz Tunel sv. Ilije, što će posebno razveseliti brojne stanovnike šireg područja Makarske, Imotskog i Vrgorca, ali i svih ostalih putnika koji su koristili taj pravac i za njega u prosjeku plaćali 20 kuna, izvijestio je u srijedu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

“Obradovala me poruka ministra Olega Butkovića da se od 1. siječnja iduće godine ukida tunelarina u Tunelu sv. Ilije. To je jedna od mjera za Imotski i cijelu krajinu, Zagvozd i područje Vrgorca, ali isto tako i za Makarsku i njeno primorje, čiji stanovnici vrlo često koriste autocestu”, rekao je Boban.

Istaknuo je kako na to gleda kao na demografsku mjeru. “U Imotskom sam se susretao s mladim ljudima koji rade sezonske poslove, i to vrlo često dvokratno. Zamislite kako je onima iz Imotskog ili Zagvozda koji rade u Makarskoj, te koliko puta trebaju na dan koristiti i plaćati tunel. To je veliki izdatak, posebice poduzetnicima i vlasnicima OPG-ova”, kazao je Boban.

Otkrio je kako je zbog ukidanja tunelarine u Zagreb odlazio više od deset puta, a u pregovorima s Ministarstvom najjači mu je argument bio da se izdvoji jedan primjer u Hrvatskoj gdje se prilaz autocesti naplaćuje. To je trajna mjera i odnosit će se na sve putnike, kaže Boban.

Tunel sv. Ilija dug je 4248 metara, otvoren je početkom srpnja 2013. godine i nalazi se na dionici državne ceste D532. Duže od pet godina gradili su ga Hidroelektra niskogradnja i Konstruktor Split.

Cijena tunelarine za prvu kategoriju iznosi 20 kuna, za drugu 30 kuna, za treću 45 kuna, a za četvrtu skupinu vozila 66 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari