Pratite nas

Herceg Bosna

Kome smeta zastava hrvatskog naroda u Jajcu?

Objavljeno

na

Povodom svečanog obilježavanja jubilarne dvadesete obljetnice Dana oslobođenja grada Jajca, organizator proslave, udruga „13. rujan“ Jajce, do tad mobilne jarbole sa zastavama pričvrstio je na podlogu platoa u središtu grada na spomen obilježju poginulim braniteljima Domovinskog rata, tri jarbola na kojima su istaknute tri zastave: zastava Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj živimo, zastava Europske Unije, zajednice kojoj stremimo, te zastava Hrvatskog naroda, kao simbol jednog od tri konstitutivna i ravnopravna naroda Bosne i Hercegovine, i ujedno naroda koji je dao najviše života za obranu i oslobađanje grada Jajca, smatrajući da je tim zastavama mjesto na spomen obilježju onih vitezova koji su svoj život dali za tu svetu zastavu.

[ad id=”93788″]

Rješenjem komunalnog inspektora Općine Jajce naloženo je Udruzi „13. rujan“ Jajce uklanjanje jarbola koji se nalaze na spomen obilježju poginulim braniteljima Domovinskog rata. Udruga je žalbom upućenom načelniku Općine tražila poništenje takvog akta, ali je žalba kao neosnovana odbijena navodeći da su jarboli sa zastavama bespravno podignuti i da isti moraju biti uklonjeni. Nakon što Udruga nije dobrovoljno uklonila jarbole, uslijedio je i Zaključak o dozvoli izvršenja, odnosno, zaključak o prisilnom uklanjanju jarbola o trošku Udruge, uz sudjelovanje organa unutarnjih poslova ukoliko bude potrebno!

Uklanjanje zastava očito je gorući problem načelnika Općine Jajce i s tim nema šale.

Ovo je jedinstven primjer zabrane isticanja zastave na spomen obilježju poginulim braniteljima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Komu smetaju simboli Hrvatskog naroda i to postavljeni na spomen obilježju onih koji su svoj život dali za slobodu svih nas?

Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine oduvijek su bili grbovi i zastave koji su u vrlo sličnim verzijama korišteni od njihovog dolaska na ove prostore pa sve do dana današnjeg, a to su grb, koji se sastoji se od stiliziranog štita podijeljenog vodoravno i okomito u dvadeset pet crveno-bijelih kvadrata sa pleterom ili hrvatskim tropletom na vrhu, i zastava Hrvatskog naroda, trobojnica s grbom Hrvata u sredini.

Dakle, tu nije riječ o zastavi nekadašnje republike na što komunalni inspektor aludira, nego o zastavi i grbu Hrvatskog naroda, naroda koji živi na ovim prostorima, koji je konstitucionalan i ravnopravan ostalim narodima u Bosni i Hercegovini i koji ima pravo na svoj identitet koji se, između ostalih, sastoji i od vidljivih obilježja kao što su grb i zastava. A ova zastava nastala je i korištena puno prije nego li je nastala Hrvatska Republika Herceg Bosna i sama Republika Hrvatska, te predstavlja dio simboličkog i heraldičkog identiteta Bosne i Hercegovine. Oni koji to ne znaju, ne znaju ni koliko su neobrazovani.

Smatramo da su vremena kada je trobojnica bila zabranjena daleko iza nas.

Udruga “13.rujan”, Jajce

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Stopostotni HRVI posjetili Lašvansku dolinu i odali počast stradalim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U okviru projekta koji provode – “Put istine Domovinskoga rata” – 47 članova Udruge 100-postotnih hrvatskih invalida I. skupine, predvođeno predsjednikom Udruge Đurom Glogoškim i tajnikom Markom Radošem, protekloga je vikenda posjetilo Lašvansku dolinu.

Sa svojim domaćinima, članovima udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, gosti iz Hrvatske posjetili su travničko ratno groblje “Pravulje”, gdje su položili vijenac, zapalili svijeće i prigodno se molili za duše ukopanih u ratu poginulih i ubijenih Travničana.

Posjetili su zatim i Novi Travnik, spomen-obilježje “Osmica” u Vitezu, mjesto gdje je granata ispaljena s bošnjačkih položaja na mjestu ubila osmero viteških mališana i šestero ranila, te najveće hrvatsko stratište u Domovinskom ratu u BiH – Križančevo Selo.

U Busovači, uz spomen-obilježje poginulim braniteljima, gdje je, kao i na prethodnim mjestima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće, gostima se obratio ratni zapovjednik Duško Grubešić.

Predsjednik Udruge Glogoški je kazao: – Obogatili smo se spoznajama o krvavoj borbi koju su naša subraća u nemogućim uvjetima i okolnostima, o njihovim stradanjima, o njihovoj herojskoj borbi za rodnu grudu, što su najvećom mogućom cijenom platili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori