Pratite nas

Nebuloze

KOME SMETA HRVATSKI JEZIK ?

Objavljeno

na

Provokacija? Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

U četvrtak 30. ožujka javnosti će u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu biti predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Sadržaj Deklaracije je tajna, ali u njemu, saznajemo, nema spominjanja hrvatskog-srpskog (ni srpsko-hrvatskog jezika).

Ali, spominju se hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jezik za koje se tvrdi da su četiri varijante zajedničkog standardnog jezika.

– U sastavljanju teksta Deklaracije sudjelovalo je više od trideset eksperata raznih profila i nacionalnosti iz sve četiri države. Pisanje je trajalo više mjeseci. Inicijativa se pojavila krajem prošle godine, nakon konferencije “Jezici i nacionalizmi” u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi u tom gradu, većinom Hrvata, koji su obrazovanje prošli kroz tzv. “dvije škole pod jednim krovom”, došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje. Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su doradu profesionalnim lingvistima. Izrada konačne verzije uključivala je razne etape, među kojima je najvažnija bila dvodnevni sastanak proširenog odbora eksperata u Zagrebu, pa bismo Deklaraciju mogli zvati i “zagrebačkom Deklaracijom”. Nakon sastanka tekst je upućen na kritičku procjenu dvadesetak konzultanata, čiji su neki prijedlozi ugrađeni u završni tekst – objasnila je lingvistica Snježana Kordić, piše Večernji List.

Kako je prije tri dana objavio Radio Sarajevo, do sada ju je potpisalo više od dvjesto lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih uglednih javnih osoba sve četiri države, među njima i Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Borka Pavićević, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Balša Brković i Snježana Kordić.

Sam tekst Deklaracije predstavit će 30. ožujka u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Deklaracije će postati dostupna svim zainteresiranim građanima na web stranici jezicinacionalizmi.com, gdje će oni koji ju podržavaju moći istu i potpisati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

SKANDALOZAN PRITISAK NA NOVINARE Sud BiH osporio imenovanje Tvrtka Milovića za urednika na BHT-u

Objavljeno

na

Objavio

“Pravna država” u Bosni i Hercegovini dotaknula je novo dno – Sud BiH je naime osporio imenovanje Tvrtka Milovića za urednika na BHT-u. Ta skandalozna presuda je slučaj najvećega pritiska na novinare koji je zabilježen u povijesti daytonske BiH. Poruka Suda BiH je jasna: Hrvati nemaju što tražiti ni na BHT-u ni u Sarajevu.

Sud Bosne i Hercegovine osporio je izbor Tvrtka Milovića na poziciju urednika dokumentarno-suvremenog programa BHT 1, a argumenti kojima je ovakva odluka potkrijepljena su nevjerojatni, piše Dnevnik.ba, prenosi HMS

Sud BiH utvrdio je, naime, da Milović nije ispunjavao niti jedan od uvjeta natječaja, a to je „besprijekorno poznavanje novinarskog kodeksa, uređivačkih načela, svjetskih standarda novinarstva“.

Sud BiH se time izravno uključio u hajku koja je mjesecima vođena protiv Milovića. Kako je moguće da Sud BiHodlučuje o tomu poznaje li netko svjetske standarde novinarstva ili novinarsku etiku? Je li Milović ispunjavao neki test na Sudu BiH? Naravno da nije, nego se ovdje radi o tomu da političko Sarajevo eliminira sve svoje neistomišljenike, a to su svi politički Hrvati i Srbi. Otužno je da je ova presuda posljedica tužbe udruge BH novinari, koja bi se trebala baviti zaštitom novinarskih prava ne uništavanjem novinara.

U presudi je konstatirano, također, da je BHT 1 prekršila i Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Podsjećamo, Milović je na poziciju urednika dokumentarno-suvremenog programa imenovan u ožujku prošle godine, a njegovo je imenovanje u bošnjačkoj radikalnoj javnosti izazvalo bijes koji se pretvorio u pravu hajku na kolegu Milovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hadžihafizbegović: ‘Moramo se boriti protiv sljedbenika Dodika i Čovića’

Objavljeno

na

Objavio

radiosarajevo.ba

Bošnjački glumac i direktor Kamernog teatra u Sarajevu Emir Hadžihafizbegović podržao je prosvjede ispred sjedišta VSTS-a u Sarajevu. U jutarnjem programu N1 pojasnio je zašto se odlučio na taj potez, a iznio je i svoja druga politička razmišjanja.

“Ja sam došao na te proteste da netko ne potcjenjuje moju inteligenciju, da mogu mirno stati pred ogledalo, pred svoju djecu, pred zastavu BiH, pred šehidsko mezarje jer moji drugovi koji su ginuli za ovu državu nisu ginuli sigurno da bi Pandža primao novac i hodao slobodno.”

Razlog svog dolaska na protest vidi u širem društvenom problemu “lobotomiziranja” društva.

“Kontekst mog odlaska na ove proteste nije Tegeltija. Ja politički promišljam jer ako se vi ne bavite politikom nemojte se ljutiti ako ona sutra počne baviti vama. Ja otvaram jednu opću priču, Tegeltija je samo obični dnevno-politički slučaj”, kazao je.

Osim o prosvjedima, glumac je govorio i o ponašanju i radu Milorada Dodika, Dragana Čovića, stradanju Dženana i Davida, ali i o nacionalizmu rekavši “da je Isus Krist živ, on bi zabranio Thompsona.”

Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nazvao je osrednjim političarem, a njega i Dragana Čovića okarakterizirao je kao najveće razgrađivače države:

“Kako da se dogovorimo sa ljudima koji su se dogovorili da razgrađuju ovu zemlju? Klipove u Bosni i Hercegovini podmeću dva čovjeka: Dodik i Čović. Moramo se boriti protiv onih koji su njihovi sljedbenici.”

Podsjećamo, Dodik i Čović su na izborima odnijeli uvjelrjive pobjede unutar srpskog odnosno hrvatskoga naroda. Dakle, glumac poziva na borbu protiv većine građana BiH srpske i hrvatske nacionalnosti.

Glumci, pisci, umjetnici i intelektualci u BiH se ne angažuju dovoljno politički, buntovnički jer kako je kazao Hadžihafizbegović – misle da ne mogu ništa promijeniti. No, kako kaže – potrebno je probuditi empatiju.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari