Pratite nas

Religija i Vjera

Snažna propovijed biskupa Perića: Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

Objavljeno

na

Mnogi mladi ovih dana primaju sakrament svete potvrde. Kako bismo bolje razumjeli ovaj sakrament, donosimo snažnu propovijed mostarsko – duvanjskog biskupa Ratka Perića koju je izgovorio na misi na kojoj je sakrament potvrde po njegovim rukama primio 491 krizmanik. Misa koja je uključivala obred podjele sakramenta svete potvrde održana je u Mostaru, ispred katedrale Marije Kraljice neba i Majke Crkve, 8. lipnja 2014. Propovijed biskupa Perića donosimo u cijelosti.

Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

1. Grijeh Oholosti

Prvi su ljudi slobodno odlučili biti kao Bog pa su se našli ispražnjeni od Božje milosti, lišeni prijateljstva, ogoljeni od darova Božjih, izbačeni iz zemaljskoga vrta. I svi smo mi od tada prognani sinovi Evini.

Oholi ili umišljeni jesu oni koji u duši misle da znaju, a ne znaju; da dobro rade, a ne rade. Oholi ili uobraženi jesu oni koji svojim zemaljskim grješnim zakonima udaraju na Božji vječni mudri zakon. Koliko god imali škole, pojedinci pa i narodi, prazne su ili ohole glave i srca ako im Bog nije glavna osoba u životu!

Suprot grijehu oholosti jest:

Dar Mudrosti

Mudar je onaj učenik koji poduzima razumna sredstva da postigne razuman cilj. Škola: uči da dobro maturira. Maturira da pohađa i dobro završi fakultet. Diplomira da se zaposli i bude koristan društvu. Radi da stekne život vječni. Uči ne za školu, nego za život, i ovaj i onaj. Da vrijedi u sebi, u obitelji, u narodu.

Mudra je ona djevojka koja čuva svoj dobar glas iz obitelji u društvu, da može s mladićem koji je njezina srca osnovati zakonitu ženidbenu vezu imajući vječnost pred očima.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha oholosti da steknete dar mudrosti.

2. Grijeh Lakomosti

Pohlepa. Glad za još više. Škrtu je čovjeku cilj života bogaćenje, pa i krađom, otimačinom, na štetu drugih, i na svoju štetu zemaljsku i nebesku.

Suprot lakomosti jest:

Dar Razbora

Razbor dolazi od razabrati, razumom razlučiti, razbistriti što u životu valja, što ne valja; što je čast, a što sramota. Što je krađa, a što je rađa. Što je zdrava štednja, a što bolesna škrtost.

Nerazborit je tko ne razabire zasluženo bogatstvo od pohlepna bogaćenja. A nitko ti ne može dati dara razbora doli Duh Sveti.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha lakomosti da surađujete s darom razbora.

3. Grijeh Lijenosti

Lijen je mladić koji ima ruke nevaljale i nevoljne. Mozak mu zahrđao, nema više u njemu daha Božjega. Cijelo tijelo lijeno, tromo, neradino. A lijen narod jest neradin, nekultiviran narod, propao na povijesnom i svakom ispitu i testu.

Dar Znanja

Nitko ne bi želio biti neuk, nepismen, s neznanjem, osim lijenčine. I svatko razuman radostan je i ponosan da ima bar malo pismenosti, kulture i pameti u glavi, u kući, u gradu. Zato škole, gimnazije, fakulteti, znanstveni instituti, akademije. I sve nam to ništa koristilo ne bi kada ne bismo imali znanja potrebna za vječno spasenje.

Pravo znanje ima onaj tko poštuje svoje roditelje, koji im se ne ruga i ne kaže: „Tebe, ćaća, pregazilo vrijeme! Što ti, mama, znaš? Ušuti!“ A pravo znanje daruje Duh Sveti u sakramentu sv. potvrde.

Krizmanici, pamet u glavu i zasukati rukave ako želite duhovne plodove znanja sadašnjosti i budućnosti! I nakon krizme razvijajte dar znanja radi vječnoga spasa.

4. Grijeh Zavisti

Zavidan je u duši onaj tko ruši tvoju kuću da je nemaš, koji želi da nastradaš, da se razboliš i umreš. Nigdje đavao nema toliko uspjeha a mi ljudi popuštanja kao u zavisti. Zavist je izvorište novih grijeha.

Dar Savjeta

Kako je majka neopisivo radosna kada joj djeca usvajaju razuman savjet u kući, u školi, na ulici, u crkvi! I kako je žalosna kada mora svim i svačim odvraćati sina da ne luduje na cesti s posuđenim autom, a kćer urazumljivati da ne gazi savjesti radi svojih strasti.

Bog daruje svoga Duha onima koji njegov savjet slušaju, “onima koji mu se pokoravaju” (Dj 5,32), tj. koji njegove zapovijedi obdržavaju. Protiv dobra savjeta radi zao savjet ili vraška zavist.

5. Grijeh Bludnosti

Zloporaba tjelesne moći koja inače služi ravnoteži organizma i odgovornu rađanju novih bića. Iz bludnosti niču preljubi i svakovrsna zastranjenja protiv ljudske naravi. Teška zloporaba u uživalačke svrhe bez ikakve odgovornosti. Ništa nije odgovornije od prave ljubavi, a neodgovornije od grijeha bludnosti. I ništa neodgovornije od priziva na bludnost u ime ljubavi.

Jedno je pristojnost i ljudsko dostojanstvo, a drugo je prostaštvo i besramni govori, čini, psovke i šale koje čovjeka svode na neljudski stupanj. Oholost i bludnost dvije su slijepe blizanke, od kojih jedna drugu vodi i obje u jamu padaju.

Suprot njima jest:

Dar Jakosti

Duh je naš Branitelj od zla i grijeha, od trajne i tragične smrti. Duh nam daje dar jakosti. Mi smatramo pravim svjedocima one koji su uskladili svoje držanje i svoju vjeru s Duhom Božjim; onoga tko se ne stidi javno posvjedočiti za svoju vjeru i svoje podrijetlo. Tko zna dati razloge svojoj vjeri: molitvom i obrazloženjem!

6. Grijeh Neumjerenosti u jelu i piću

Piće oduzima pamet i obraz, uništava brak i obitelj. Ne opija se čovjek samo alkoholom, nego još gore: opojnim sredstvima, travama. Od heroina se ne postaje heroj, nego duhovni i tjelesni bogalj, sakat, hrom, hrđa fizička i psihička. To je suprotno Božjemu planu.

Suprot takvoj neumjerenosti jest:

Dar Pobožnosti

Pobožan znači “po Bogu”, živjeti po Božjoj zapovijedi i školi. Pobožnost te navodi da se drukčije vladaš u crkvi negoli na stadionu; drukčije na pričesti nego na plaži, a na oba mjesta poštujući Božji zakon. Da čuvaš svoju pamet i svoje srce kako ga je Bog stvorio i djelovanje mu odredio.

Krizmaniče, danas primaš dar pobožnosti da ostaneš čitava života pobožan i religiozan radi stjecanja vječnoga spasa!

7. Zla srdžba

u duši postaje grijehom jer je prilika za psovku, razbijanje, tučnjavu. Srditost je planuće strasti. Pokazujemo drugima kako nam je živčani sustav ugrožen. Srdžba je gubljenje volana iz ruke i ravno – u zid i na mjestu mrtav. Postoji neki vanjski sud. Postoji pravda. Na stadionu sto tisuća navijača srdito viče, ali se računa samo kada sudac daje znak.

Budi pravedan, nepristran, jak i odlučan kao sudac, a ne nepravedna, strastvena, srdita vika i galama.

Suprot srdžbi i njezinim posljedicama jest:

Dar Straha Božjega

Bogobojaznost jest početak prave mudrosti. Strah je ugrađen u našu krv i život kao neki ovoj od zla, fizičkoga i moralnoga. Ali, na žalost, mi ne bježimo toliko od zla grijeha, jer nas kazna odmah ne pogađa. Ali ona nas jednako stiže, bilo na ovome bilo na onome svijetu.

Zaključak:

Očuvaj nas, Duše Sveti, od zloduha oholosti i lakomosti, od grijeha bludnosti i zavisti, od neumjerenosti i zle srdžbe, i poroka lijenosti. Očuvaj osobito ove mlade krizmanike od tih sedam zala! Udijeli im darove svoje mudrosti i razbora, svoga znanja i savjeta, svoje jakosti, pobožnosti i nada sve straha Božjega. A i nas sve da uvijek surađujemo s Tobom čuvajući se sedam glavnih grijeha, a radeći sa sedam svetih darova! Sedam svojih dara daj! Amen.

hkm.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Košić: Mi danas ne smijemo reći da je Bog spasio Hrvatsku i Hrvate od naših neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak, 24. lipnja 2019., pulska Župa sv. Ivana Krstitelja svečano je proslavila svetkovinu svog nebeskog zaštitnika, a ujedno i drugu obljetnicu posvete nove župne crkve.

Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u suslavlju s porečkim i pulskim biskupom u miru mons. Ivanom Milovanom, župnikom domaćinom o. Đurom Hontićem te desetak svećenika iz Pule i okolice, a koncelebrirao je i vlč. Ivo Borić, kapelan policijske kapelanije sv. Kvirina Sisačkog pri PU Sisačko – moslavačkoj.

U ulaznoj procesiji su uz ministrante, bogoslove, svećenike i biskupe bili i župljani odjeveni u narodne nošnje raznih krajeva Hrvatske.

Po dolasku na prezbiterij prigodnu riječ pozdrava pročitala je župljanka Suzana Valić, te su biskupima uručeni prigodni darovi u znak dobrodošlice i čestitanja imendana, jer, naime, pojašnjeno je, osim biskupa Ivana Milovana i predslavitelju je srednje ime Ivan.

Predvoditelj je u prigodnoj homiliji istaknuo kako je sv. Ivan posebno zanimljiv i osebujan svetac, posebno bliz Isusu, čiju je važnost Crkva prepoznala od samih početak dodijelivši mu dva blagdana. Dok se ostalim svecima slavi samo jedan, njemu se slave dva blagdana, rođenja i smrti.

Poseban je to svetac jer je na osobni način spojio Stari i Novi zavjet: kao prorok je naviještao Mesiju, ali ga je i osobno pokazao kada je na Jordanu krstio Isusa. Isusu je samo za njega rekao da je „prorok, i više nego prorok“, on je otišao u pustinju i na rijeci Jordanu one koji su željeli obraćenje i promjenu života, krstio u znak oproštenja grijeha.

Njegova odlučnost i hrabrost pokazala se posebno kada je samom kralju Herodu predbacio da živi u preljubu. Crkva ga slavi kao mučenika, premda nije ubijen zbog vjere u Krista, ali je branio moralno načelo svetosti i nerazrješivosti braka, te je tako zapravo svjedočio za Kristov nauk i njegovo Kraljevstvo.

Ivanu i Isusu zajedničko je da su ubijeni zbog sukoba s tzv. pravednicima, farizejima, jednoga je ubio Herod, drugoga raspeo Pilat, napomenuo je propovjednik. Nadalje, najveće Ivanovo svojstvo je da je znao svoje granice, uvijek je beskompromisno upućivao ljude na Isusa. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao „među rođenima od žene nitko nije veći od Ivana. A ipak, i najmanji u kraljevstvu Božjem veći je od njega“ hvali ga kao najvećeg predstavnika Staroga zavjeta, dok ujedno priznaje svakoga tko je kršten Isusovim krštenjem većim od njega, jer je član Crkve.

Sagledavajući poruku koju Crkva razmatra u Ivanovu rođenju, propovjednik je istaknuo da je njegovo rođenje od nerotkinje dokaz Božje svemogućnosti, no u današnjim okolnostima poziv je to na zaštitu života, od rođenja do prirodne smrti.

Poziv je to na prihvaćanje novoga života, jer baš taj novi život, može biti, poput Ivana, ‘ispunjenje obećanja da će Bog „spasiti nas od neprijatelja naših“’, jednako tako ona djeca koju roditelji s ljubavlju prihvate mogu postati važni nositelji napretka i boljitka našega naroda i čitavoga svijeta, istaknuo je mons. Košić.

Tumačeći značenje imena Ivan – bog je milostiv, propovjednik je istaknuo Zaharijin usklik u hvalospjevu „evo spasio si Bože narod svoj, od svih njegovih neprijatelja“’. To nam pokazuje da su i Židovi voljeli svoju zemlju, a, istaknuo je, mi danas ne smijemo reći da je Bog spasio Hrvatsku i Hrvate od naših neprijatelja koji su nas htjeli uništiti, kroz tolika stoljeća i u Domovinskome ratu, rekao je biskup te iznio osobno svjedočanstvo kako je bio prognani svećenik jedne župe gdje su srušili 15 crkava i kapela i mnogo ljudi je bilo prognano.

No, Bog je dao da se naša Domovina opet podigne. Domoljublje nije mržnja ni prema kome. Bl. Alojzije Stepinac je rekao da domoljublje ne samo da je dopušteno nego je i zapovjeđeno katolicima, jer, nijednome djetetu neće nitko zamjeriti što više voli svoju majku nego li susjedovu. T

ako i svaki čovjek ima pravo i dužnost voljeti svoju domovinu i izgrađivati je, naglasio je propovjednik te pozvao okupljene da se zapitaju o budućnost djece, neispunjenoj budućnosti nerođenih, ali i o budućnosti rođene djece, oni mogu postati važni nositelji napretka, ako, kao s Ivanom, „ruka Gospodnja bude s njima“.

I djeca našega naroda i cijeloga svijeta bit će proroci i graditelji budućnost hrvatskoga naroda, dapače, nositelji dobra i budućnosti za sav svijet , ako dopuste – najprije njihove majke i očevi, a onda i oni sami – da ruka Gospodnja bude s njima, da rastu u milosti vjere , da im se ne uskraćuje ljubav prema Bogu, bližnjima i domovini, naglasio je propovjednik.

Nadalje se osvrnuo i važnost vjerskog odgoja u obrazovnom sustavu, dijete će rasti u dobru ako mu se ne uskrati znanje i uvođenje u sadržaje kulture koje njeguje njegov narod, koje čine dio njegova identiteta, rekao je biskup te pozvao na molitvu da se iz hrvatskog obrazovanja ne izbace elementi duhovnosti, kulture i narodnog bića što nas čini onim što jesmo.

Neka i ova proslava sv. Ivana Krstitelja pomogne u učvršćivanju našeg vjerničkog zauzimanja – poput sv. Ivana – da hrabro zastupamo ono što je moralno, što je dobro da se zauzimamo za ispravi odgoj djece i mladih, za domoljublje i svaki napredak, zaključio je mons. Košić.

Na kraju misnoga slavlja blagoslovljena je nova župna zastava. U crkvu su je svečano unijeli kumovi crkve, koji su prigodom posvete crkve bili supotpisnici povelje. Nakon završnog blagoslova svi okupljeni zadržali su se u ugodnom druženju uz prigodnu okrepu na prostoru oko crkve.

Svetkovini je u toj župi prethodila trodnevnica. Prve večeri misno slavlje predvodio je preč Josip Kolega, koji je nakon mise održao izlaganje „Nedjeljna euharistija u životu kršćanske obitelji“. Dan uoči svetkovine, posljednji dan trodnevnice održan je samostanu sv. Franje Asiškog gdje je dijecezanski Ured za obitelj organizirao Biskupijski obiteljski susret.

(G. Krizman/Porečko-pulska biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Međugorje: Hodočasnici iz cijelog svijeta na proslavi 38. obljetnice Gospinih ukazanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje (Arhiva)

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene

Veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta stiglo je i ove godine u Međugorje kako bi obilježili 38. godišnjicu Gospinih ukazanja koje Katolička Crkva prati s velikom pozornošću.

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene Crkve i medija.

Kako piše Medjugorje-info, za program obilježavanja godišnjice i doček hodočasnika sve je spremno, a kako bi sve prošlo kako treba i da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira, pobrinut će se i policija.

Poručili su kako će raditi pojačano na kontroli prometa, kako će biti pojačan broj policijskih službenika u općini Čitluk i Međugorju te kako će naglasak biti stavljen na suzbijanje prosjačenja i džeparenja tijekom trajanja programa.

Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. lipnja 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.

Kako su se izvještaji o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milijun hodočasnika. (Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je znak žive Crkve

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari