Pratite nas

Nebuloze

KOME SMETA HRVATSKI JEZIK ?

Objavljeno

na

Provokacija? Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

U četvrtak 30. ožujka javnosti će u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu biti predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Sadržaj Deklaracije je tajna, ali u njemu, saznajemo, nema spominjanja hrvatskog-srpskog (ni srpsko-hrvatskog jezika).

Ali, spominju se hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jezik za koje se tvrdi da su četiri varijante zajedničkog standardnog jezika.

– U sastavljanju teksta Deklaracije sudjelovalo je više od trideset eksperata raznih profila i nacionalnosti iz sve četiri države. Pisanje je trajalo više mjeseci. Inicijativa se pojavila krajem prošle godine, nakon konferencije “Jezici i nacionalizmi” u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi u tom gradu, većinom Hrvata, koji su obrazovanje prošli kroz tzv. “dvije škole pod jednim krovom”, došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje. Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su doradu profesionalnim lingvistima. Izrada konačne verzije uključivala je razne etape, među kojima je najvažnija bila dvodnevni sastanak proširenog odbora eksperata u Zagrebu, pa bismo Deklaraciju mogli zvati i “zagrebačkom Deklaracijom”. Nakon sastanka tekst je upućen na kritičku procjenu dvadesetak konzultanata, čiji su neki prijedlozi ugrađeni u završni tekst – objasnila je lingvistica Snježana Kordić, piše Večernji List.

Kako je prije tri dana objavio Radio Sarajevo, do sada ju je potpisalo više od dvjesto lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih uglednih javnih osoba sve četiri države, među njima i Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Borka Pavićević, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Balša Brković i Snježana Kordić.

Sam tekst Deklaracije predstavit će 30. ožujka u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Deklaracije će postati dostupna svim zainteresiranim građanima na web stranici jezicinacionalizmi.com, gdje će oni koji ju podržavaju moći istu i potpisati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Hartmann: ‘Znam tko je donio otrov u Hašku sudnicu’?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najpoznatijih protagonistkinja Haškog tribunala i njegova dugogodišnja glasnogovornica, francuska književnica i novinarka Florence Hartmann dala je intervju za Express.hr

Kao ratna reporterka uglednog francuskog lista Le Monde pratila je ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, osobito zbivanja u BiH zbog čega joj je često glava bila u torbi. Zbog svog velikog iskustva s terena Međunarodni kazneni sud u Haagu imenovao ju je glasnogovornicom. Na kraju je i sama završila na sudu zbog otkrivanja povjerljivih dokumenata u svojim knjigama koje je napisala na temu ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Rijetko tko drugi je pisao o sudjelovanju Vojske Jugoslavije u ratu u BiH. Imala sam nekoliko članaka na tu temu, čak i jedan koji se ticao pogreba pilota kojega je NATO oborio iznad Bosne. Išla sam na pogreb kako bih dokazala da su pokopani piloti Vojske Jugoslavije.

Što je značilo da lete i direktno sudjeluju u ratu u Kninskoj krajini i u BiH. Dokazi su bili čvrsti i mogli su poslužiti čak i na sudu. Dobila sam odmah pritisak, rekao mi je jedan od francuskih oficira UN-a u Sarajevu kako trebam napustiti BiH jer sam u opasnosti. Milošević me je, naprimjer, nakon tog članka izbacio iz Srbije. Znala sam da je to osjetljivo pitanje i bilo mi je jasno da je to tako dok rat traje, zbog njihovih brojnih diplomatskih kalkulacija i zbog činjenice da nemamo iste nazore, ali mi je bilo nejasno da se to nastavlja reproducirati u potpuno drugim okolnostima”, rekla je Hartmann Expressu.

Rekla je i kako nije bilo u planu suda u Haagu da Tuđman bude procesuiran.

“Što se Tuđmana i Izatbegovića tiče, nikad nije bilo ni planirano da oni budu procesuirani. Javnost ima stavove o tome na osnovu izjava pojedinaca iz Suda. Međutim, mislim da čak postoji i službeni dokument o Izetbegoviću u kojemu se Sud izjasnio kako odbija tu inicijativu. Mislim da je to bilo prije nego što sam došla u Tribunal. Ali se sud izjasnio da je razmotrio slučaj, ali da nema osnova za optužnicu. I s Tuđmanom je bilo slično”, kazala je te dodala da bi s Gotovinom rado otišla na ručak.

Odlučila je progovoriti i o smrti Slobodana Praljka.

“Zna se da je to učinila ekipa koja je ušla da prisustvuje suđenju jer on nije mogao to u pritvoru posjedovati, što svakako baca sumnju na njegov advokatski tim, eventualno nekoga iz ambasade, uglavnom nekoga tko je imao pristupa Praljku prije ulaska u sudnicu”, zaključila je Hartmann svoj intervjuu Expressu, prenosi Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Martina Mlinarević, Branimir Jukić i Sven Alkalaj novi veleposlanici BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o imenovanju veleposlanika i konzula. Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić iz hrvatske je kvote izabrao Svena Alkalaja za veleposlanika pri UN misiji u New Yoku, književnica Martina Mlinarević bit će veleposlanica u Češkoj, dok je Branimir Jukić imenovan za veleposlanika u Podgorici.

Prema ovoj odluci Siniša Mihailović bit će konzul BiH u Istanbulu, Aleksandar Vranješ imenovan je za veleposlanika BiH u Zagrebu, dok Vanja Filipović ide u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Prema odluci Predsjedništva Bosne i Hercegovine Aida Smajić je imenovana za veleposlanicu u Beogradu.

Elvira Dilberović ide u Švedsku, Sidik Spahić u Egipat, Tarik Bukvić u Kinu, Igor Žontar u Vatikan.

Veleposlanik BiH u Crnoj Gori bit će Branimir Jukić, Danka Savić ide u Španjolsku , Dragan Jaćimović u Skoplje, a Martina Mlinarević u Češku, prenijela je “RTV BN”.

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj predstavljat će BiH u misiji UN u New Yorku.

Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić smijenio je sve veleposlanike iz hrvatske kvote što je protivno svim diplomatskim praksama i običajima, a tumači se kao čin čistog političkog revanšizma, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Ovakvi Komšićevi postupci mogući su zbog nakaradnog izbornog zakona koji dopušta da brojniji Bošnjaci Hrvatima nametnu člana Predsjedništva koji u Predsjedništvu BiH zastupa interese i htijenja bošnjačkog političkog establishmenta. hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari