Pratite nas

Vijesti

Slučaj Kotnik – neuspješan pokušaj kompromitiranja rasprave o karakteru hrvatsko-muslimanskog sukoba

Objavljeno

na

 Godinama se u hrvatskoj javnosti, najprije medijski a zatim i pravosudno, pokušava udomaćiti  teza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno o agresiji Republike Hrvatske na BiH, zbog čega se nekadašnjem vodstvu HR Herceg Bosne sudi pred međunarodnim sudom u Haagu.

mapaPri tome se, kao i u ranije vođenom Haškom  predmetu protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka, u javnost pokušava proturiti što veći broj teza koje imaju za cilj uvjeriti široke mase da je iza obadva ova navodna zločinačka pothvata stajao osobno Franjo Tuđman i Republika Hrvatska.

Naravno, objektivnim je analitičarima od samog pokretanja ove kampanje potpuno jasno kako se radi o procesu detuđmanizacije, odnosno decroatizacije Hrvatske, koji ima za cilj prikriti odgovornost stvarnih krivaca, ali i nametnuti Republici Hrvatskoj novi krimen, sličan onom jasenovačkom, osmišljenom prije više od pola stoljeća u partijskim uredima.

Razlozi kreiranja jasenovačkog mita, kao i najnovijih mitova o Karađorđevu, agresiji RH na BiH ili progonu Srba tijekom legitimno vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, su rađeni na potpuno istoj metodološkoj  matrici, i puno toga  ukazuje na činjenicu da su kreirani s istog mjesta.

[ad id=”68099″]

Pokušaji kompromitiranja

Naravno, na svaku od ovih konstrukcija pokušavani su, ili se pokušavaju, osmisliti kvalitetni odgovori. U slučaju neutraliziranja partijsko-velikosrpskih teza o Jasenovcu oglašavaju se znanstvenici – zahtijevajući znanstveno istraživanje područja Jasenovca i dostupne arhivske građe. U predmetima Gotovina, Markač i Čermak , Haški je sud izrekao pravosnažnu odluku, dok se u  slučaju Herceg-Bosna to isto očekuje 2016. ili 2017.

U žiži zanimanja hrvatske javnosti, zbog samog karaktera optužnice, trebao bi biti haški predmet protiv vodstva Herceg Bosne, ako ni zbog čega drugog onda svakako zbog činjenice da je Republika Hrvatska u tom predmetu proglašena agresorom.

Međutim, sam se taj predmet na sve moguće načine pokušava skriti od hrvatske javnosti, ali i kompromitirati bilo kakva ozbiljnija rasprava o ovoj temi.

Tako se, nekad manje a nekad više uspješno,  pokušava kompromitirati i bilo kakva rasprava o uzrocima izbijanju muslimansko-hrvatskog sukoba, koja može voditi pobijanju haškog nalaza o tzv. “međunarodnom sukobu” između Hrvatske i BiH, odnosno navodne agresije Republike Hrvatske na BiH.

Naravno, redoviti pokušaji kompromitiranja ove rasprave sustavno se vode putem lijevo-liberalnih medija, poglavito preko „eksperata“ za sve i svašta u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Pupovčevim Novostima ili nekom od portala.

Tzv. slučaj Kotnik

Problem ovim „ekspertima“ i njihovim mentorima  javlja se manje-više kroz česte nedostatke  činjenica ili ideja, nakon čega se kao po nekom pravilu  dogode znakovita i iznimno zanimljiva „nabacivanja s desna“, dajući raznim Lucićima, Dežulovićima, Butkovićima, Tomićima i inim „ekspertima“ nove ideje.

Tako je prije određenog vremena, na do sada nerazjašnjen način, preko Glasa Koncila u javnost ubaćena neistina prema kojoj je „Armija BiH novcem platila Britancima da počine zločin u Ahmićima“.

>>Tvrdnja Zorana Kotnika iz Glasa Koncila: Britanska uloga u Ahmićima

Osoba preko koje je plasirana ova brutalna neistina je izvjesni Zoran Kotnik, navodno umirovljeni djelatnik hrvatske obavještajne službe i sin Josipa Kotnika, nekoć partizanskog obavještajnog oficira, s kojim je Glas Koncila svojedobno objavio i intervju pod naslovom “Moj tetak Rifat Pašić trovao je nadbiskupa Stepinca”.

Nakon Kotnikove „plasirke“, dio novinara svjetonazorskih bliskih desnici pokrenuo je lavinu tekstova, upecavajući se tako na očito pripremljenu zamku. Nakon kontroverznog pamfleta objavljenog u Glasu Koncila  započeo je medijski plasman cijele lavine tekstova koji na površan i činjenično netočan način govore o Ahmićima, ali i o hrvatsko-muslimanskom sukobu u središnjoj Bosni.

Umjesto da istražuju povijesne činjenice, ali i primjenu potpuno  različitih  metodologije Haškog tužiteljstva i suda prema Dariju Kordiću, Tihomiru Blaškiću, ili Paški Ljubičiću s jedne i Seferu Haliloviću, Rasimu Deliću, Enveru Hadžihasanoviću ili Šerifu Patkoviću s druge strane, spomenuti su se mediji krugovi, ponavljajući Kotnikove kontroverze, zapleli u širenju neistina, kompromitirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o činjenicama vezanim za Ahmiće, ili karakter bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Nepostojeći pukovnik Collins

Nitko od njih, međutim, nije bio toliko agilan da pročita sadržaje haških optužnica i presuda, ostvari uvid u transkripte sa svjedočenja, pregleda dokazne materijale koji su dostupni u elektronskoj arhivi haškog suda ili pročita neku od mnogobrojnih knjiga objavljenih o ovoj tematici.

Da su kojim slučajem tako postupili onda bi otkrili da jedini pripadnik BRIT-BATT-a s činom pukovnika koji se preziva Collins i koji je za vrijeme rata boravio na području BiH bio pukovnik Tim Collins. Međutim, taj Collins kao prvo nije Englez nego Irac, što je za cijelu ovu priču manje bitno. Ono što je puno bitnije svakako je činjenica da je pukovnik Tim Collins bio na čelu Irske pukovnije koja se 16. travnja 1993. tog dana nije ni blizu Ahmića, ni blizu Lašvanske doline. U to vrijeme u Lašvanskoj dolini u sastavu BRIT-BATT-a djelovala je naime Cheshire Regiment, odnosno Čerširska pukovnija kojoj je na čelu bio pukovnik Bob Stewart, koji je u Ahmiće doveo novinarsku ekipu BBC-a još u v vrijeme trajanja borbi.

Isto tako, da su autori spomenutih tekstova iščitali materijale iz presude Dariju Kordiću i ostalima onda bi znali da nikakav pukovnik Collins nije niti svjedočio u Haagu. Na žalost, utvrđene činjenice pokazuju da je jedan dio stradalih u Ahmićima živote izgubio u međusobnom ratnom sukobu, kao i činjenicu  da su zločini u Ahmićima počinili  pripadnici 4. bojne vojne policije.

Problem različitih kriterija

Haški sud tijekom niza procesa, uključujući i onaj Dariju Kordiću, nije dokazao nikakvu odgovornost nekadašnjeg dopredsjednika HR Herceg Bosne sa zločinom u Ahmićima, kome se kao civilnoj osobi sudilo zbog zločina u Ahmićima. Istodobno, ignorirajući činjenicu da je na prostoru središnje Bosne stradalo četiri puta više civila hrvatske nego bošnjačke  nacionalnosti, haško tužiteljstvo nije podiglo optužnicu niti protiv jednog bošnjačkog političara.  To su svakako teme kojima bi se istraživači koji žele biti konstruktivni trebali baviti.

Sudeći  prema sudskoj praksi kakva je u Haagu korištena primjerice u slučajevima Envera Hadžihasanovića, Šerifa Patkovića ili Sefera Halilovića, mirne se duše može izvući zaključak da u slučaju Ahmića nema nikakve krivnje ali ni odgovornosti zapovjednika 4. bojne VP Paška Ljubičića, ali ni zapovjednika Operativne zone srednja Bosna Tihomira Blaškića. Maksimalno o čemu se u ovom slučaju može govoriti je odgovornost samih počinitelja i zapovjednika 1. satnije 4. bojne VP koji je izravno provodio akciju na terenu. Naravno, ovo bi bilo logičko gledanje na stvari u uvjetima ujednačene haške prakse prema Armiji BiH i HVO-u.

U tom kontekstu važno je još jedanput skrenuti pozornost na radove svih onih koji sustavno kompromitiraju svaku suvisliju raspravu na ovu temu, pa tako i već spominjani Kotnikov pamflet. Umjesto da se bave analiziranjem ovdje spomenutih činjenica i usporednih podataka, dobar dio medija se i dalje bavi sustavnim širenjem poluistina, neistina i paušalnih procjena, kontaminirajući tako bilo kakav pokušaj suvisle rasprave o ovoj temi.

Znaju li za čije interese to čine?

>>Ovaj video bi trebao pogledati svaki Hrvat kojem je stalo do istine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

KAJKIĆ: ‘Predmet Ovčare u MUP-u nije postojao sve do 2017. godine.’

Objavljeno

na

Objavio

Nikola Kajkić, bivši policijski istražitelj ratnih zločina počinjenih na Ovčari 1991., danas se na konferenciji za medije obratio javnosti nakon što je u veljači udaljen s čela policijskog tima zbog povrede službene dužnosti.

Kajkićev odvjetnik Branko Šerić kazao je kako bi volio da se dokazne radnje što prije izvedu kako bi se situacija što prije raščistila.

“Ne bih volio da se ovaj događaj dovodi u vezu s prosvjedom u Vukovaru. Proces koji se vodi protiv Kajkića je izmišljen”, kazao je Šerić.

Sam Kajkić rekao je kako je MUP inkriminirao cjelokupni njegov rad.

“Devet mjeseci sam radio na ovom predmetu. Obavio sam blizu 300 obavijesnih razgovora. Toliko nije napravljeno u zadnjih 10 godina na teritoriju cijele Hrvatske”, kazao je Kajkić i dodao kako je napravio i velik broj poligrafskih testiranja.

Poručio je kako su on i njegovi kolege radili “iznimno dobro” te je pripremljen spis od 26.000 stranica popraćen brojnim video zapisima.

Kazao je kako ne može govoriti o detaljima samog događaja.

“Žao mi je što osoba koju se cijeli slučaj tiče nije baš u potpunosti surađivala”, kazao je Kajkić.

Rekao je kako se ispitivalo 40 počinitelja zločina.

“Ne znam o kome se radi, a i da znam ne bih vam mogao reći. Nisam ni u jednoj stranci i svoj posao radim časno. MUP laže da se nije dovoljno dobro radilo na predmetu Ovčara. Ja sam napravio dobar posao i ne zamjeram si ništa. Bio sam na dobrom putu, ali rezultati su, ne mojom krivnjom, izostale. Predmet Ovčara u MUP-u nije postojao do ožujka 2017., ja sam ga oformio”, ističe Kajkić.

Kaže kako je 10 puta zvao ministra Božinovića da ga primi zbog predmeta Ovčare.

“On je samo kazao kako nema vremena”, kazao je Kajkić i dodao da policijski istražitelji PU Vukovarsko-srijemske rade u nezadovoljavajućim uvjetima.

Kajkić je sve optužbe opovrgnuo a iz Koordinacije braniteljskih udruga čiji je član poručuju: “Umjesto da se istražuju krvnici s Ovčare, istražuju se istražitelji krvnika s Ovčare, zaustavljaju se istrage”. Posao koji je dosad napravila policija, kaže Zorica Gregurić iz Koordinacije, nije dovoljan u odnosu na prijave koje su slali institucijama.

Zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić za Novu TV je govorio o slučaju Nikole Kajkića i okolnostima njegove smjene te kazao kako se Kajkić ogriješio o zakon te “mora odgovarati zbog svojih propusta”.

Nije htio otkriti detalje istrage, već samo da je Kajkić zbog svega toga udaljen iz službe.

“Ravnateljstvo policije nije bilo zadovoljno dinamikom istraživanja ratnih zločina na Ovčari. Utvrđeno je da je Kajkić zaista napravio niz povreda službene dužnosti i zbog toga mora snositi posljedice”, poručio je Čelić.

„Niti sam ja što krivotvorio, insinuirao, niti sam bilo što pogrešno napravio. Moja najveća greška je što sam časno, pošteno i profesionalno radio svoj posao. Cijelim tijekom provođenja tog postupka bilo je opstrukcija“, kazao je Kajkić na konferenciji za novinare koju je organizirala Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata.

Ustvrdivši da je sve što se o njegovu slučaju ranije moglo pročitati u medijima notorna laž Kajkić je kazao da su se u MUP-u „uhvatili jedne bilješke“ te da mu je nanesena velika šteta i nepravda.

„Pretresali su mi ured. Učinili su me izdajnikom i lopovom“, kazao je Kajkić dodajući da sve o slučaju zna i premijer Andrej Plenković. No, o detaljima, kako je rekao, ne može govoriti jer traje postupak, iako bi sve vrlo rado podijelio s javnosti.

Kazao je da je njegov nesporazum s čelnim ljudima MUP-a počeo još u veljači te da su se nadležni više bavili njim nego počiniteljima najtežeg zločina u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina. Prisjetio se i da je prije mnogo godina u policiji čuo da „tko dirne u Ovčaru ode glava“, a sada se, ističe, u to i uvjerio.

Pojašnjavajući razloge zbog kojih je udaljen iz službe policija je u utorak izvijestila da je utvrđena sumnja da je “tijekom provođenja kriminalističkog istraživanja vezanog uz ratne zločine, sačinio dokument o poduzetim radnjama, iako u stvarnosti te radnje nije poduzeo.

Dokument je potom, zajedno sa suspendiranom državnom službenicom, “potpisom ovjerio kao istinit i nadalje ga koristio za poduzimanje daljnjih službenih radnji. Po dovršetku ovog kriminalističkog istraživanja nadležnom državnom odvjetništvu će biti podnijeta kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela”, kazali su u policiji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Milorad Pupovac: ‘Možda je vrijeme da se o nekim stvarima počne govoriti…’

Objavljeno

na

Objavio

‘Zahtjevi dviju braniteljskih udruga za tematskom raspravom u Hrvatskome saboru’, tema je konferencije za novinare koju je za točno u podne u Saboru zakazao zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.

Pupovac je danima šutio, a upravo on trebao je, prema željama pojedinih braniteljskih udruga, biti tema posebne saborske sjednice.

‘Izjavu dosad nije davao dok nisam ocijenio da ona neće dopronositi pojačanju buke’, kazao je na početku press konferencije.

Što se tiče odluke predsjednika Sabora da ne uvrsti točku na dnevni red Sabora, ja tu odluku poštujem. Da je odluka i drugačija, također bih je poštovao…

Možda je vrijeme da se o nekim stvarima počne govoriti…’, rekao je Pupovac pa podsjetio na početak svog političkog puta.

Pupovac je rekao da je prolazio kroz vrijeme kada su Srbi u različitim sredinama morali početkom devedesetih morali davati izjave lojalnosti na javnim trgovima ili ih potpisivati u tvornicama.
‘To svaki od pripadnika srpske zajednice nosi kao najdublju traumu. A onima koji te traume žele produbiti, i strahove pojačati, što se mene tiče – neće!”, rekao je.
‘Prisegao sam šest puta na hrvatski ustav. Onaj kome to nije dovoljno, neka se zamisli u čemu je problem. Ja za svoje riječi i djela kanim odgovarati, ali za tuđe ne!’, rekao je.
Istaknuo je da se ne može izbjeći govoriti o egzodusu Srba iz Hrvatske. ‘Ne može se nastaviti manipulativni odnos prema Srbima iz Hrvatske… Volio bih da o ratnim stradanjima Hrvatska i Srbija vode razgovor i da se vrate na stazu normaliziranja odnosa na kojiima su bile u više navrata u zadnjim 25 godina’, rekao je Pupovac… Pogledajte Video!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari