Pratite nas

Magazin

SMOKVA blagodati hercegovačkog krša

Objavljeno

na

Smokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana. S druge strane, predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Posebice su raširene sorte Petrovača i Tenica. Smokva je kultivirana prije 4000 godina, a od postanka civilizacije prate je legende. Ficus carica uostalom rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana, ali i kao odjeća. Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom muškosti, plodnosti i moći. Legenda kaže kako je bila omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. U naše krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj širi se velikom brzinom. Naime, radi se o voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo, što znači da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo.

Smokva Petrovača

Riječ je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), što nije
slučaj samo kod nas. U Italiji također nosi naziv San Pietro. Međutim, treba spomenuti kako se kod nas, općenito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama. Sorta Petrovača može biti bijela i crna. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama, premda su obično prosječne težine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija

smokva
do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno može koristiti i za sušenje.

7 neodoljivih razloga da smokve jedete što je češće moguće

1. Visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Sušene smokve sadrže trostruko više magnezija nego svježe.

2. Obiluje kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće jedan su od razloga zašto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje kolesterol u krvi, dok triptofan pomaže kod problema s cirkulacijom i kod nesanice.

3. Visoki udio prirodnih šećera osigurati će da vaš mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabetičara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrže dvostruko više šećera negoli svježe.

4. Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata i ujedno praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, dišnih organa, žučnog kamenca, mjehura.

5. Sadrže i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo kolesterola u krvi. Biljni steroli poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

6. Brojna istraživanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. Ispitivani spojevi u naučnim istraživanjima pokazali su obećavajuće rezultate posebno kada je riječ o karcinomu prostate i kože.

7. Svježa smokva sadrži do 80 posto vode i 60 posto prirodnog šećera stoga je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka baš kao i načini konzumiranja. Slatkasti bogati okus smokve savršeno se slaže sa slanim okusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Daleko od mora, u Hrvatskoj se rađa nova turistička zvijezda

Objavljeno

na

Objavio

Tri godine nakon što je u Bolu, na tadašnjim Danima hrvatskog turizma, najavio kako je vrijeme da hrvatski turistički radnici dođu i otkriju Slavoniju, Selimir Ognjenović, vlasnik najvećega njemačkog turoperatora specijaliziranog za Hrvatsku – “ID Riva Tours”, zadovoljan je, ali i nestrpljiv.

Jer, evo za samo dva tjedna, od 2. do 5. listopada, njegova inicijativa će zaživjeti i više od tisuću turističkih radnika Hrvatske i njihovih partnera iz svijeta okupit će se na najvećem turističkom godišnjem skupu u Slavoniji.

Ne na obali, ne na otocima, ni u perjanicama turističkog života Hrvatske, kao što je to bilo proteklih dvadesetak godina, nego u turistički još neotkrivenoj Slavoniji.

Ne čudi zato da je upravo turistički veteran i jedna od ikona hrvatskog turizma Selimir Ognjenović, koji je inicijator okupljanja u Slavoniji i pionir tamošnjeg turizma, naš sugovornik uoči Dana hrvatskog turizma (DHT) u Slavoniji, piše Slobodna Dalmacija

– Neposredno pred Dane hrvatskog turizma u Slavoniji osjećam se vrlo dobro jer mi je drago da se Slavonija nalazi u fokusu turističkog svijeta. To je jedna velika prilika da se turistički djelatnici sastanu i razmijene iskustva, da čuju od predstavnika vlasti što planira i kako gleda na granu koja je najjača u našoj ekonomiji, a koja i u ovoj godini zaslužuje pohvale.

Vjerujem da će, kao i prijašnjih godina, svi doći da se susretnu, da vide i dožive Slavoniju. To je ove godine jedna prekrasna stvar jer se DHT događa u našoj Slavoniji i daje mogućnost da je posjete i oni koji tamo do sada nisu bili. Znam pouzdano da veliki dio naših ljudi, čak i ovih iz turizma, nije vidio i doživio Slavoniju na pravi način.

Volio bih da im DHT bude prilika da se razgovara i dogovara kako ubrzati rast turizma u tom dijelu zemlje.

Ovdje je turizam moguć

U ovoj turbulentnoj turističkoj godini, kada je bilo puno uspona i padova, u dosadašnjih osam mjeseci baš je kontinentalni turizam najviše rastao. Je li i to dobra najava za DHT u Slavoniji?

– Naravno da jest, u Slavoniju turistički djelatnici dolaze nakon godine koja je pokazala da je turizam i tamo moguć i uspješan, i to je vrlo važno.

Kada su me lani pitali kakva bi ova 2019. u poslovnom smislu mogla biti, kazao sam da će biti teška. No, jedino na što sam se mogao kladiti bilo je da će turizam kontinentalnog dijela zemlje značajno rasti. I drago mi je da sam pogodio i dogodilo se upravo to.

Naravno, radi se o maloj bazi, ali pokazuje trend i potvrđuje moju tezu da iznimni potencijal za to postoji u tom dijelu Lijepe naše.

Kakva očekivanja imate od okupljanja turističkih djelatnika Hrvatske prvi put u Slavoniji na ovakvom skupu?

– Onako u duši, DHT u Slavoniji vidim kao pohod turističke obale u svoj kontinentalni dio.

Turizam Hrvatske kao jake turističke zemlje, koja je u svijetu na visokoj poziciji i koja je prošla teške i bolne godine povratka na tržište, sada ima priliku da svi ti ljudi koji rade i vode naš turizam odu u jedan dio naše zemlje u kojemu je turizam još u začecima.

Ono na što najviše računam za vrijeme i nakon tog okupljanja jest prenošenje dobrih informacija i dojmova koje će, vjerujem, svi turistički radnici prenositi dalje.

Mi nismo kao običan svijet koji ima desetke kontakata, naši kontakti se broje u tisućama tijekom sezone, sajmova, naših putovanja i mi smo golem multiplikator koji može potencijale Slavonije prenijeti drugima. To je velika podrška Slavoniji neovisno o tome tko iz kojeg kraja Hrvatske dolazi.

Kada ste 2016. predložili da se s mora na glavno godišnje okupljanje krene u Slavoniju, svi su govorili da je to zato što ste i sami iz tog dijela Hrvatske?

– Kada sam ja to predložio prije tri godine, većina je komentirala kako sam ja iz Bjelovara i zato navijam lokalpatriotski za taj prostor. No, radilo se i tada i sada o jednoj potpuno poslovnoj i racionalnoj želji po kojoj je razvoj hrvatskog turizma na kontinentu jedna potreba Hrvatske.

Kada sam kazao da je Slavonija zaslužila našu pažnju, ni sam tada još nisam bio svjestan koliko je to istinito. U godinama koje su slijedile, i sam sam je s grupama obilazio da bih vidio reakcije gostiju i imao sam poslije prelijep osjećaj otkrivanja nečeg novog.

U svim proteklim godinama uvjerio sam se da je turizam tamo zaista moguć. Vjerujem da će u istom raspoloženju biti i svi turistički djelatnici koji će doći na DHT u Slavoniju.

Kako gosti s kojima ste putovali po Slavoniji reagiraju na tu novost u ponudi Hrvatske?

– U ovom trenutku dok mi razgovaramo, grupe njemačkih turista su u Osijeku; jučer su bili u Đakovu, danas su u Kopačkom ritu, navečer su kod Josića na večeri uz tamburaše.

I nakon svake takve grupe koju pošaljemo u Slavoniju, nakon njihova povratka, osjećam zahvalnost kod tih ljudi što sam im predložio i omogućio da otkriju nešto što do sada nisu ni znali da postoji. Jer Slavonija njima nije uopće poznata, ne znaju da postoji, a zahvalni su jer im je bilo bolje nego smo im mi obećavali da će im biti.

Slavoniji treba dati priliku, mi smo to napravili i ona nam je vratila sretne i zadovoljne goste, a to je najvažnije u turizmu.

Ima li u samoj Slavoniji dovoljno optimizma i volje da se krene putem turističke nadopune obalnoj ponudi Hrvatske? Mijenja li se zadnjih godina što u tom pogledu?

– Puno toga se mijenja, ljudi imaju ideje, želje i volju za nešto napraviti. Slavonija nije mjesto gdje će turizam biti za njih ono što je za Dalmaciju. Ali su svjesni toga da odmor na seoskim domaćinstvima može biti dodatna djelatnost.

Turizam donosi šušur života i to je najbolje od svega jer se ljudi dobro osjećaju tamo gdje i drugi dolaze. Bavarci su rekli da im je u Slavoniji lijepo kao što je kod njih bilo prije 30 godina, ali više nije. Ljudi u Slavoniji imaju izvorno gostoprimstvo, gastronomiju, prirodu, vinograde, kulturu.

Gledajući strane goste s kojima sam bio danima po Slavoniji i slušao njihove reakcije, potpuno sam siguran da smo na dobrom putu. Jer, ti naši Nijemci koje dovodimo u Slavoniju spavaju tamo po četiri-pet noći, a jedna gošća koja je bila devet dana kaže da će doći i dogodine jer ima puno toga što nije stigla vidjeti.

Slavonija je jednostavno drukčija od obale. Ne vjerujem da će u Slavoniji netko živjeti od turizma, ali Slavonija kao žitnica i poljoprivredna snaga Hrvatske s turizmom može dobiti taj šušur života brže nego s nečim drugim. Turizam tamo može biti pokretač, zamašnjak, pozitivna energija.

I dalje je sve čisto

Koji su to europski gosti kojima se Hrvatska obraća s ponudom Slavonije i njezinih posebnosti?

– Postoji cijeli novi val gostiju u Europi koji traže nešto drugo i drukčije od obale, nešto neotkriveno, nešto o čemu će govoriti na povratku kući. Mi tu imamo svoj adut, a to je Slavonija.

Ona će koristiti ukupnom imidžu Hrvatske kao nadopuna u ponudi za onaj dio gostiju koji traži upravo to. Malo sam se bojao kad sam išao s prvim grupama u Slavoniju je li se zadržala svijest o zaštiti prirode i čistoći koja je tamo bila pojam.
Uvijek se govorilo “čist i ispeglan kao plahta na slavonskoj postelji”.

Nisam bio siguran je li se to zadržalo, a onda sam se uvjerio da je to baš tako i danas. Ne samo u kućama, nego i okućnicama, a čisti okoliš je danas jedan od vrlo važnih preduvjeta za turizam koji gosti iznimno cijene.

Koliko je do sada gostiju posjetilo Slavoniju u agencijskim aranžmanima?

– Mogu govoriti samo o “ID Riva Toursu”, koji je do sada doveo oko tisuću gostiju organizirano u Slavoniju. No, dio turista je došao i individualno jer smo radili velike promocije Slavonije u Bavarskoj i medijima, a gdje god promoviramo naše primorske turističke adute, uvijek promoviramo i Slavoniju.

Zato je misija DHT-a da turistička branša koja dolazi u Slavoniju poruči hrvatskom stanovništvu, ali i stranim partnerima i gostima: Pođite u Slavoniju vi koji ste vidjeli cijeli svijet, jer ćete se vratiti puni dojmova i nove ljubavi.

Na nama je da Slavoniju dozovemo u svijest naših građana, da je posjete, a dalje će sve ići. Želja mi je bila dovesti Slavoniju u turističku svijest svijeta. Da se o njoj čuje, da se vidi, da se doživi.

U vremenu kada je prekomjerni turizam uzeo maha gotovo u svim turističkim zemljama, očuvana priroda i autentična ponuda poput one u Slavoniji osobito se cijene?

– Imamo situaciju u kojoj mnoge destinacije imaju previše turista, taj “overturizam” zapravo pokazuje stupanj nezadovoljstva i gostiju i domaćih, koji ni jedni ni drugi nisu više sretni na nekoj lokaciji jer ih je previše u isto vrijeme.

O tome se zadnjih godina puno govori, zaštita prirode je najveća tema cijelog svijeta, svi se okreću prirodi. U takvoj novoj turističkoj situaciji, Hrvatska ima izvrsnu mogućnost reći kako ima golem park, vrt ruža i prirode koji turisti zapravo još nisu ni otkrili.

Dakle, mi se sada, kao poznata i dokazano dobra turistička zemlja, obraćamo tom svijetu koji želi otkrivati nešto novo, doživjeti nešto drugo i vidjeti očuvanu prirodu, mi se njima obraćamo s porukom da postoje područja u Hrvatskoj kao što je Slavonija u kojima će turisti tek otkrivati nešto što nikada nisu vidjeli i doživjeli.

Danas je Slavonija u turističkom smislu i velika mogućnost smanjenja pritiska na obalu koju drugi nemaju i u tome je naša prednost. Nikome tko voli Hrvatsku ne može biti svejedno treba li Slavonija taj pozitivan lahor, povjetarac turizma koji će je tek otkriti. Nama Slavonija treba, ona treba hrvatskom turizmu, a turizam koji već kod nas ima velike potencijale može pomoći Slavoniji.

I kad je kiša, tamburaši sviraju

Govorite, naravno, o turizmu kao nadopuni onoga što Slavonija jest, jer teško će turizam tamo zaživjeti kao na obali?

– Kad pogledamo sve sajmove na kojima Hrvatska nastupa, poslovne susrete i promocije, to je golemo područje za dati informaciju o Slavoniji. Novinarka Munchener Merkura je nakon obilaska Slavonije napisala veliku reportažu u tom najvećem bavarskom dnevnom listu s nakladom od oko 400 tisuća primjeraka, o tome kako Hrvatska ima najveću turističku tajnu – Slavoniju.

Nikada mi nećemo preseliti turiste s obale u Slavoniju niti to itko želi ili očekuje, ali kažimo onima koji dolaze da na svom putu do mora ili s mora natrag, skrenu i zaustave se i u tom dijelu Hrvatske, u kojemu će uživati u nekim drukčijim blagodatima od onih na moru.

To je stvar potencijala, pameti, razuma, na dobrobit Slavonije, ali i cijelog hrvatskog turizma koji tako, osim obalne, dobiva i jednu sasvim drugu, novu i svježu dimenziju koja može odlično nadopunjavati sve postojeće što je već dobro učinjeno u našem primorskom turizmu.

Turistički djelatnici iz cijele Hrvatske ovih dana rezerviraju smještaj po Slavoniji za DHT. Što im preporučujete?

– Oni moraju znati da idu u dio Hrvatske koji nije tako turistički razvijen kao obala i tu će trebati napraviti malo kompromisa što se tiče hotela jer Slavonija nema hotele s pet zvjezdica.

Ali zašto se ne bi spavalo u obiteljskim hotelima s tri, četiri zvjezdice ili kod ljubaznog domaćina koji otvara vrata svojeg apartmana, OPG-a ili kuće u kojemu će smještaj sigurno biti izvrstan.

Ovog trenutka, prema službenim podacima HTZ-a, koji je otvorio prijave za sudionike DHT-a i već je puno prijavljenih, na raspolaganju su još 1242 slobodna kreveta u hotelima i obiteljskom smještaju, hostelima, pansionima, apartmanima i kućama za odmor Belišća, Našica, Bizovca, Erduta, Belog Manastira, Bizovca, Kneževih Vinograda, Đakova, Osijeka, Aljmaša, Dalja, Vukovara, Virovitice, Vinkovaca…

Pa to je okupljanje turističkih djelatnika koji s lakoćom nalaze smještaj za druge, pa će ga lako naći i za sebe. Ne treba očekivati da će u Slavoniji na jednom mjestu biti tisuću ljudi u smještaju, neće.

Ali, tu su deseci malih divnih obiteljskih hotela i privatnog smještaja u gotovo svakom mjestu.

Možda je upravo činjenica da će sudionici DHT-a biti smješteni u različitim mjestima prilika da se puno toga obiđe?

– Sve je u Slavoniji vrlo blizu, a vrijedi vidjeti, obići i doživjeti. Moja grupa prijatelja spavat će najprije u Požegi pa u Belom Manastiru. Ne mora se spavati u Osijeku da biste se ugodno osjećali na DHT-u u Slavoniji. U Osijeku ćemo svi biti na događanjima, okupljanjima i stručnim skupovima.

No, sve ostalo vrijeme treba rasporediti da se što više vidi, doživi i lijepo druži. Pa i ako kiša pada, tamburaši sviraju.
Bitno je da ovogodišnji DHT prođe kao jedna misija turizma Hrvatske koja će dati podršku i pozitivnu energiju koja Slavoniji treba. Volio bih da ove jeseni obični građani i privatni iznajmljivači kojima završava turistička sezona odu na koji dan u Slavoniju, obiđu je, odmore se i vrate se kući prtljažnika punih odličnog kulena, sira, vina i zimnice.

(Slobodna Dalmacija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Vapaj s Udbine za humani pokop ljudi bačenih u jame

Objavljeno

na

Objavio

Već je početkom izgradnje Crkve hrvatskih mučenika bilo govora da uz nju ide i Svehrvatski grob ili groblje, mjesto gdje bismo pokopali ponajprije žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, koje su bačene i zatrpane kao štetni otpad u jame, rovove i napuštene rudnike. I danas se ondje nalaze, kao i u doba komunizma koji im je tako presudio.

Eto, zašto sam se ja javio za riječ.

Naraštaj koji sada živi u slobodnoj hrvatskoj državi, baš zato što živi u slobodi, ima obvezu da svim tim mrtvima javno prizna ljudsko dostojanstvo i pokopa ih kao ljude.

Tu svoju ljudsku i kršćansku obvezu do danas nismo ispunili. A još je žalosnije da se pitanje pokopa svih tih žrtava više uopće ne spominje ni u Hrvatskom saboru ni u Vladi i njihovim tijelima. Istina, radi se dosta na manjim grobištima u Hrvatskoj, ali prema najvećima, pogotovo prema hrvatskim grobištima u Sloveniji, odnosimo se kao da nisu naša briga.

Osjetio sam da naš narod jednako očekuje izgradnju Svehrvatskog groba kao što je očekivao i dočekao Crkvu hrvatskih mučenika, da ima gdje za svoje poginule zapaliti svijeću i pomoliti se. Zato s ovoga mjesta apeliram na državne i crkvene vlasti da, svaka na svom području, odlučno pokrene to pitanje i počne ga napokon sustavno rješavati. Crkva je tu bez države nemoćna.

stojic bogovicNaša braća u Bosni i Hercegovini već imaju u tome rezultate i iskustva. Oni su nam ponudili idejni nacrt Svehrvatskog groba na Krbavskom polju.

Dakako, žrtve kojima se otkrije ime i porijeklo, pokopat će se na obiteljskom groblju, no malo je vjerojatno da će takvih biti mnogo.

Krbavsko polje samo je po sebi svojevrsni svehrvatski grob. Zbog blizine Crkve hrvatskih mučenika i općenito zbog lake pristupačnosti, tu je najlakše osigurati žrtvama dužno i trajno poštivanje, te to može postati – zajedno s Crkvom hrvatskih mučenika – središnje mjesto nacionalnog štovanja žrtava.

Nije, dakako, isključeno neko drugo rješenje, iako osobno ne vidim neko bolje.

Htio bih još naglasiti da ovo nije bitka „krajnje desnice“ za „poražene snage“ u ratu, nego je to „krbavska“ bitka za ljudsko dostojanstvo svake žrtve, bez obzira na kojoj strani poginula i kojem narodu pripadala. Još uvijek vjerujem da u toj bitci nećemo doživjeti poraz. Bio čovjek domobran, ustaša, partizan, četnik, fašist, komunist – on nikada i nigdje nije otpad, a smrću se gubi svaki razlog neprijateljstva i osvete.
To nije revizija povijesti nego „Spašavanje povijesti“, kako sam nazvao jedan zbornik radova.

Vjerujem da sam izrazio ne samo svoje nego i vaše mišljenje.

Mons. Mile Bogović
Gospićko-senjski biskup u miru

Biskup Mile Bogović predlaže izgradnju ‘Svehrvatskog groba – Groblje mira’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari