Pratite nas

Vijesti

Slučaj Kotnik – neuspješan pokušaj kompromitiranja rasprave o karakteru hrvatsko-muslimanskog sukoba

Objavljeno

na

 Godinama se u hrvatskoj javnosti, najprije medijski a zatim i pravosudno, pokušava udomaćiti  teza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno o agresiji Republike Hrvatske na BiH, zbog čega se nekadašnjem vodstvu HR Herceg Bosne sudi pred međunarodnim sudom u Haagu.

mapaPri tome se, kao i u ranije vođenom Haškom  predmetu protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka, u javnost pokušava proturiti što veći broj teza koje imaju za cilj uvjeriti široke mase da je iza obadva ova navodna zločinačka pothvata stajao osobno Franjo Tuđman i Republika Hrvatska.

Naravno, objektivnim je analitičarima od samog pokretanja ove kampanje potpuno jasno kako se radi o procesu detuđmanizacije, odnosno decroatizacije Hrvatske, koji ima za cilj prikriti odgovornost stvarnih krivaca, ali i nametnuti Republici Hrvatskoj novi krimen, sličan onom jasenovačkom, osmišljenom prije više od pola stoljeća u partijskim uredima.

Razlozi kreiranja jasenovačkog mita, kao i najnovijih mitova o Karađorđevu, agresiji RH na BiH ili progonu Srba tijekom legitimno vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, su rađeni na potpuno istoj metodološkoj  matrici, i puno toga  ukazuje na činjenicu da su kreirani s istog mjesta.

[ad id=”68099″]

Pokušaji kompromitiranja

Naravno, na svaku od ovih konstrukcija pokušavani su, ili se pokušavaju, osmisliti kvalitetni odgovori. U slučaju neutraliziranja partijsko-velikosrpskih teza o Jasenovcu oglašavaju se znanstvenici – zahtijevajući znanstveno istraživanje područja Jasenovca i dostupne arhivske građe. U predmetima Gotovina, Markač i Čermak , Haški je sud izrekao pravosnažnu odluku, dok se u  slučaju Herceg-Bosna to isto očekuje 2016. ili 2017.

U žiži zanimanja hrvatske javnosti, zbog samog karaktera optužnice, trebao bi biti haški predmet protiv vodstva Herceg Bosne, ako ni zbog čega drugog onda svakako zbog činjenice da je Republika Hrvatska u tom predmetu proglašena agresorom.

Međutim, sam se taj predmet na sve moguće načine pokušava skriti od hrvatske javnosti, ali i kompromitirati bilo kakva ozbiljnija rasprava o ovoj temi.

Tako se, nekad manje a nekad više uspješno,  pokušava kompromitirati i bilo kakva rasprava o uzrocima izbijanju muslimansko-hrvatskog sukoba, koja može voditi pobijanju haškog nalaza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno navodne agresije Republike Hrvatske na BiH.

Naravno, redoviti pokušaji kompromitiranja ove rasprave sustavno se vode putem lijevo-liberalnih medija, poglavito preko „eksperata“ za sve i svašta u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Pupovčevim Novostima ili nekom od portala.

Tzv. slučaj Kotnik

Problem ovim „ekspertima“ i njihovim mentorima  javlja se manje-više kroz česte nedostatke  činjenica ili ideja, nakon čega se kao po nekom pravilu  dogode znakovita i iznimno zanimljiva „nabacivanja s desna“, dajući raznim Lucićima, Dežulovićima, Butkovićima, Tomićima i inim „ekspertima“ nove ideje.

Tako je prije određenog vremena, na do sada nerazjašnjen način, preko Glasa Koncila u javnost ubaćena neistina prema kojoj je „Armija BiH novcem platila Britancima da počine zločin u Ahmićima“.

>>Tvrdnja Zorana Kotnika iz Glasa Koncila: Britanska uloga u Ahmićima

Osoba preko koje je plasirana ova brutalna neistina je izvjesni Zoran Kotnik, navodno umirovljeni djelatnik hrvatske obavještajne službe i sin Josipa Kotnika, nekoć partizanskog obavještajnog oficira, s kojim je Glas Koncila svojedobno objavio i intervju pod naslovom “Moj tetak Rifat Pašić trovao je nadbiskupa Stepinca”.

Nakon Kotnikove „plasirke“, dio novinara svjetonazorskih bliskih desnici pokrenuo je lavinu tekstova, upecavajući se tako na očito pripremljenu zamku. Nakon kontroverznog pamfleta objavljenog u Glasu Koncila  započeo je medijski plasman cijele lavine tekstova koji na površan i činjenično netočan način govore o Ahmićima, ali i o hrvatsko-muslimanskom sukobu u središnjoj Bosni.

Umjesto da istražuju povijesne činjenice, ali i primjenu potpuno  različitih  metodologije Haškog tužiteljstva i suda prema Dariju Kordiću, Tihomiru Blaškiću, ili Paški Ljubičiću s jedne i Seferu Haliloviću, Rasimu Deliću, Enveru Hadžihasanoviću ili Šerifu Patkoviću s druge strane, spomenuti su se mediji krugovi, ponavljajući Kotnikove kontroverze, zapleli u širenju neistina, kompromitirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o činjenicama vezanim za Ahmiće, ili karakter bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Nepostojeći pukovnik Collins

Nitko od njih, međutim, nije bio toliko agilan da pročita sadržaje haških optužnica i presuda, ostvari uvid u transkripte sa svjedočenja, pregleda dokazne materijale koji su dostupni u elektronskoj arhivi haškog suda ili pročita neku od mnogobrojnih knjiga objavljenih o ovoj tematici.

Da su kojim slučajem tako postupili onda bi otkrili da jedini pripadnik BRIT-BATT-a s činom pukovnika koji se preziva Collins i koji je za vrijeme rata boravio na području BiH bio pukovnik Tim Collins. Međutim, taj Collins kao prvo nije Englez nego Irac, što je za cijelu ovu priču manje bitno. Ono što je puno bitnije svakako je činjenica da je pukovnik Tim Collins bio na čelu Irske pukovnije koja se 16. travnja 1993. tog dana nije ni blizu Ahmića, ni blizu Lašvanske doline. U to vrijeme u Lašvanskoj dolini u sastavu BRIT-BATT-a djelovala je naime Cheshire Regiment, odnosno Čerširska pukovnija kojoj je na čelu bio pukovnik Bob Stewart, koji je u Ahmiće doveo novinarsku ekipu BBC-a još u v vrijeme trajanja borbi.

Isto tako, da su autori spomenutih tekstova iščitali materijale iz presude Dariju Kordiću i ostalima onda bi znali da nikakav pukovnik Collins nije niti svjedočio u Haagu. Na žalost, utvrđene činjenice pokazuju da je jedan dio stradalih u Ahmićima živote izgubio u međusobnom ratnom sukobu, kao i činjenicu  da su zločini u Ahmićima počinili  pripadnici 4. bojne vojne policije.

Problem različitih kriterija

Haški sud tijekom niza procesa, uključujući i onaj Dariju Kordiću, nije dokazao nikakvu odgovornost nekadašnjeg dopredsjednika HR Herceg Bosne sa zločinom u Ahmićima, kome se kao civilnoj osobi sudilo zbog zločina u Ahmićima. Istodobno, ignorirajući činjenicu da je na prostoru središnje Bosne stradalo četiri puta više civila hrvatske nego bošnjačke  nacionalnosti, haško tužiteljstvo nije podiglo optužnicu niti protiv jednog bošnjačkog političara.  To su svakako teme kojima bi se istraživači koji žele biti konstruktivni trebali baviti.

Sudeći  prema sudskoj praksi kakva je u Haagu korištena primjerice u slučajevima Envera Hadžihasanovića, Šerifa Patkovića ili Sefera Halilovića, mirne se duše može izvući zaključak da u slučaju Ahmića nema nikakve krivnje ali ni odgovornosti zapovjednika 4. bojne VP Paška Ljubičića, ali ni zapovjednika Operativne zone srednja Bosna Tihomira Blaškića. Maksimalno o čemu se u ovom slučaju može govoriti je odgovornost samih počinitelja i zapovjednika 1. satnije 4. bojne VP koji je izravno provodio akciju na terenu. Naravno, ovo bi bilo logičko gledanje na stvari u uvjetima ujednačene haške prakse prema Armiji BiH i HVO-u.

U tom kontekstu važno je još jedanput skrenuti pozornost na radove svih onih koji sustavno kompromitiraju svaku suvisliju raspravu na ovu temu, pa tako i već spominjani Kotnikov pamflet. Umjesto da se bave analiziranjem ovdje spomenutih činjenica i usporednih podataka, dobar dio medija se i dalje bavi sustavnim širenjem poluistina, neistina i paušalnih procjena, kontaminirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o ovoj temi.

Znaju li za čije interese to čine?

>>Ovaj video bi trebao pogledati svaki Hrvat kojem je stalo do istine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel osudila je u srijedu u svom obraćanju Bundestagu porast nacionalizama u svijetu i još jednom podržala Globalni sporazum UN-a o migracijama istaknuvši da se radi o ispravnom pokušaju odgovora na globalne izazove.

„Ovaj pakt za migracije, kao i pakt za izbjeglice, ispravan je pokušaj davanja odgovora na to kako riješiti globalne probleme djelujući zajednički i na međunarodnoj razini“, rekla je Merkel tijekom rasprave o proračunu u Bundestagu, koja tradicionalno služi i kao prilika za rekapitulaciju rada vlade.

Merkel je rekla kako oko Migracijskog pakta još treba riješiti „posljednje sitnice“, ali da se radi o ispravnom dokumentu, naglasivši da on ne zadire u suverenost država te da je i u nacionalnom interesu.

„Pakt ne zadire u suverenost nacionalnih država. I u našem nacionalnom interesu je da se uvjeti i regulacija za migracije poboljšaju“, rekla je Merkel o dokumentu koji će po prvi put postaviti smjernice za tretman migranata. Ona je time odgovorila na kritike iz dijelova konzervativne, populističke Alternative za Njemačku (AfD), ali i iz vlastitih demokršćanskih redova koji smatraju da će Migracijski pakt pojačati migraciju prema Njemačkoj.

Također je istaknula kako se ništa pravno obvezujuće neće potpisivati na UN-ovu skupu u Marakešu posvećenom migracijama.

Jedan od triju kandidata za nasljednika Angele Merkel na čelu Kršćansko demokratske unije (CDU) Jens Spahn kritički je proteklih dana govorio o paktu o migracijama, koji bi trebao biti odobren na summitu UN-a u prosincu, te je zatražio da  CDU još jednom raspravlja o njemu na stranačkoj konferenciji, na što su negativno reagirali ostali stranački čelnici, a i vlada, koja je jasno poručila da podupire sporazum.

‘Ne treba miješati patriotizam i nacionalizam’ 

Njemačka kancelarka svoj je govor pred Bundestagom posvetila i jačanju nacionalizama i pomanjkanju solidarnosti unutar Europske unije.

„Njemački interes uvijek znači i misliti na interese drugih. U tomu leži tajna uspjeha Europe. U tomu leži tajna uspjeha jednog multilateralnog svijeta“, rekla je Merkel.

Ona je ustvrdila da je zbog povratka nacionalizama sve teže sklapati multilateralne sporazume diljem svijeta.

„Razdoblje Hladnog rata je bilo grozno. Ali to je razdoblje bilo pregledno. Danas postoje različiti centri moći kod kojih nije uvijek jasno na koji način reagiraju“, rekla je Merkel i naglasila kako postoji velika razlika između patriotizma i nacionalizma.

„Ili pripadate onima koji misle da mogu sve sami riješiti i pritom misle na sebe: to je nacionalizam u najčišćoj formi. To nije patriotizam. Patriotizam je kada u interesu Njemačke uključujete i druge i tako nastaje win-win situacija“, zaključila je kancelarka.

Ona je kao jedan od najvećih izazova politike na domaćem planu istaknula izazove digitalizacije i zaključila da Njemačka na ovom području mora postati „na svjetskoj razini“.

Njemačka kancelarka na kraju je izlaganja izrazila optimizam da će zastoj u pregovorima oko brexita zbog moguće španjolske blokade vezane uz pitanje Gibraltara, biti riješen do nedjelje, kada se sastaju šefovi država i vlada zemalja EU-a.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Nakon SAD, Australije, Mađarske, Austrije, Češke, Poljske, Švicarske, Estonije, Bugarske, i Izrael je odbio UN Globalni sporazum o migracijama, javlja timesofisrael.com

UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari