Pratite nas

Gospodarstvo

Službenici počeli dobivati pravomoćne presude zbog nepovećavanja plaća

Objavljeno

na

Javni službenici počeli su dobivati pravomoćne presude kojima se državi nalaže da im isplati zaostatke jer im 2016. nije povećala plaće, piše u petak Jutarnji list, navodeći da bi državu to moglo koštati oko 1,8 milijardi kuna

Pozivajući se na izvore iz nekoliko sindikata javnih službi, dnevnik navodi da su djelatnici, prije svega u školstvu i znanosti, krajem prošle godine počeli dobivati pravomoćne i ovršne sudske presude u svoju korist, na temelju tužbi kojima su potraživali isplatu duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od šest posto u 2016. godini.

Riječ je o dugu čiji korijeni sežu u 2006. kada su sindikati javnih i državnih službi sklopili sporazum sa Sanaderovom vladom kojim je utvrđeno da će osnovica za izračun njihovih plaća rasti 2007., 2008. i 2009. godine godišnje za po dva posto.

Međutim, recesija je te obveze onemogućila, a sindikati su, ukratko, pristali da se ta obveza privremeno stornira i to sve dok rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini ne dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.

Od prosinca 2015. trebale su se automatski aktivirati obveze o rastu osnovice. Međutim, iz tadašnje vlade Zorana Milanovića, ali i Državnog zavoda za statistiku, tvrdilo se da rast nije bio dva posto nego su, prvi put ikada, rast BDP-a izrazili na četiri decimale i ustvrdili da on ne iznosi dva posto, nego 1,9998 posto. Zahvaljujući tom “manevru”, izbjegnuta je obveza uvećanja osnovice za razdoblje od kraja 2015. do kraja siječnja 2017.

To šestpostotno uvećanje za oko 240.000 javnih i državnih službenika na godišnjoj razini iznosilo bi 1,8 milijardi. Osnovicu su za 2016. godinu izbjegle uvećati i kasnija Oreškovićeva te Plenkovićeva vlada pa sindikatima i njihovim članovima nije preostalo drugo nego tužbama potraživati svoja prava.

Nekoliko sindikata javnih službi, odnosno njihovih članova, podiglo je dosad takozvane pilot-tužbe, a u prvom stupnju sudovi u različitim krajevima zemlje donosili su različite presude većinom za, ali neki i protiv radnika. Čini se da se sudska praksa vremenom ustalila pa su drugostupanjske, pravomoćne presude koje u posljednje vrijeme stižu sa županijskih sudova iz cijele zemlje uglavnom u njihovu korist, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF: Slijedi najgora ekonomska kriza nakon Velike depresije

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa pretvorit će ovogodišnji ekonomski rast u negativan, rekla je u četvrtak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, upozorivši da se svijet suočava s najgorom ekonomskom krizom od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća.

Pandemija će imati “najgore ekonomske posljedice od Velike depresije” 1929., rekla je Georgieva koja je svoju procjenu dala uoči proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Najpogođenije će biti zemlje u razvoju i brzorastuća tržišta, dodala je, i oni će trebati stotine millijardi dolara strane pomoći.

“Prije samo tri mjeseca, očekivali smo rast prihoda po glavi stanovnika u 160 naših zemalja članica u 2020”, rekla je.

“Sada su se stvari okrenule naopako: očekujemo pad prihoda ove godine po glavi stanovnika u preko 170 zemalja”, kazala je.

Georgieva je dodala da očekuje djelomični oporavak sljedeće godine, ako se pandemija ublaži u drugoj polovici ove godine. Ali je upozorila i da se situacija može i pogoršati.

Karantene koje su nametnule brojne vlade natjerale su kompanije na zatvaranje i otpuštanje ljudi.

Ranije ovaj tjedan, UN-ova studija pokazala je da se 81 posto od svjetske radne snage, njih 3,3 milijarde, zbog epidemije suočilo s djelomičnim ili potpunim zatvaranjem radnog mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Preraspodijeljena 2,1 milijarda proračunskih kuna za posljedice koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak donijela odluku o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2020. godinu, kojom se radi saniranja posljedica epidemije koronavirusa ukupno preraspodjeluje 2,1 milijarda kuna, od čega najviše za mjeru očuvanje radnih mjesta.

Preraspodjelom se osiguravaju uštede, odnosno financijska sredstva u iznosu od 2,1 milijarde kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić, uz napomenu da se radi o prvoj preraspodjeli te da će za dva do tri tjedna uslijediti i druge.

Gotovo 90 posto preraspodijeljenih sredstava odnosno 1,87 milijardi kuna namijenjeno je za provedbu mjere očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusom narušena gospodarska aktivnost.

Za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vezanih uz odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima osigurano je 80 milijuna kuna, a za financiranje nabave opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog korona virusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna.

Za provedbu mjere za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta namijenjeno je 40 milijuna kuna, a za potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama te osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi planira se 34 milijuna kuna.

Za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu preraspodijeljeno je 25 milijuna kuna, a 20 milijuna kuna za provedbu mjere pomoći sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova.

Nadalje, 16,2 milijuna kuna osigurano je za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju sukladno zahtjevima Nacionalnog stožera civilne zaštite u situaciji epidemije koronavirusa, a za financiranje ostalih mjera namijenjeno je šest milijuna kuna.

Potrebna sredstva za provedbu navedenih mjera osiguravaju se uštedama odnosno smanjenjem rashoda i to najvećim dijelom smanjenjem financijskih planova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za 305 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 294,8 milijuna kuna, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije, za 152,9 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova, za 129,5 milijuna kuna, Ministarstva hrvatskih branitelja, za 77,2 milijuna kuna te Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 75,9 milijuna kuna.

Preraspodjela je provedena na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu, sukladno kojem se sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari