Pratite nas

Vijesti

Slučaj Kotnik – neuspješan pokušaj kompromitiranja rasprave o karakteru hrvatsko-muslimanskog sukoba

Objavljeno

na

 Godinama se u hrvatskoj javnosti, najprije medijski a zatim i pravosudno, pokušava udomaćiti  teza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno o agresiji Republike Hrvatske na BiH, zbog čega se nekadašnjem vodstvu HR Herceg Bosne sudi pred međunarodnim sudom u Haagu.

mapaPri tome se, kao i u ranije vođenom Haškom  predmetu protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka, u javnost pokušava proturiti što veći broj teza koje imaju za cilj uvjeriti široke mase da je iza obadva ova navodna zločinačka pothvata stajao osobno Franjo Tuđman i Republika Hrvatska.

Naravno, objektivnim je analitičarima od samog pokretanja ove kampanje potpuno jasno kako se radi o procesu detuđmanizacije, odnosno decroatizacije Hrvatske, koji ima za cilj prikriti odgovornost stvarnih krivaca, ali i nametnuti Republici Hrvatskoj novi krimen, sličan onom jasenovačkom, osmišljenom prije više od pola stoljeća u partijskim uredima.

Razlozi kreiranja jasenovačkog mita, kao i najnovijih mitova o Karađorđevu, agresiji RH na BiH ili progonu Srba tijekom legitimno vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, su rađeni na potpuno istoj metodološkoj  matrici, i puno toga  ukazuje na činjenicu da su kreirani s istog mjesta.

[ad id=”68099″]

Pokušaji kompromitiranja

Naravno, na svaku od ovih konstrukcija pokušavani su, ili se pokušavaju, osmisliti kvalitetni odgovori. U slučaju neutraliziranja partijsko-velikosrpskih teza o Jasenovcu oglašavaju se znanstvenici – zahtijevajući znanstveno istraživanje područja Jasenovca i dostupne arhivske građe. U predmetima Gotovina, Markač i Čermak , Haški je sud izrekao pravosnažnu odluku, dok se u  slučaju Herceg-Bosna to isto očekuje 2016. ili 2017.

U žiži zanimanja hrvatske javnosti, zbog samog karaktera optužnice, trebao bi biti haški predmet protiv vodstva Herceg Bosne, ako ni zbog čega drugog onda svakako zbog činjenice da je Republika Hrvatska u tom predmetu proglašena agresorom.

Međutim, sam se taj predmet na sve moguće načine pokušava skriti od hrvatske javnosti, ali i kompromitirati bilo kakva ozbiljnija rasprava o ovoj temi.

Tako se, nekad manje a nekad više uspješno,  pokušava kompromitirati i bilo kakva rasprava o uzrocima izbijanju muslimansko-hrvatskog sukoba, koja može voditi pobijanju haškog nalaza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno navodne agresije Republike Hrvatske na BiH.

Naravno, redoviti pokušaji kompromitiranja ove rasprave sustavno se vode putem lijevo-liberalnih medija, poglavito preko „eksperata“ za sve i svašta u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Pupovčevim Novostima ili nekom od portala.

Tzv. slučaj Kotnik

Problem ovim „ekspertima“ i njihovim mentorima  javlja se manje-više kroz česte nedostatke  činjenica ili ideja, nakon čega se kao po nekom pravilu  dogode znakovita i iznimno zanimljiva „nabacivanja s desna“, dajući raznim Lucićima, Dežulovićima, Butkovićima, Tomićima i inim „ekspertima“ nove ideje.

Tako je prije određenog vremena, na do sada nerazjašnjen način, preko Glasa Koncila u javnost ubaćena neistina prema kojoj je „Armija BiH novcem platila Britancima da počine zločin u Ahmićima“.

>>Tvrdnja Zorana Kotnika iz Glasa Koncila: Britanska uloga u Ahmićima

Osoba preko koje je plasirana ova brutalna neistina je izvjesni Zoran Kotnik, navodno umirovljeni djelatnik hrvatske obavještajne službe i sin Josipa Kotnika, nekoć partizanskog obavještajnog oficira, s kojim je Glas Koncila svojedobno objavio i intervju pod naslovom “Moj tetak Rifat Pašić trovao je nadbiskupa Stepinca”.

Nakon Kotnikove „plasirke“, dio novinara svjetonazorskih bliskih desnici pokrenuo je lavinu tekstova, upecavajući se tako na očito pripremljenu zamku. Nakon kontroverznog pamfleta objavljenog u Glasu Koncila  započeo je medijski plasman cijele lavine tekstova koji na površan i činjenično netočan način govore o Ahmićima, ali i o hrvatsko-muslimanskom sukobu u središnjoj Bosni.

Umjesto da istražuju povijesne činjenice, ali i primjenu potpuno  različitih  metodologije Haškog tužiteljstva i suda prema Dariju Kordiću, Tihomiru Blaškiću, ili Paški Ljubičiću s jedne i Seferu Haliloviću, Rasimu Deliću, Enveru Hadžihasanoviću ili Šerifu Patkoviću s druge strane, spomenuti su se mediji krugovi, ponavljajući Kotnikove kontroverze, zapleli u širenju neistina, kompromitirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o činjenicama vezanim za Ahmiće, ili karakter bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Nepostojeći pukovnik Collins

Nitko od njih, međutim, nije bio toliko agilan da pročita sadržaje haških optužnica i presuda, ostvari uvid u transkripte sa svjedočenja, pregleda dokazne materijale koji su dostupni u elektronskoj arhivi haškog suda ili pročita neku od mnogobrojnih knjiga objavljenih o ovoj tematici.

Da su kojim slučajem tako postupili onda bi otkrili da jedini pripadnik BRIT-BATT-a s činom pukovnika koji se preziva Collins i koji je za vrijeme rata boravio na području BiH bio pukovnik Tim Collins. Međutim, taj Collins kao prvo nije Englez nego Irac, što je za cijelu ovu priču manje bitno. Ono što je puno bitnije svakako je činjenica da je pukovnik Tim Collins bio na čelu Irske pukovnije koja se 16. travnja 1993. tog dana nije ni blizu Ahmića, ni blizu Lašvanske doline. U to vrijeme u Lašvanskoj dolini u sastavu BRIT-BATT-a djelovala je naime Cheshire Regiment, odnosno Čerširska pukovnija kojoj je na čelu bio pukovnik Bob Stewart, koji je u Ahmiće doveo novinarsku ekipu BBC-a još u v vrijeme trajanja borbi.

Isto tako, da su autori spomenutih tekstova iščitali materijale iz presude Dariju Kordiću i ostalima onda bi znali da nikakav pukovnik Collins nije niti svjedočio u Haagu. Na žalost, utvrđene činjenice pokazuju da je jedan dio stradalih u Ahmićima živote izgubio u međusobnom ratnom sukobu, kao i činjenicu  da su zločini u Ahmićima počinili  pripadnici 4. bojne vojne policije.

Problem različitih kriterija

Haški sud tijekom niza procesa, uključujući i onaj Dariju Kordiću, nije dokazao nikakvu odgovornost nekadašnjeg dopredsjednika HR Herceg Bosne sa zločinom u Ahmićima, kome se kao civilnoj osobi sudilo zbog zločina u Ahmićima. Istodobno, ignorirajući činjenicu da je na prostoru središnje Bosne stradalo četiri puta više civila hrvatske nego bošnjačke  nacionalnosti, haško tužiteljstvo nije podiglo optužnicu niti protiv jednog bošnjačkog političara.  To su svakako teme kojima bi se istraživači koji žele biti konstruktivni trebali baviti.

Sudeći  prema sudskoj praksi kakva je u Haagu korištena primjerice u slučajevima Envera Hadžihasanovića, Šerifa Patkovića ili Sefera Halilovića, mirne se duše može izvući zaključak da u slučaju Ahmića nema nikakve krivnje ali ni odgovornosti zapovjednika 4. bojne VP Paška Ljubičića, ali ni zapovjednika Operativne zone srednja Bosna Tihomira Blaškića. Maksimalno o čemu se u ovom slučaju može govoriti je odgovornost samih počinitelja i zapovjednika 1. satnije 4. bojne VP koji je izravno provodio akciju na terenu. Naravno, ovo bi bilo logičko gledanje na stvari u uvjetima ujednačene haške prakse prema Armiji BiH i HVO-u.

U tom kontekstu važno je još jedanput skrenuti pozornost na radove svih onih koji sustavno kompromitiraju svaku suvisliju raspravu na ovu temu, pa tako i već spominjani Kotnikov pamflet. Umjesto da se bave analiziranjem ovdje spomenutih činjenica i usporednih podataka, dobar dio medija se i dalje bavi sustavnim širenjem poluistina, neistina i paušalnih procjena, kontaminirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o ovoj temi.

Znaju li za čije interese to čine?

>>Ovaj video bi trebao pogledati svaki Hrvat kojem je stalo do istine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Projekcija filma ‘A Plastic Ocean’ – U sklopu obilježavanja 28. obljetnice osnutka 4. GBR

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu programa obilježavanja

28 .OBLJETNICE OSNUTKA 4. GARDIJSKE BRIGADE

pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović

 Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade poziva vas na

Projekciju dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean)

u subotu 27. travnja 2019. u 20 sati,  Sjeverni toranj  Sveučilišne knjižnice u Splitu, Ruđera Boškovića 31

Organizatori projekcije su Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade i Udruga „La Révolution Albatros“ (Francuska), u suradnji sa Sveučilištem u Splitu. 

Uvodnu riječ održati će Ćiro Ugrin – predsjednik  Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i Ana Elizabeta Robb – predsjednica udruge ‘La Révolution Albatros’. Moderatorica ovog događanja je članica Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i znanstvena suradnica ‘La Révolution Albatros’,  dr.sc. Ljiljana Zmijanović.

O filmu Plastični ocean (A Plastic Ocean)

U ovom avanturističkom dokumentarcu, redatelj Craig Leeso udružio je snage s roniteljicom na dah Tanyom Streeter te međunarodnim timom znanstvenika i istraživača. Zajedno sa svima njima upustio se u četverogodišnje putovanje na dvadeset lokacija diljem svijeta, kako bi istražio krhko stanje naših oceana, razotkrio alarmantne istine o zagađenju plastikom i ukazao na razna rješenja koja se mogu odmah inicirati, s trenutnim učinkom. Film ‘Plastični ocean’ pomogao je i doprinio globalnoj raspravi, utjecao na legislativu, prouzročio industrijske inovacije, natjerao trgovce da ponovno promisle svoje poslovanje, a potrošače da donose inteligentnije odluke prilikom kupnje. Sniman u više od 60 zemalja i na četiri kontinenata, film je ovjenčan s brojnim nagradama na međunarodnim filmskim festivalima, uključujući Njemačku nagradu za filmove o okolišu, čiji je prethodni dobitnik bio Al Gore.

Craig Lesson nagrađivani je novinar, filmaš, televizijski voditelj i javni govornik. Osnivač je Leeson Media International i Ocean Vista Films, a uz to predsjedava Shot Hong Kong Film Festivalom. Također je i azijski dopisnik za Seven Network te međunarodni dopisnik za globalnu mrežu Al Jazeera English. Svoju je dokumentarističku filmsku karijeru započeo na National Geographic Channel.

Redatelj: Craig Leeson
Scenarist: Craig Leeson, Mindy Elliott
Glazba: Miriam Cutler
Glumci: David Attenborough, Sylvia Earle, Craig Leeson
Zemlja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, SAD
Godina: 2016.
Trajanje: 102′

Besplatnu projekciju filma omogućila je Ana Elizabeta Robb (vlasnica važeće licence),u suradnji s dr.sc.Ljiljane Zmijanović, a cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

U tjednu prije prikazivanja filma završena je velika ekološka akcija ronilačkog čišćenje glomaznog otpada podmorja Gradske luke Split,  u organizaciji Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade i Lučke uprave Split.

Ćiro Ugrin, Predsjednik Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade

Dr.sc.Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru

Objavljeno

na

Objavio

Sutkinja istrage Županijskoga suda u Rijeci Ksenija Zorc odlučila je u srijedu da šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru, a sutra će se odlučivati o produljenju 30-dnevnog pritvora koji istječe 26. travnja.

U pritvoru su bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, bivši predsjednik Uprave “3. maja” Maksimilijan Percan, bivši direktori Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić i  Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc,

Uhićeni su 26. ožujka, a 28. ožujka im je određeno 30-dnevno zadržavanje u istražnom zatvoru kako bi se spriječio utjecaj na svjedoke. Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci 18. travnja ukinulo je rješenje o pritvoru i vratilo na ponovno odlučivanje nakon žalbe odvjetnika okrivljenika kako bi se ponovno razmotrile odlučne činjenice – osnovana sumnja na počinjenje i razlozi za određivanje pritvora zbog utjecaja na svjedoke, kako je tada  objašnjeno na riječkome Županijskom sudu.

Uz njih šestoricu, osumnjičeno je još osam osoba te tvrtka Uljanik plovidba, i to za kažnjiva djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru u tvrtkama Uljanik i “3. maj” kojim je tim tvrtkama i državnom proračunu nanesena šteta od 1,2 milijarde kuna. Sumnja se da su kaznena djela počinjena na području Rijeke i Pule od siječnja 2010. do sredine listopada 2017. Osumnjičeni su još i bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković i bivši direktori Uljanik Shipmanagementa Darko Šorc, Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, bivši direktori “3. maja” Zdravko Pliško i Domagoj Klarić te još dvije osobe čiji identitet ne navodi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.

Za neke od njih Županijsko državno odvjetništvo nije ni tražilo zadržavanje u istražnom zatvoru, a neki su pušteni da se brane sa slobode nakon ispitivanja u PNUSKOK-u.

Zamjenik županijske državne odvjetnice u Rijeci Nenad Bogosavljev, nakon završenog ročišta, na pitanje novinara kad će početi ispitivati svjedoke, rekao je da će to učiniti nakon što rješenje o provođenju istrage postane pravomoćno. Na dodatno pitanje kad bi to moglo biti, rekao je da su trojica okrivljenika preko svojih branitelja podnijela žalbu na rješenje o provođenju istrage pa je predmet dostavljen sutkinji istrage na odlučivanje, a rok za odluku je osam dana.

 Nobilo: Današnja odluka besmislena i unaprijed napisana

Odvjetnik Anto Nobilo, branitelj Giannija Rossande, ocijenio je kako je “katastrofalno za suđenje u ovom postupku” to što je sutkinja istrage imala napisano rješenje o zadržavanju u istražnom zatvoru okrivljenika prije nego što je završilo današnje ročište, što su branitelji primijetili. “Bilo bi normalno i u skladu sa zakonom da su obje strane zauzele svoje stavove pa da sud potom presudi. Ona je imala unaprijed napisano rješenje i onda pustila strane i okrivljenike da iznose argumente”, rekao je.

“Ljude su strpali u zatvor i potom ni sud ni državno odvjetništvo nisu napravili ni jednu radnju u mjesec dana. Tijek postupka ovdje u Rijeci je nezabilježen u analima hrvatskog pravosuđa, nitko od nas odvjetnika to dosad nije vidio”, istaknuo je Nobilo.

Naveo je da se već sutra odlučuje o produljenju pritvora za sljedeća dva mjeseca, a danas je odlučeno o istražnom zatvoru u prvom mjesecu.

” Sad se žalimo, ovo je nepravomoćno rješenje, a sutra se donosi novo pa ovo prvo postaje besmisleno ako će se sutra, a vjerojatno hoće, donijeti novo rješenje o produljenju pritvora”, rekao je.

Upitao se nije li vrijeme da se zatraži izuzeće suda u Rijeci i rekao da će se o tome konzulitrari s kolegama odvjetnicima, braniteljima u ovom predmetu. Ustvrdio je da je očito prevelik utjecaj različitih čimbenika na sud u Rijeci da bi se moglo provesti pravedno suđenje. “Ti utjecaji su –  od politike do moguće nezadovoljnih ljudi čije obitelji rade u ‘3. maju’. Ovo nije slučajno, ne može biti pitanje nesposobnosti suda”, ocijenio je.

Na novinarsko pitanje o kojim je utjecajima iz politike riječ, Nobilo je odgovorio: “Nisam im držao svijeću, ali znam da kad su se odvijala ova spektakularna uhićenja, Vlada je donosila odluku da će prestati financirati brodogradilišta i do tada su se faktično stekli uvjeti za stečaj. Tada je politici sigurno odgovarao spektakl. Analiza spisa pokazuje da policija nije bila spremna za podizanje kaznene prijave pa su je skrpali kroz noć, a to je netko naručio.”

Budimir: Veliko razočaranje u prvosudni sustav – u ulogu suca istrage

Braniteljica Dragutina Pavletića Marija Budimir ocijenila je da je današnje ročište veliko razočaranje u pravosudni sustav i u ulogu koju bi sudac istrage trebao imati. Rješenje o određivanju istražnog zatvora bilo je pred sutkinjom dok su okrivljenici iznosili svoja očitovanja na prijedlog ŽDO u Rijeci o pritvoru, rekla je, dodajući da je sutkinja istrage otvorila to rješenje i pročitala odmah nakon što je zadnji okrivljenik iznio svoje očitovanje.

“Potreba izuzeća riječkog suda se nameće sama po sebi jer je do toga doveo sud svojim postupanjem. Od dana kad je donesena odluka o ukidanju rješenja o istražnom zatvoru do danas proteklo je deset dana bez ikakve odluke te je žalosno da netko može biti lišen slobode bez ikakve odluke suda”, rekla je.

Branitelj Silvana Kranjca Ivan Smokrović je rekao kako bi se, s obzirom na to da nije ispitan nijedan svjedok u mjesec dana, a sprečavanje utjecaja na svjedoke je razlog zadržavanja u istražnom zatvoru, tim tempom istražni zatvor mogao pretvoriti u izdržavanje kazne, a to bi bila povreda svih elementarnih prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari