Pratite nas

Slušajte emisiju Radio Most: Očekuju vas zanimljive teme i gosti u nedjelju!

Objavljeno

na

INFO CENTAR HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

PODODJEL ZA ISELJENIŠTVO GV HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

Slušajte emisiju Radio Most:  Očekuju vas zanimljive teme i gosti u nedjelju!

U nedjelju 24.11. 2013. godine od 10 sati do 12 sati po europskom vremenu emitira se radijska emisija RADIO MOST   (spajaju se Hrvatski Radio Melbourne i Radio Herceg Bosne).

Ove nedjelje gosti u programu radija Herceg Bosne su:

  Marinko Čavara, hrvatski političar, član HNS-a BiH i zastupnik HDZ-a BiH u parlamentu Federacije BiH. Rođen u Busovači 1967. god.

Tijekom rata  bio je općinski povjerenik za ratnu proizvodnju i djelatnike ratne proizvodnje za srednju Bosnu.  Član je Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od 1990. godine, a bio je i potpredsjednik Stranke između 1994. i 1995. godine. Od 2002. godine ponovo je potpredsjednik Stranke a tu dužnost obnaša i danas.

   Tema:  Kaotična politička i ekonomska situacija u Federaciji BiH                 

  Davor Prtenjača, poznati hrvatski odvjetnik s njemačkom licencom.

 Rođen u Böblingenu, gradu Mercedes-Benza 1977 god., kao najstariji od četvero braće. Među 5% najboljih studenata završio studij prava u Münchenu na elitnom sveucilistu LMU.

Nakon toga doktorirao kod profesora iz Beca, koji je bio sudac u Hagu.

Godine 2008  obranio koncert Thompsona u Stuttgartu, koji je bio zabranjen zbog pozdrava „Za Dom spremni“.

Prije dva dana na internetu  pokrenuo peticiju za podršku Josipu Šimuniću na web-stranici  www.za-dom.eu    Peticija nosi slogan „S Josipom Šimunićem na Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014.“

   Teme: Obrana hrvatskog nogometaša Josipa  Šimunića i slučaj “Perković”

Ove nedjelje gost u programu Hrvatskog radija Melbourne je:

   Branka Šeparović, novinarka Hrvatske TV i koordinatorica novoutemeljene udruge “Gradimo Pelješki most” te  stalna suradnica RADIO MOSTA.

   Tema:  Najnovija događanja u Hrvatskoj

Emisija  ide uživo , a  slusatelji  se mogu telefonski  javiti i ukljuciti u program na sljedece brojeve:

Tel.: U studiju Radija Herceg Bosne: 00 387 36 315 096

Tel.:  U studiju HR Radija Melbourne : 00 61 424 53 1111

Goste u radiju Herceg Bosne odabrao  Niko Marusic

Goste u  hrvatskom radiju Melbourne odabrao  Petar Gelo

Voditeljica emisije radija Herceg Bosne, Marina Vuga

Voditelj emisije hrvatskog radija Melbourne, Petar Gelo

Emisiju mozete pratiti putem valova Radija Herceg Bosne, Hrvatskog radija Melbourne ili preko interneta.

[box_info]

Da biste uživo poslušali emisiju putem interneta idite na stranice Radija Herceg Bosne:

www.rtv-hb.com  i u gornjem dijelu kliknite na  Slušaj

ili na Internet stranice Hrvatskog Radija Melbourne:

www.3zzz.com.au,

Kada otvorite stranicu, na lijevom prozoru gdje piše

Listen to a show

odabrati, između svih ponuđenih zemalja,  Croatia, vidjeti datum: Sunday – nedjelja,

Snimljenu emisiju tijekom narednih dana mozete poslušati na slijedeći način:

Da bi poslušali snimljenu emisiju idite na —www.3zzz.com.au,

Kada otvorite stranicu, na lijevom prozoru gdje piše

Listen to a show

odabrati, između svih ponuđenih zemalja,  Croatia, vidjeti  datum, Sunday – nedjelja, pogledati listu programa i idite na Croatian od 8-9 sati,
Intervju  (8-9) i od 9-10.

[/box_info]

 

[box_light]

Nakon radijske emisije za Hrvate izvan Domovine i Hrvate u Domovini, RADIO MOST-Radio Herceg Bosne-Radio Melbourne, iz BiH stiglo više od 20 000 potpisa a iz Australije više od 10 000.

Peticiju za podrške Josipu Šimuniću na web-stranici www.za-dom.eu sa sloganom „S Josipom Šimunićem na Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014.“ do ponedjeljka u podne potpisalo je više od 45 tisuća ljudi. U izjavi za Fenix, Šimunićev odvjetnik Davor Prtenjača, koji ga zastupa u postupku žalbe FIFI za ukidanje ili smanjenje izrečene kazne od 10 utakmica, kazao je da je podršku dosad potpisalo više od 10 tisuća Hrvata iz Australije te gotovo 20 tisuća iz BiH. Najviše ih je potpisalo jučer nakon nedjeljne emisije “Radio most koja iz Mostara spaja Hrvatski Radio Melbourne i Radio Herceg Bosne.

Uz novinarku HTV-a Branku Šeparović i Marinka Čavara, član HNS-a BiH i zastupnika HDZ-a BiH u Federalnom parlamentu, u emisiji Radio most je gostovao i Davor Prtenjača. Govoreći o slučaju Šimunić i razlozima pokretanja peticije, Prtenjača je ponovio kako “potpisima podrške želi pokazati FIFI da najveći broj Hrvata nije osudio Šimunićev istup nakon utakmice te da ogromna većina Hrvata ne razmišlja poput onih koji su ga prijavili nogometnoj organizaciji”.

Ako se potpisivanje nastavi ovakvim tempom, očekujemo da bi do kraja tjedna mogli prikupiti oko 75.000 potpisa. Kada smo krenuli sa prikupljanjem potpisa za peticiju, nadali smo se da će je potpisati 100 tisuća ljudi. Sad procjenjujemo da će to biti i više od 180 tisuća  jer novi val potpisivanja očekujemo nakon objave obrazloženja FIFA te naših argumenata za obranu Šimunića, kazao je za Fenix Davor Prtenjača.

[/box_light]

 

Link peticije: www.za-dom.eu

kamenjar.com/hns/fenix

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mijo Jelić: U BiH se Hrvatima sudi po jednom, a Muslimanima po drugom zakonu

Objavljeno

na

Objavio

Koje su poruke poslane s komemoracije za generala Praljka? Mogu li se očekivati nove optužnice iz Bosne i Hercegovine? Analizirali su gosti Otvorenog:
Marinko Krešić, glavni tajnik Hrvatskog generalskog zbora, Željka Antunović, bivša ministrica obrane, Višnja Starešina, novinarka i publicistica, Drago Pilsel, novinar i publicist
Zlatan Mijo Jelić, general HV i HVO-a

Emisiju u cijelosti pogledajte:

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Damir Borovčak: Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek vrijedi

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju 10. prosinca na preoranom groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na Mirogoju u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan ljudskih prava u organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo.

Poslije svete mise za duše pokojnih u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održano je komemorativno sjećanje na mjestu njihovih grobova i poslije smrti obesčašćenih kosti hrvatskih bojovnika Nezavisne države Hrvatske.

Poginulim hrvatskim vojnicima komunistička vlast zapovjedila je preorati njihove grobove. Učinjeno je to po zapovijedi izdanoj 6. srpnja 1945. od zloglasnog partizansko-komunističkog Ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovića.

Na tom prekopanom i poravnatom nekadašnjem posljednjem počivalištu preminulih hrvatskih bojovnika od 1941. – 1945. sjećanje je obnovljeno prigodnim govorom i s imenima pokojnika na pripremljenih 550 svijeća.

U ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek istaknuo je kako su protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski biskupi upozorili još 20. rujna 1945. Tada su u svom glasovitom Pastirskom pismu uputili poruku vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi poravnati su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Potom je govornik upozorio kako su na ovom groblju hrvatskih vojnika od 1941.-1945. pokopani oni koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, kao i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci su preorani, a obiteljima i danas nije dopušteno obilježiti grob člana svoje obitelji. Komunističko obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora glasilo je: „Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Kako bismo razumjeli ovu naredbu moramo poznavati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.

Istaknuto je da se tom odlukom krši ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminacija iz mržnje barbarskim postupkom uništenja. Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna. Od rođenja do smrti, što godi bili u životu, postoje ljudska prava koja se odnose na svakog čovjeka i posvuda – ona su univerzalna. Ta prava vrijede u rodilištu, i na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u rođenju i smrti.

Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je: Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika.

Na groblju Mirogoj dostojanstveno su pokopani ugledni građani i obični ljudi. Ovdje brončane i kamene skulpture imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju jedino nikakva prava nemaju hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na ozemlju Hrvatske. Paljenjem 550 svijeća, na 550 grobnih mjesta, s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika, željelo se vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima vrati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika. Na grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana.

Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava. Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci, obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne u naraštajima koji nisu živjeli u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja, ali i suočavanja s prošlošću. I na kraju govornik je završio prvim člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva”.

Molitvu za pokoj duša vojnika na preoranom groblju predvodio je za katolike velečasni Ante Pavlović, a za duše islamske vjeroispovijedi efendija Mersad Kvesić.

Potom je organizator zamolio da okupljeni upale pripremljenih 550 svijeća za 550 pokojnika na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945. Svaka svijeća imala je ime i prezime pokojnika s datumom smrti.

Barbarstvo komunističkih vlasti 1945. koje su izdale neciviliziranu zapovijed i preorali groblja palih hrvatskih vojnika, još se uvijek poštuje i štiti. To je vidljivo na Mirogoju u Zagrebu. Neobilježene i neuređene grobne plohe na to ukazuju. Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek traje. Na to su nas podsjetili pristigli domobrani iz Osijeka, koji su potaknuli na pomnije razmišljanje. Nakon 45 godina komunističkog terora i nakon 27 godina samostalne države Hrvatske, po prvi puta su upaljene svijeće i odana počast za sve obesčašćene bojovnike na preoranom dijelu Mirogoja. A zašto zakazuje gradska vlast i državna vlast, kad su u pitanju dostojanstvo i ljudska prava pokojnika na posljednje počivalište? Zar se potomci nemaju pravo sjećati svojih predhodnika palih za san o hrvatskoj slobodi. A s njima i svi istinoljubivi domoljubi pokloniti se žrtvama onih koji su poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata za nikad dosanjanu slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

fotografije  tekst: Damir Borovčak/HKV

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari